US NYT 8. XI. RU ANTISEMITIZAM

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 8. XI. 1998. Antisemitizam proviruje iz ruskog parlamenta "Ruski su komunisti prošloga tjedna tražili krivca za gospodarski nered u zemlji i nakon rasprave opterećene sjećanjima na sovjetsku prošlost, našli su kandidata: Židove", piše Michael Wines. "Zbog toga su odmah prekoreni, najoštrije u otvorenoj izjavi predsjednika Borisa Jeljcina. Jeljcin je izrazio svoje 'ogorčenje' zbog onog što je izgledalo kao uskrsnuće sovjetskog antisemitizma. 'Ekstremizam neće zavladati Rusijom', ustvrdio je on. 'Put ove zemlje prema pomirbi ostaje nepromijenjen.' No u raspravi u donjem domu parlamenta, komunistički su zakonodavci tvrdili da su Židovi u vladi i medijima povezani s outsiderima, u kampanji za potkopavanje ruskog domoljublja i ruske snage. Parlament je prošloga tjedna uzeo dva dana da odluči hoće li osuditi antisemitske izjave koje je prošli mjesec dao komunistički zakonodavac Albert Makašov. U Moskvi i jugozapadnom gradu Samara, Makašov je objavio da su za ruske gospodarske nevolje krivi 'židi' (pogrdan naziv za Židove) te da bi neki od njih trebali biti uhvaćeni i zatvoreni. Makašov je kasnije izrazio svoje žaljenje, govoreći da je trebao upotrijebiti riječ 'cionisti'. No također je pozvao na raspravu, govoreći da će ona pojasniti tko zaista nadzire Rusiju. Parlament se prepirao o prihvaćanju rezolucije protiv rasizma, a Makašove je primjedbe nazvao 'oštrima' i 'na granici sa surovošću'. No rezolucija nije prihvaćena, sa 107 za i 121 glas protiv. Samo je jedan komunist glasovao za prihvaćanje rezolucije; 83 su se usprotivila, dok je preostalih 46 bilo suzdržano ili nije glasovalo. Čvrstorukaške nacionalističke frakcije također su gotovo jednoglasno glasovale protiv rezolucije. Čak je i umjerena stranka Naš ruski dom okupila manje od pola svojih članova u potporu izjave. (...) Zagovornici rezolucije, koji su glasovanje o njezinu prihvaćanju nazvali referendumom o rasizmu, bili su ogorčeni. 'Žalosno je i opasno kad parlament jedne multietničke zemlje izabere državni antisemitizam', izjavio je kasnije zakonodavac Stanislav Govoruhin. Antisemitizam teško da je novost u Rusiji. Židovi su bili progonjeni te su im uskraćivana temeljna prava u caristička kao i u sovjetska vremena. Čak i u neovisnoj Rusiji ima skrivenih tendencija negodovanja protiv Židova na moćnim državnim i poslovnim položajima. No dosad je to bilo u pozadini političke rasprave. Mete nisu imenovane. No među istaknutim osobama koje su bilo Židovi, bilo židovskog podrijetla nalaze se Anatolij Čubais, bivši Jeljcinov ministar financija i graditelj tržišnih reformi; Sergej Kirijenko i Jevgenij Primakov, bivši i sadašnji premijeri; Aleksander Livšic, bivši gospodarski savjetnik te nekoliko takozvanih oligarha koji dominiraju ruskom industrijom. Njima pripada i Boris Berezovski, nekad presudni zagovornik Jeljcina, i Vladimir Guzinsky, istaknuti židovski aktivist koji posjeduje televizijska i novinska carstva u Izraelu i Rusiji. Jeljcin nije bio sam u svojoj osudi. Najviši komunistički dužnosnik Rusije, zamjenik premijera Jurij Masljukov izjavio je u petak da odluku parlamenta da Makaševa ne prekori smatra 'sramotom, jednostavno sramotom'. Jedan od najpoznatijih televizijskih novinara, Jevgenij Kiseljov, žestoko je napao komuniste, govoreći da je ovo glasovanje označilo 'njihov najcrnji dan u povijesti.'"