RAD SABORSKIH ODBORA PITANJE RAZUMIJEVANJA VEĆINE

ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Za oporbu je rad saborskih odbora pitanje razumijevanja većine u Hrvatskome državnom saboru. U tom smislu i zastupnici vladajuće stranke imaju svoja tumačenja, a s obje strane zastupnici nude prijedloge i viđenja za koja misle da bi mogli unaprijediti rad odbora.#L# Po mišljenju zastupnika Drage Krpine (HDZ) u saborskim se odborima ne može odlučivati drukčije nego po načelu većine. On pita kakvu to novu metodu odlučivanja u odborima predlaže oporba - načelo manjine? Smatra da bi se rad u odborima mogao poboljšati tako da se zastupnicima u idućem mandatu postavi uvjet da se profesionalno bave politikom. Krpina sumnja da se istodobno može biti i dobar zastupnik i dobar gradonačelnik, pri tomu spomenuvši primjere Osijeka, Rijeke i Splita. Osječki gradonačelnik i saborski zastupnik Zlatko Kramarić (LS) ne protivi se Krpininim prijedlozima. Ako bi se profesionalizacija zastupnika uvela po uzoru na zapadnoeuropske parlamente, onda bi svaki zastupnik trebao imati svoju sobu i administrativni tim koji bi mu pomagao u pripremi materijala za raspravu. Za Kramarića je najvažnije da po Zakonu o lokalnoj samoupravi gradonačelničko i zastupničko mjesto ne isključuju jedno drugo. Ostaje temeljna činjenica s kojom se već dulje vrijeme slažu i oporba i vladajuća stranka: saborski odbori ne rade dobro. Obje strane tvrde da bi se glavnina političkih rasprava trebala održavati na sjednicama odbora kako bi saborska zasjedanja bila kraća. Čim je posrijedi broj saborskih odbora, vladajuća stranka i oporba se razilaze. Zastupnici HDZ-a, među njima i Krpina, smatraju da su odbori utemeljeni tako da prate pojedine resore izvršne vlasti i da pokrivaju sva važna područja društvenog života. Oporbeno je stajalište da je odbora previše, da je Sabor kao institucija potpuno marginaliziran u političkom sustavu, a odbori unutar Sabora. Za oporbu je upitan smisao načina rada saborskih odbora, jer se, po riječima Antuna Vujića (SDP), sadašnji parlamentarni odnosi potpuno prenose i na odnose pri glasovanju u odboru - s redovitom većinom za HDZ. Vujić za to okrivljuje zastupnike koji misle da doslovce moraju provoditi politiku Vlade ili HDZ-a i unatoč argumentima ne žele odstupiti od politike svoje stranke, a to u određenu trenutku i ne mora biti stvarna politika HDZ-a. Vujić kaže da tako čitav niz zakona dobiva političko obilježje iako po sebi nemaju jaku političku supstanciju. Za Vujića je upitno takvo HDZ- ovo poimanje većine u kojem nema spremnosti da se saslušaju argumenti. Vujić drži da se zastupnici vladajuće stranke kadšto i unatoč stručnim i moralnim razlozima odlučuju za zakone samo zato što ih donosi njihova Vlada. Ako se oporba odluči povući iz odbora, za taj će postupak odgovarati isključivo biračima, poručuje Vujić. Nedolazak na sjednice odbora ili odlazak na sjednicu Vijeća HTV-a umjesto na odbor stvar je osobne odluke zastupnika. Saborski Poslovnik ne predviđa nikakve kazne, ali bi se za one što ne dolaze na sjednice odbora, po prijedlogu Bože Kovačevića (LS), kazne mogle uvesti putem Odbora za izbore i imenovanja. Kovačević tvrdi da će motivacija za sudjelovanje u odborima biti kudikamo veća kad o nečemu budu odlučivali odbori, a ne HDZ, kao u slučaju UNS-a. Iako to Kovačević nije izrekao do kraja, očito je da se oporba tek nakon idućih parlamentarnih izbora nada drukčijem radu odbora i sastavu Sabora. Nezavisni zastupnik Furio Radin predlaže smanjenje broja odbora te da zasjedaju dva dana u tjednu, a da zastupnici na sjednice dolaze bolje pripremljeni. Zastupnik Vice Vukojević (HDZ) podsjeća da je profesionalizaciju zastupnika zatražio još u prošlom sazivu Sabora, ali taj zakonski prijedlog nije prihvaćen. Danica Juričić (Hina) daju il