ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Ministarstvo turizma RH nedavno je pokrenulo program pod nazivom "Razvitak turizma na ruralnom području", čiji je osnovni cilj izgradnja sustava potpore za pokretanje i razvitak privatnog, malog
poduzetništva u turizmu na seoskim područjima. Program obuhvaća seoska gospodarstva, vinske ceste te turističke kontinentalne i otočne destinacije, a njime se u 1999. godini predviđa da će 400 malih poduzetnika s ukupno 2400 smještajnih jedinica (kreveta) dobiti poticajna sredstva.
ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Ministarstvo turizma RH nedavno je
pokrenulo program pod nazivom "Razvitak turizma na ruralnom
području", čiji je osnovni cilj izgradnja sustava potpore za
pokretanje i razvitak privatnog, malog poduzetništva u turizmu na
seoskim područjima. Program obuhvaća seoska gospodarstva, vinske
ceste te turističke kontinentalne i otočne destinacije, a njime se
u 1999. godini predviđa da će 400 malih poduzetnika s ukupno 2400
smještajnih jedinica (kreveta) dobiti poticajna sredstva.#L#
Seoski turizam bitna je sastavnica ukupnog održivog razvitka, a u
sklopu je i obnove sela i razvitka ruralnog prostora. Pritom
značajno mjesto imaju lovni i ribolovni turizam, rekla je
doministrica turizma Vinka Cetinski.
Hrvatska je tek posljednjih nekoliko godina počela prihvaćati i
razvijati koncept seoskog turizma. Trenutačno kod nas postoji samo
35 turističkih seoskih gospodarstava, izletničkih naselja i
kušaonica vina u sedam županija.
Iako dijelom osiromašenom u ratu, Hrvatska raspolaže s bogatom
lovnom i ribolovnom resursnom osnovom, pa tako gotovo svaka
županija razvitak turizma djelomično temelji na lovnom i
ribolovnom turizmu.
Tim vidovima turizma potrebna je pomoć države, kazao je Eduard
Kušen sa zagrebačkog Instituta za turizam, kako bi se unaprijedio
ukupan turistički proizvod i dao poticaj poduzetnicima za bolje
iskorištenje postojećih resursa. Njihovim bi se razvojem značajno
unaprijedio i turistički proizvod obalnih županija.
Hrvatska raspolaže s otprilike pet milijuna hektara lovnih
površina, u kojima obitava gotovo sva europska krupna i sitna
divljač. Postojeći smještajni i drugi turistički objekti
namijenjeni lovu po svojoj su kvaliteti pri samom vrhu među
zemljama u tranziciji.
Lovni je turizam u Hrvatskoj dosegnuo svoj vrhunac 1985. godine,
nakon čega se suočio s oštrom konkurencijom iz zemalja u
tranziciji. Uz to, u ratnim je godinama nastao najveći gubitak
jelenske divljači, koja je svedena na svega 10 do 15 posto
predratnog broja te srneće divljači, koje sada ima između 20 i 30
posto od predratnog broja. Uzgoj divljači smanjen je na 20 posto
predratnog.
U ribolovnom je turizmu također došlo do smanjenja resursne osnove,
ponajprije u slatkovodnom ribarstvu, u odnosu na prijeratne
godine. Razlozi koji dodatno otežavaju stanje u toj grani turizma
su neodgovarajuća zakonska regulativa, neorganiziranost
postojećih turističkih i ribolovnih organizacija i udruga na
promicanju i unaprjeđenju ribolovnog turizma.
Suradnja turističkih zajednica, turističkog gospodarstva i
lovačkog i ribolovnog saveza, uz već pokrenuti program razvoja
seoskog turizma Ministarstva turizma, te državnu pomoć i poticaje,
trebala bi stvoriti turistički proizvod koji bi privukao optimalno
kvalitetnu klijentelu s obzirom na raspoložive lovne ili ribolovne
resurse, i koji bi goste u turističkoj destinaciji zadržao i nakon
što se iscrpi njihov uski lovni ili ribolovni interes, smatra
Kušen.
Sanja Plješa
(Hina) splj sbo
211300 MET oct 98