TREĆA OBLJETNICA POTPISIVANJA ERDUTSKOG SPORAZUMA

ERDUT, 12. studenog (Hina) - U Erdutu je u četvrtak obilježena treća obljetnica potpisivanja Temeljnog (erdutskog) sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu.#L# Svečanosti u erdutskom dvorcu, gdje je prije tri godine potpisan sporazum, bili su nazočni dužnosnici hrvatske vlasti, predstavnici Ujedinjenih naroda, OESS-a, Komisije članka 11, Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja, Zajedničkog vijeća općina, čelnici Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije i predstavnici nacionalnih manjina. Predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare-Ožbolt kazala je kako je erdutski sporazum "bio nova osnova za mir i početak uspostave hrvatske vlasti na posljednjem, u to vrijeme okupiranom području Republike Hrvatske". Ističući kako je odluka o mirnoj reintegraciji Podunavlja označavala namjeru hrvatske politike da zaštiti sve svoje građane, ona je zahvalila predstavnicima međunarodne zajednice na doprinosu u stabiliziranju stanja na tome području. "Povratak prognanika u prvih devet mjeseci nakon isteka mandata UNTAES-a odvija se bez većih izgreda. Posebnu odgovornost u provedbi politike Vlade RH imaju lokalne vlasti, a Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja ustrajnim će radom nastojati rješavati problema u svim sferama društva te života i odnosa među ljudima", rekla je Škare-Ožbolt. Dodala je da se u obnovi hrvatskog Podunavlja, za koju treba uložiti 2,5 milijarde američkih dolara očekuje "stvarna i partnerska pomoć međunarodne zajednice", koja treba pridonijeti unutarnjem razvitku i jačanju demokracije u Podunavlju, a samim tim ojačati demokratske procese u Hrvatskoj i ubrzati njeno uključenje u europske integracijske procese. Naglasivši potrebu stvaranja i očuvanja multietničnosti ovoga područja, bivši prijelazni upravitelj za hrvatsko Podunavlje Jacques Klein ocijenio je kako "Hrvatskoj sada treba pomoć u obnovi gospodarstva, što će sa sobom donijeti i stabilnost". Pozivajući Europsku uniju i Hrvate u dijaspori da ulažu u Podunavlje Klein je naglasio kako "ne treba samo kritizirati ono što jest ili nije učinjeno nego pomoći i na taj način dovesti do promjene". "Reintegracija ovoga područja dio je šireg regionalnog okvira dogovorenog u Daytonu. Ovdašnji uspjeh može postaviti standarde za susjedne zemlje, a neuspjeh bi mogao ozbilno ugroziti stabilnost i izglede za uspjeh u širem području", upozorio je izaslanik glavnog tajnika UN-a Souren Seraydarian. On je dodao kako "hrvatska Vlada mora još više učiniti na područjima povratka, pomirbe, obnove i primjene zakona o konvalidaciji, a lokalno stanovništvo odigrati svoju ulogu u izgradnji zajedničke budućnosti". Prema njegovim riječima, odredbe erdutskog sporazuma postale su sastavni dio međunarodnih obveza Hrvatske pa ih kao takve treba "u potpunosti ispuniti". Ocijenivši kako reintegracija ljudi mora teći usporedno s reintegracijom prostora, voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Tim Guldimann rekao je kako su temeljni uvjeti za taj proces pravda i sigurnost. "Pravi mir može biti postignut jedino ako ljudi vjeruju u zajedničku budućnost i život u jednoj zajednici za sve etničke skupine", napomenuo je Guldimann. Govoreći o značenju erdutskog sporazuma za postizanje mira na ovome području, voditelj komisije "Članak 11" veleposlanik Rudolf Bogner istaknuo je kako je uz dosadašnja postignuća sve strane trebaju uložiti dodatne napore na pomirenju ljudi, povratku imovine i ekonomske revitalizacije područja. Voditelj Vladina ureda za suradnju s OESS-om Tomislav Vidošević istaknuo je kako Hrvatska mnogo očekuje od predstojeće donatorske konferencije, prvenstveno daljnje gospodarske poticaje na području Podunavlja. "Povratak Hrvata na ovo područje, gdje će živjeti pokraj svojih susjeda, bez obzira na nacionalnu pripadnost, vodi nas ostvarenju naših najvećih nada o tome što Erdut može biti", istaknuo je američki velesposlanik u Hrvatskoj William Montgomery. Zahvalivši se hrvatskim vlastima i građanima na dosadašnjoj provedbi erdutskog sporazuma on je rekao kako je Podunavlju potrebna gospodarska obnova, ali treba riješiti i emocionalne i duhovne probleme, poput netolerancije i diskriminacije, kao ratnog naslijeđa. Osvrćući se na provedbu erdutskog sporazuma, dopredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja dr. Vojislav Stanimirović rekao je kako još treba riješiti pitanja kao što su povratak prognanika na svoja ranija prebivališta, osiguranje prava na ostanak u Podunavlju, pravni i finacijski status ZVO-a te osiguranje najviših standarda ljudskih i građanskih prava. "Međunarodna zajednica treba pomoći hrvatskoj Vladi u ispunjenju ovih obveza koje su rizične, a financijski za hrvatsku državu teško podnosive", ocijenio je Stanimirović. Načelnik općine Erdut Stevan Babić izjavio je da je današnji datum proglašen danom općine, a zaslužnim pojedincima i ustanovama koje su pomagale erdutskoj općini i procesu mirne reintegracije na prigodnoj su svečanosti uručena priznanja Općinskog vijeća i Poglavarstva. (Hina) vuč rb