ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - U hrvatskom turizmu započeo je +razvitak novog vida turizma pod nazivom sekundarno stanovanje. On +nadilazi postojeći ljetno-zimski turizam, a specifičan je po tome +što inozemni gosti, najčešće poslovni
ljudi, i po nekoliko mjeseci +borave u Hrvatskoj, odakle upravljaju svojim tvrtkama u domicilnoj +zemlji.
ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - U hrvatskom turizmu započeo je
razvitak novog vida turizma pod nazivom sekundarno stanovanje. On
nadilazi postojeći ljetno-zimski turizam, a specifičan je po tome
što inozemni gosti, najčešće poslovni ljudi, i po nekoliko mjeseci
borave u Hrvatskoj, odakle upravljaju svojim tvrtkama u domicilnoj
zemlji. #L#
Sekundarno stanovanje trend je u svijetu. U Hrvatskoj se pod tim
pojmom uobičajeno misli na boravak gostiju u vikendicama, no, u
ovom se slučaju radi o nečem posve drukčijem. Stranci dolaze u
Hrvatsku, kupuju ili unajmljuju kuće, pretežito na otocima, od kuda
upravljaju svojim tvrtkama u domicilnim zemljama. Najčešće su to
Skandinavci, rekao je Nenad Starc s Ekonomskog instituta.
Tako, primjerice, finski arhitekt Pekka Salminen već 15 godina
provodi na otoku Unijama i više od četiri mjeseca godišnje. Od tamo
upravlja svojim uredom u Helsinkiju. Iskrsne li neki značajniji
poslovni problem, za pet je sati u Helsinkiju, budući Unije imaju
poletno-slijetnu stazu za male zrakoplove. Za otprilike 15 minuta
Salminen je u pulskoj zračnoj luci, od kuda leti za Helsinki.
Za "ljubav na prvi pogled" u Unije, Pekka Salminen zahvaljuje
svojim prijateljima arhitektima, koji su ga i doveli na taj otok.
Ono što ga posebno oduševljava i veseli je mogućnost da provede
Božić ispod smokve, pod vedrim nebom, što, kako kaže, domaćem
stanovništvu nije ništa posebno.
Preduvjet za razvitak ovakvog vida turizma, po Starcovim riječima,
dobra je telekomunikacijska infrastruktura koja omogućuje
upotrebu kompjutora, laptopova i Interneta, i povezanost sa
cijelim svijetom. Na otocima, uz to, treba osuvremeniti kuće i
apartmane i dovesti ih do kategorije od tri zvjezdice, kako bi se
gostima pružila udobnost kao i u njihovim domovima.
Starc drži da je za dobro funkcioniranje prijevoza od otoka do
određene zemlje potrebno izgraditi male zračne luke ili poletno-
slijetne staze na otocima. Važna je i blizina veće zračne luke, jer
se poslovni ljudi, u slučaju problema na poslu, žele vrlo brzo
vratiti u domicilnu zemlju.
Takvim se oblikom turizma bolje iskorištavaju hrvatski smještajni
kapaciteti, a "turisti" koji po nekoliko mjeseci "stanuju" u
Hrvatskoj razlikuju su od ostalih turista po tome što više
komuniciraju s domaćim stanovništvom i razmjenjuju svoju kulturu s
našom.
"Kada ljudi postanu svjesni činjenice da je svejedno gdje se živi, a
gdje radi, tada se otvara mogućnost razvoja sekundarnog
stanovanja. To, međutim, vrijedi samo za tzv. tercijarna
(intelektualna) zanimanja. U Europi postoji niz primjera da ljudi
žive u toplijim zemljama, od kuda upravljaju svojim tvrtkama,
najčešće u sjevernim europskim zemljama. Većina mešetara s Wall
streeta stanuje na Floridi, u Acapulcu ili negdje drugdje", navodi
Starc, koji je surađivao u izradi prijedloga novog zakona o
otocima.
Sanja Plješa
(Hina) splj sbo