a4.XI.die presse:povrat imovine

AUSTRIJA DIE PRESSE 4. XI. 1998. Američki Kongres zahtijeva od Europe odštetu "Zastupnički dom američke skupštine prihvatio je rezoluciju čija su meta sve države srednje i istočne Europe u kojima je nekada na vlasti bio totalitarni režim. Naime, američki Kongres pozvao ih je svojom odlukom da svu imovinu, zaplijenjenu za komunističke ili fašističke vladavine, vrate bivšim vlasnicima odnosno da im dadu odgovarajuću odštetu. Nedavno usvojena rezolucija 562 nije, doduše, obvezujuća, usmjerena je na Billa Clintona i polazi od pretpostavke da će kabinet intervenirati u ulozi posrednika. Naglasak je na posredovanju i ni na čemu drugom, naglasila je u razgovoru za list suradnica helsinškog povjerenstva koje je osnovao Kongres. Riječ je u prvom redu o zahtjevima osoba koje su u trenutku pljenidbe imovine bili državljani tih zemalja, a u međuvremenu su uzeli američko državljanstvo. Doduše, nekoliko bivših komunističkih država donijelo je zakone kojima regulira pitanje povrata imovine odnosno odštete, ali ti zakoni u većini slučajeva ne vrijede za osobe koje su u razdoblju nakon oduzimanja imovine uzele državljanstvo drugih zemalja. Američka rezolucija izričito spominje Hrvatsku, Češku, Letoniju, Litvu, Rumunjsku i Slovačku. Spomenuta odluka američkoga Kongresa trebala bi signalizirati srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama da su 'Sjedinjene Države zainteresirane za što brži povrat opljačkanog vlasništva pojedincima i vjerskim zajednicama', izjavio je Christopher Smith, republikanski zastupnik i jedan od ukupno devet političara-sponzora rezolucije. Rezolucija 557, koju je zastupnički dom američke skupštine također nedavno usvojio, bavi se žrtvama holokausta. Ona zahtijeva da bivše komunističke države, koje teže članstvu u međunarodnoj organizaciji, zakonski osiguraju povrat zaplijenjene imovine ili odštetu. Osim toga, sve su države pozvane da povijest holokausta uključe u nastavni program. Nadalje, države bi i dalje trebale sudski goniti ratne zločince iz vremena nacionalsocijalizma. Izrael, Rusija, Poljska i ostale srednjoeuropske i istočnoeuropske države, ali i humanitarne organizacije, poput Međunarodnog crvenog križa, trebale bi i dalje ulagati maksimalne napore u ponovno okupljanje obitelji, razdvojenih tijekom holokausta. Rezolucija u pozitivnom svjetlu ističe sporazume između švicarskih banaka i europskih osiguravajućih društava, s jedne, i žrtava holokausta, s druge strane. Ti su sporazumi važan korak u procesu pružanja pomoći žrtvama holokausta i njihovim nasljednicima da ostvare svoja prava. Očitovano je i zadovoljstvo zbog osnivanja povjerenstava u različitim europskim državama, koja se bave istraživanjem arizacije imovine i brinu se da rezultati istraživanja budu svima pristupačni", izvješćuje dopisnica iz Washingtona Monica Riedler.