SPC TRAŽI POVRAT IMOVINE U HRVATSKOJ

ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj (SPC) traži povrat nacionalizirane imovine. Zakon o povratu nacionalizirane imovine iz 1996. SPC drži "nepovoljnim", a rješenje vidi u sklapanju ugovora između države i SPC po uzoru na četvrti ugovor Hrvatske i Svete stolice koji sadrži i način povrata nacionalizirane imovine Rimokatoličkoj crkvi, kaže Milenko Popović, paroh i zagrebački arhijerejski namjesnik. #L# "Četvrti ugovor Republike Hrvatske i Svete Stolice i nama je vrlo interesantan. Vjerujemo da će u postupku denacionalizacije Hrvatska ista načela primijeniti i na našu vjersku zajednicu. Zakon o denacionalizaciji iz 1996. za nas je nepovoljan, posebno u odnosu na nacionalizirane stanove, gdje se daje mogućnost otkupa sadašnjim stanarima, a da mi ostajemo bez odštete. To držimo novom, konačnom nacionalizacijom naše imovine", kaže Popović, držeći da su takvi postupci neustavni i nezakoniti. SPC je podnio žalbu Ustavnom sudu, koja još nije razmatrana. "Naš je stav da se sva imovina SPC-a - zgrade, šume, poljoprivredno i neizgrađeno građevno zemljište u cijelosti vrati, a samo ono koje je nemoguće fizički vratiti treba isplatiti. Od države očekujemo potpisivanje sličnog ugovora koji postoji i sa Svetom stolicom", kaže Popović. Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj u posljednjih je nekoliko godina ostala ne samo bez vjerničke populacije nego i bez velikog broja svećenika. Od završetka "Oluje" u kolovozu 1995. do danas, u Hrvatsku se vratilo ukupno 10 pravoslavnih svećenika. U Gornjokarlovačkoj eparhiji za vrijeme ratnih zbivanja ostalo je pet svećenika, a vratio se jedan. Svi pravoslavni svećenici Dalmatinske eparhije za rata su otišli, a kasnije su se vratila petorica. U Slavonskoj eparhiji, sa sjedištem u Pakracu, za svo vrijeme rata bilo je pet svećenika, a njegovim završetkom vratila su se dvojica. Petorici svećenika Zagrebačko - ljubljanske eparhije koji nisu napuštali radna mjesta, pridružila su se još dvojica svećenika sa službom u Hrvatskoj. U Osječko-baranjskoj eparhiji, sa sjedištem u Dalju, predratno je stanje neizmjenjeno i tamo sada boravi i radi desetak svećenika. U Dubrovniku rade dva svećenika. U cijeloj Hrvatskoj danas je aktivno tridesetak pravoslavnih svećenika i šest monahinja u samostanima Pakra i Rominje kod Ogulina. Prije rata u Hrvatskoj je, prema Popovićevim riječima, djelovalo 200 pravoslavnih svećenika i 10 monahinja. Od pet pravoslavnih eparhija čija su sjedišta u Hrvatskoj, u njih tri su prisutni episkopi: Osječko-Baranjskoj, Zagrebačko- Ljubljanskoj i Dalmatinskoj, dok u Slavonskoj i Gornjokarlovačkoj nema episkopa i njih se može smatrati samo "djelomice aktivnima", kaže Popović. Većina pravoslavnih vjernika u Hrvatskoj danas se nalazi u velikim gradovima, najviše u Rijeci i Zagrebu. Rijeka prednjači sa oko 35 tisuća, izvještava Popović. "Najveći problem svećenika je što u materijalnom smislu potpuno ovise o vjerničkim prilozima, a kako su vjernici u lošem materijalnom stanju, teško je uspostaviti vjernički život", kaže Popović, dodajući kako, osim odluke Svetog arhijerejskog sabora SPC-a po kojoj se svi svećenici koji to mogu moraju vratiti na svoja prijašnja mjesta, nema nikakva službenog plana povratka svećenstva u Hrvatsku. U razgovoru s tajnikom Državnog povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama Franjom Dubrovićem u prošli petak, protojerej Slavko Zorica iz Dalmatinske i Danilo Ljubotina iz Gornjokarlovačke eparhije, zaključili su kako je u djelovanju SPC u Hrvatskoj ostvaren stanoviti napredak koji daje ohrabrenje za daljni rad. Oni su također istaknuli i neke probleme, ponajprije nedostatk prostorija za stanovanje svećenika, što po njihovu mišljenju otežava povratak pravoslavnih svećenika u eparhije. (Hina) duk il