manifesto 12. XI.Italija i ist.Europa

ITALIJA IL MANIFESTO 12. XI. 1998. Kuda leti Made in Italy "Piero Fassino dobro poznaje istok. Ne zato što je o njemu kao mali učio u stranačkoj školi. Niti je morao proći ubrzani tečaj kad je bio imenovan ministrom trgovine s inozemstvom, on se europskim istokom, posebice Balkanom, no i zemljama rođenim implozijom SSSR- a, ili onima koje se nazivalo 'zemljama satelitima', stalno bavio tijekom Prodijeve vlade, gdje je obnašao dužnost podtajnika ministarstva vanjskih poslova ministra Dinija. Njegovo 'promaknuće', dakle, smisleno je i u tehničkom pogledu (što nije mala stvar u jednoj vladi gdje je najteže odrediti sastav izvršne vlasti i pri tome zadovoljiti svih deset ili jedanaest stranaka koji ju sačinjavaju). Izbor Fassina tehnički je ispravna odluka, jer danas u trgovini s inozemstvom razmjena Italije i istočne Europe zauzima povlašteno mjesto. Najuočljiviji oblik toga (o kojem je pisano u ovom listu) prebacivanju na istok siromašne proizvodnje i montaže, od tekstila do proizvodnje obuće, nije jedini, a možda ni najvažniji. No od tuda započinjemo razgovor. - Ratovi i krize na Balkanu istaknuli su političku i gospodarsku ulogu Italije. Kao i talijanskih poduzetnika, gospodara jadranske obale koji posao premještaju tamo gdje je rad jeftiniji, gdje se dobiva potpuna prilagodljivost i gdje su prava radnika svedena na minimum. = Pogrešno bi bilo gledati talijansko sudjelovanje samo kao pljačku jeftine radne snage. Postoji i premještanje proizvodnje, naravno. U svim novim procesima industrijalizacije to je prva stvar koja se događa. Tako se dogodilo u našoj zemlji, u odnosu između sjevera i juga. No to se dogodilo i u Kini, gdje se industrijski razvoj, pokrenut u posebnim zonama, temeljio na sklapanju japanskih proizvoda. No, ponavljam, delokalizacija samo je uzgredni oblik talijanske nazočnosti na istoku, i ne bih je osuđivao jer bitno je važna za gospodarski oporavak tih zemalja. - Kako se očituje ta talijanska nazočnost i koji su vladini ciljevi? = Naša ulaganja na istok dio su šire strategije. Istok je od primarne važnosti za Italiju iz mnogih razloga, koji se tiču sigurnosti, važnosti integracije tih zemalja s Europskom unijom i NATO-om, migracija i s time povezanih društvenih procesa, i, konačno, gospodarstva. Pođimo od brojaka koje govore same za sebe: Italija je druga zemlja u svijetu, nakon Njemačke, u pogledu međusobne razmjene i ulaganja u cijeloj istočnoj Europi, od Baltičkog do Crnog mora. Udio talijanske nazočnosti veći je od zbroja engleske i francuske. Treća smo zemlja po ulaganjima, a drugi zajmodavac u Rusiji, prvi smo u Hrvatskoj, Jugoslavenskoj Federaciji, Bosni, Rumunjskoj, gdje imamo više od šest tisuća poduzeća, i, naravno, u Albaniji. Na drugom smo mjestu u važnim zemljama kao što su Mađarska (1500 talijanskih poduzeća) i Poljska, naša nazočnost raste u Bugarskoj i Makedoniji, u Slovačkoj imamo više od 500 poduzeća. No iza tih brojaka ne stoji samo premještanje proizvodnje malih poduzeća, koje su ipak izvanredan resurs, tu je i naše sudjelovanje u infrastrukturi, postoje i velika poduzeća i talijanske multinacionalne tvrtke kao što su Eni, Fiat, Ansaldo, Fata i mnoge druge, koje djeluju u proizvodnji, i vađenju plina i nafte, u gradnji plinovoda i naftovoda. - Govorio si o talijanskom strateškom nacrtu glede istoka. O čemu se radi? = Naše političko i gospodarsko ulaganje usmjereno prema balkanskim i istočnim zemljama ima svrhu dati stabilnost regijama koje nisu stabilne. Gospodarski i demokratski razvoj i industrijalizacija pomažu gradnji stabilnosti, a europska integracija omogućuje da se prevladaju sukobi između zemalja koje su izišle iz ratova, ali još ne i iz gospodarskih i institucionalnih kriza. - Ne izazivaju li, međutim, takozvani 'koridori' i 'poveznice' koji bi trebali povezati sjevernu Afriku sa sjevernom Europom, i Zapad s crnomorskom naftom, prolazeći Balkanom i istokom, rizik ponovnog potpirivanja sukoba među zemljama u području gdje je mir još utopija? = Naprotiv, gradnja Koridora ide protivnim smjerom od balkanizacije, stvara međusobnu ovisnost među susjednim zemljama koja pomaže stvaranju stabilnijeg mira i, ponavljam, pomaže europsku integraciju koja je naš primarni cilj. Radi svih tih razloga koje sam naveo, pa i gospodarskih. Razvoj odnosa s istokom pokrenuo je gospodarstvo na talijanskoj strani Jadrana, tršćanska luka dostigla je dosad najveći promet, u porastu je i luka Ancona i sve luke jadranske obale, od slovenske granice do Brindisija. Koridor 5 povezat će Italiju s Rusijom, preko Slovenije i Mađarske, koridor 8 vodit će do Kavkaza i Kazahstana. U koridorima sudjeluju mnoge zemlje i svjetske i europske banke. Oni su prava prigoda", Razgovor je vodila Loris Campetti.