ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Blagim slabljenjem kune prema njemačkoj marki i snažnijim jačanjem u odnosu na američki dolar zadržana je stabilnost tečaja kune. Do devalvacije ne može doći jer kuna nema fiksni tečaj. U proračunu za
iduću godinu mnogi opravdani rashodi morat će biti preispitani, smanjeni, a neki i vjerojatno odgođeni za 2000. godinu. To je novinarima izjavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro po završetku današnjeg otvorenog dijela sjednice hrvatske Vlade.
ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Blagim slabljenjem kune prema
njemačkoj marki i snažnijim jačanjem u odnosu na američki dolar
zadržana je stabilnost tečaja kune. Do devalvacije ne može doći jer
kuna nema fiksni tečaj. U proračunu za iduću godinu mnogi opravdani
rashodi morat će biti preispitani, smanjeni, a neki i vjerojatno
odgođeni za 2000. godinu. To je novinarima izjavio potpredsjednik
Vlade i ministar financija Borislav Škegro po završetku današnjeg
otvorenog dijela sjednice hrvatske Vlade.#L#
Blagim slabljenjem kune prema njemačkoj marki i značajnom jačanju
prema dolaru, funti i drugim valutama koje su vezane za dolar, tvrdi
Škegro, zadržana je stabilnost tečaja. Temelji makroekonomske
politike takvi su da više neće dolaziti do daljnjeg klizanja
tečaja. Uvjeren sam u to, kazao je Škegro, dodajući kako zna da
Hrvatska narodna banka neće dozvoliti daljnje slabljenje, odnosno
deprecijaciju kune.
Novinari su ga zamolili da pojasni svoju nedavnu izjavu - da
hrvatski državni proračun u idućoj godini čekaju teški dani.
Škegro je u odgovoru podsjetio da je početni prijedlog proračuna za
ovu godinu sadržavao i planirano inozemno zaduženje u iznosu od
dvije milijarde kuna ili 350 milijuna dolara. Sredinom godine,
nastavio je, naslućivali smo nemir na međunarodnom tržištu, a
slijedom priljeva sredstava u proračun od PDV-a odlučili smo se
odreći tih dviju milijarda kuna inozemnog zaduživanja i
uravnotežiti proračun. Novac je na inozemnom tržištu moguće
posuditi, ali uvjeti su takvi da si to Hrvatska ne može dozvoliti s
obzirom na visoke kamatne stope i kratke rokove otplate. Ti uvjeti,
kazao je Škegro, ne odgovaraju ni hrvatskom kreditnom rejtingu od
BBB minus.
Za ministra financija, Vladu, državni proračun i korisnike
državnog proračuna, teškoće su u tome što ni u 1999. "nije mudro"
očekivati značajniji oporavak međunarodnih financijskih tržišta.
"Izići ćemo s prijedlogom proračuna koji će biti negdje oko
uravnoteženja", kazao je Škegro navodeći kako je moguće da će mnogi
opravdani rashodi morati biti preispitani, smanjeni pa čak i
odgođeni za 2000. godinu. Sve to jer nam je osnovna zadaća zadržati
makroekonomsku stabilnost, stabilnost cijena i tečaja, a u ovom
trenutku najveća brana tomu je stabilan proračun koji neće ići za
tiskanjem novca i kratkoročnim zaduživanjem, kazao je Škegro.
Predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca koji iznose podatak o
67 milijardi kuna unutarnjeg duga, (koje Škegro smatra nerealnim i
prenapuhanim) poručio je da mu dostave podatke o najmanje 20-ak
najvećih poduzeća-dužnika s takve dužničke liste, a koji su ujedno
i članovi HUP-a.
"Neznam što netko podrazumijeva pod pojmom unutarnji dug",
nastavio je Škegro pojašnjavajući da postoji javni dug, inozemni
dug, nenaplaćeni računi koji se pokušavaju naplatiti blokiranjem
računa pojedinih poduzeća. Što je ostatak - ne znam, kazao je Škegro
dodajući da o brojci o 67 milijardi kuna duga ne bi mogao ozbiljnije
ništa reći dok ne vidi izvore i strukturu podataka. Čini mi se,
dodao je, da je ta brojka "prenapuhana", a ako je to stvarno tako - u
što sumnjam, onda bi bilo dobro, poručio je Škegro, da HUP prvo
krene od svojih članova i dostavi Vladi popis svojih članica -
poduzeća koji su na čelu te liste dužnika. Što se tiče javnog
sektora, Škegro je naglasio kako su podaci poznati, odnosno da se
zna kolike su dospjele, a neizmirene obveze i pojedinih
ministarstava i javnih poduzeća. Nemam podatke o javnom dugu, imam
samo podatke Zavoda za platni promet, kazao je Škegro, dodajući da
je svačiji dug nečije potraživanje. S obzirom da u HUP-u kažu da
raspolažu podacima, Škegro pretpostavlja da se odnose na dospjeli,
a nenaplaćeni dug. Stoga, naglasio je bilo bi zanimljivo da iz HUP-a
dostave Vladi popis bar deset takvih dužnika.
Zamoljen za komentar kako iz HUP-a traže i smanjenje poreznih
stopa, Škegro je kazao kako je neozbiljno s jedne strane selektivno
licitirati za smanjenje pojedinih poreznih stopa, a istovremeno
tražiti povećanje mirovina, socijalna izdavanja, infrastrukturu
te veće poticaje u gospodarstvu. Pozvao je predlagače takva modela
da "naprave prijedlog proračuna za iduću godinu bar za deset
prihodovnih i rashodovnih stavki", nakon čega će ih "pozvati na
razgovor o planiranju proračuna za iduću godinu".
(Hina) sšh db
221707 MET oct 98