GS: TRENDOVI NA INFORMATIČKOM TRŽIŠTU HRVATSKE

ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Informatičko tržište 11 tranzicijskih zemalja istočne i središnje Europe, u koju je svrstana i Hrvatska, prošle je godine povećano 19,1 posto u odnosu na 1996., dok je istodobno cjelokupno svjetsko tržište informatičke tehnologije poraslo za 9,6 posto, podaci su istraživačke tvrtke International Data Corporation (IDC).#L# Od ukupno 378 milijuna američkih dolara prometa informatičkom tehnologijom, na isporuke hardvera koje su predstavnici proizvođača, njihovi distributeri i ostali, isporučili hrvatskim kupcima, odnosilo se 257 milijuna dolara. Na hrvatsko je tržište, prema podacima nekolicine domaćih tržišnih analitičara, tako isporučeno otprilike 80 tisuća stolnih profesionalnih računala, 2,7 tisuća prijenosnih računala i 2,4 tisuće jednoprocesorskih i višeprocesorskih poslužitelja. Prodano je 57 tisuća pisača, 65 tisuća monitora te LAN hardverske opreme za 16 milijuna dolara. Domaći sastavljači sklopili su otprilike 70 posto od ukupno isporučenih osobnih računala. No, daleko najbrži rast zabilježili su uvozni softverski proizvodi. Uvoz paketnog softvera lani je porastao za 5,6 puta na 34,2 milijuna dolara, što se procjenjuje da je odraz snažne legalizacijske kampanje koja se počela provoditi potkraj prošle godine, ali i znatne redukcije cijena. Poticaj domaćim softverskim rješenjima, posebice knjigovodstvenim programima, dala je prilagodba programa za uvođenje poreza na dodanu vrijednost, a tome se pridružila i platežna moć koja je bila povećana naglom kreditnom ekspanzijom. Naime, domaćim su poslovnim bankama, zahvaljujući povoljnijem kreditnom rejtingu zemlje, bili otvoreni kreditni ventili stranih financijskih institucija, pa su domaći subjekti u većoj mjeri mogli kreditno financirati nabavu informatičke tehnologije. No, ove je godine uslijed pogoršanog kreditnog rejtinga i mjera poduzetih za smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance, kreditna ekspanzija poslovnih banaka smanjena. Time se smanjuje i mogućnost kreditiranja krajnjih kupaca. Tome se još može pridodati i sve veći razmjer međusobnih neplaćanja privrednih subjekata i sve veći broj nelikvidnih domaćih tvrtki, a i domaće tržište vrijednosnih papira zbog povlačenja stranih investitora bilježi teške trenutke. Stoga neki od analitičara smatraju kako bi do konca ove i u narednoj godini jedina svjetla točka u nabavki informatičke tehnologije mogla biti sama država. Za sada rezultati koji su ostvareni u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pokazuju da je uvoz hardverske opreme bio 26,3 posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a stručnjaci kažu da sve upućuje na to kako će ukupni promet informatičke branše biti znatno niži od prošlogodišnjeg. Domagoj Juričić (Hina) dju sbo