ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Skupina stručnjaka zagrebačkoga Ekonomskog instituta na čelu s dr. Nenadom Starcom, dovršava prvi projekt održivoga razvoja jednog otočkog područja - područja smokvičke općine. Izradba projekta počela je
prije gotovo godinu dana i njegov završetak očekuje se usporedno sa skorašnjim donošenjem Zakona o otocima.
HOĆE LI SMOKVICA POSLUŽITI KAO OGLEDNI PROGRAM
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Skupina stručnjaka zagrebačkoga
Ekonomskog instituta na čelu s dr. Nenadom Starcom, dovršava prvi
projekt održivoga razvoja jednog otočkog područja - područja
smokvičke općine. Izradba projekta počela je prije gotovo godinu
dana i njegov završetak očekuje se usporedno sa skorašnjim
donošenjem Zakona o otocima.#L#
Po riječima Nenada Starca, sve je počelo prošle zime, kada je u
Ekonomski institut došao načelnik smokvičke općine Tonči Kunjašić,
koji im je rekao kako je njemu kao građevinaru jasno da se kuća ne
može graditi bez projekta, pa drži da se ni gospodarski razvoj ne
može zamisliti bez razrađenih programa.
Nakon toga uslijedilo je snimanje smokvičkih resursa i njihovo
usklađivanje s kriterijima održivoga otočkog razvoja -
gospodarskim, ekološkim i socijalnim. "Moja je osnovna teza da se
otok ne čuva tako da se 'ogradi žicom', kako bi to htjeli prostorni
planeri, nego da se otok čuva poštovanjem spomenutih kriterija",
istaknuo je Starc. Smokvički razvojni projekt prvi je projekt koji
je načinjen za jedno otočko područje prema načelima održivoga
razvoja.
Međunaslov: Zračna luka pokreće razvoj
Program održivoga razvoja smokvičke općine sadrži popis projekata
s kojima se može ići ulagačima i bankama koje će odobravati kredite
za razvoj gospodarstva na otocima po povlaštenim kamatama, kaže
Starc, napominjući kako popis jamči izvodljivost.
Okosnica svemu je buduća zračna luka. On bi trebala biti gotova do
sljedeće turističke sezone i poboljšat će ponudu svih otočkih
hotela od Vele Luke do Lumbarde. Osim toga, gradnja zračne luke
između Brne i Smokvice potaknut će ostvarenje više manjih projekata
od smještaja do ugostiteljskih objekata.
Predviđeno je uređenje hotela u Brni, njegova prekategorizacija i
preuređenje za zdravstveni turizam, budući da se u njegovoj
blizini, na području Istruge, nalazi lijekovito blato; izgradnja
plutajuće marine, koja se može pospremiti za 24 sata, bez teškoća i
većih posljedica za okoliš; proširenje vinogradarstva; ulaganje u
vinarstvo kako bi se poboljšala kakvoća vina; obnova maslinarstva i
uopće voćarstva; razvoj mesarstva, podizanje nasada ljekovitog i
aromatičnog bilja te razvoj lovnog turizma i 'sekundarnog
stanovanja'.
Međunaslov: "Sekundarno stanovanje" novi tip turizma
'Sekundarno stanovanje', kako kaže autor projekta, nadrasta nama
poznati ljetni i zimski turizam. Sjeverni narodi, poglavito
Skadinavci, slijedeći svjetsku praksu, provode sve više vremena
istodobno radeći i rekreirajući se. Odlaze na jug, u toplije
krajeve Europe, tamo rade ili čak upravljaju svojim tvrtkama.
Poznat je slučaj finskog arhitekta Pekka Salminena, koji s Unija
upravlja svojim arhitektonskim uredom u Helsinkiju, provodeći na
tom otoku više od četiri mjeseca svake godine. Dr. Starc kaže da mu
je jednom prigodom rekao kako južnjaci najvjerojatnije ne mogu
razumjeti što za sjevernjake znači provesti Božić pod vedrim nebom,
a takvih je proveo čak deset!
Takav način života već je dostupan europskoj srednjoj klasi, koja -
zahvaljujući razvoju telekomunikacija i uopće kompjutorske
tehnike, mnoge poslove može voditi iz udaljenih mjesta, kaže Starc.
Po njegovu mišljenju Smokvici i uopće otoku Korčuli gradnjom zračne
luke otvara se mogućnost 'sekundarnog stanovanja'. Osim zračne
luke, potrebno je izgraditi apartmanska naselja ili, pak, obnoviti
stare kuće, koje će zadovoljiti takve goste.
Projekt razvoja smokvičkog područja stoji 90.000 kuna, a
finaciraju ga smokvička općina kao naručitelj i djelomice hrvatska
Vlada.
Dr. Starc izražava neskriveno zadovoljstvo prvim otočkim projektom
jer se tijekom rada uvjerio da su u Smokvici vrlo zainteresirani za
njegovu provedbu. Osim toga, i sam kaže da mu je dosta projekata
koji su najčešće završavali u ladicama. "Više takve projekte neću
raditi", odlučno kaže dr. Starc, koji je znatno pridonio izradbi
Nacionalnog programa razvoja hrvatskih otoka, a posebice Zakona o
otocima, koji će nakon skorašnje rasprave po otocima ući u drugo
saborsko čitanje.
(Hina) mc sp
190839 MET oct 98