nj 14. XI. welt: pariz za eu obranu

NJEMAČKA DIE WELT 14. XI. 1998. Francuska nastoji ostvariti utjecaj u NATO-u "Francuska i dalje odbija povratak u vojnu zapovjedničku strukturu NATO-a, ali polaže veliku važnost na preuzimanje vodstva nad 1500 vojnika u sastavu NATO-ove interventne postrojbe 'Extraction Force', koja bi iz Makedonije trebala jamčiti sigurnost 2000 promatrača OESS-a u kriznoj regiji na Kosovu. Francuski zahtjev za vodstvom ne treba tumačiti samo na temelju činjenice da bi se interventna postrojba trebala sastojati uglavnom od europskih vojnika - uključujući polovicu Francuza. Pariz želi istodobno ojačati europski obrambeni i sigurnosni identitet. Prilikom posjeta britanske kraljice Elizabete II. Parizu, povodom obilježavanja 80. godišnjice završetka Prvoga svjetskog rata, francuski predsjednik Jacques Chirac ponovno je zatražio 'istinsku europsku obranu'. Nakon što je Europa u međuvremenu napokon usuglasila stajališta o zajedničkoj valuti, Francuska sanjari o europskoj zajednici koja će se međusobno približiti i u pitanjima obrane i bit će dovoljno sposobna za rješavanje sukoba pred vlastitim vratima i bez američkog posredništva. Slični tonovi pojavili su se nedavno i u Velikoj Britaniji. Jačanje europskog obrambenog i sigurnosnog identiteta ne bi po francuskim vizijama trebalo biti usmjereno protiv saveznika SAD već bi se trebalo dogoditi 'u okviru osuvremenjivanja Atlantskog saveza'. Po francuskom tumačenju, sastavni dio tog procesa trebalo bi biti i jačanje europske uloge u NATO-u - između ostalog i imenovanjem Europljana na nekoliko viših zapovjedničkih dužnosti u zapadnom obrambenom savezu. Pariz je u prvom redu želio da Europljanima pripadne položaj vrhovnog zapovjednika NATO-a za južnu Europu - ali Amerikanci su taj zahtjev odbili jer nisu htjeli da njihovom Šestom flotom u Sredozemlju zapovijeda itko drugi do američki časnik. Angažman na Balkanu Francuska smatra prigodom za dokazivanje europske sposobnosti. Čini se da je Pariz u to ime spreman prihvatiti i mjesečne troškove u visini 600 milijuna franaka (180 milijuna njemačkih maraka) i znatan vojni rizik. Ponižavajuće srpsko zarobljavanje nekoliko stotina - naoružanih - plavih kaciga UN-a prije tri godine u Bosni nije zaboravljeno. I na Kosovu bi - nenaoružani - promatrači OESS-a mogli nehotice dospjeti u škripac između srpskog povlačenja i napredovanja OVK, koji, osim toga, očigledno želi izazvati oružane izgrede sa Srbima. U slučaju zarobljavanja, interventna postrojba trebala bi iz svoje stacionarne baze u glavnom gradu Makedonije Skopju helikopterima i oklopnim vozilima prodrijeti na područje zahvaćeno sukobima i osloboditi, po potrebi medicinski zbrinuti promatrače i potom ih odvesti na sigurno. Uspjeh misije na Kosovu mogao bi potom Francuskoj - i Europljanima - donijeti koristi na sljedećem sastanku na vrhu NATO-a, sazvanom u travnju sljedeće godine u Washingtonu. Naime, u slučaju uspjeha misije na Kosovu, Pariz će među prvima ustrajati da SAD prije usuglašavanja stajališta o novom strateškom konceptu dadu konkretna jamstva o budućem obliku europskog obrambenog i sigurnosnog identiteta. U NATO-u računaju da će promjena vojne strukture stvoriti nekoliko novih zapovjedničkih mjesta. Time bi ipak na kraju bili stvoreni uvjeti za ispunjavanje francuskog zahtjeva za većom odgovornošću Europljana. NATO-ovi krugovi ni izdaleka nisu listom oduševljeni tom mogućnošću. Sve dok Francuzi nisu bili uključeni u vojnu integraciju, njihova je suradnja rijetko kada uzrokovala stvarne probleme, navodi jedan dobar poznavatelj prilika, dodavši da bi se stanje usložilo tek nakon francuskog povratka u vojnu sferu zapadnog obrambenog saveza", prenosi Jochen Hehn.