ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Privatizacija Hrvatske +elektroprivrede (HEP) uslijedit će tek nakon provedenog +restrukturiranja toga javnog poduzeća. Po riječima voditeljice +HEP-ovog tima za provedbu programa restrukturiranja i
+privatizacije Gordane Lučić, u HEP-u su se odlučili na postupan +pristup provedbe tih procesa, obzirom na specifična obilježja +njihova sustava.
ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Privatizacija Hrvatske
elektroprivrede (HEP) uslijedit će tek nakon provedenog
restrukturiranja toga javnog poduzeća. Po riječima voditeljice
HEP-ovog tima za provedbu programa restrukturiranja i
privatizacije Gordane Lučić, u HEP-u su se odlučili na postupan
pristup provedbe tih procesa, obzirom na specifična obilježja
njihova sustava.#L#
Operativnim planom provedbe programa restrukturiranja i
privatizacije HEP-a do kraja ove i u 1999. godini u tom će javnom
poduzeću dijagnosticirati postojeće stanje u elektroprivredi i
postići transparentnost poslovanja unutar HEP-a. Taj plan podložan
je promjenama, i ovisi ponajprije o strateškim odlukama hrvatske
Vlade i donošenju odgovarajuće zakonske regulative, pri čemu i
Zakona o privatizaciji HEP-a.
HEP će se u budućnosti sastojati od tri dijela - proizvodnje,
prijenosa i distribucije, zajedničkih djelatnosti s dispečerskim
centrom i Uprave. Bit će to korporacija u većinskom, tj. 51-
postotnom vlasništvu države, dok će ostatak biti u privatnom
vlasništvu.
Restrukturiranje i privatizacija provodit će se, kako je sada
zacrtano Operativnim planom, u tri etape.
U prvoj etapi nastavit će se s uspostavljanjem financijsko-
računovodstvenog sustava upravljanja, izdvajanjem pomoćnih
djelatnosti od osnovnih i upravljanjem ljudskim potencijalima. To
se planira dovršiti tijekom iduće godine.
Do prve polovine 1999. godine planiraju se također definirati
kriteriji za identifikaciju poslovne imovine pomoćnih djelatnosti
u HEP-u te, prema popisima, utvrditi modalitete za njihovo
izdvajanje kao zasebnih subjekata unutar HEP-a.
Za to postoji niz mogućnosti, koje će se konkretizirati nakon
utvrđivanja postojećeg stanja. Razmišlja se da te djelatnosti budu
izdvojene iz HEP-a, ali u njegovu potpunom vlasništvu, ili, pak, da
obavljaju dio djelatnosti i na tržištu.
Razmatra se mogućnost, kazala je Lučić, da se prvo izdvoji
toplinska djelatnost. Krajem ove godine planira se o tome napraviti
detaljna feasibility studija, na temelju koje će se odlučiti o
isplativosti izdvajanje toplinske djelatnosti kao zasebnog
pravnog subjekta u sklopu HEP-a kao korporacije.
Već postoji inicijativa Svjetske banke za financijskom potporom
razvoja toplinske djelatnosti pod uvjetom da se ona izdvoji kao
pravni subjekt unutar HEP-a. Ukoliko poslovodstvo HEP-a pozitivno
odgovori na spomenutu studiju, to bio "pilot projekt" za izdvajanje
i ostalih pomoćnih djelatnosti, rekla je Lučić.
Posebna pozornost u restrukturiranju i privatizaciji HEP-a
posvetit će se zaposlenicima, kojih je trenutačno približno 16
tisuća. Utvrdit će se normativi potrebne strukture zaposlenih na
svim poslovima osnovnih djelatnosti, a snimit će se i potrebe za
dodatnim obrazovanjem i prekvalifikacijama te izraditi plan
prirodnog odljeva zaposlenika.
Za drugu etapu restrukturiranja HEP-a bit će nužno donijeti
odgovarajuću zakonsku regulativu, primjerice, o energetici,
elektroprivredi, regulaciji javnih usluga i ostale propise. U njoj
će se poslovanje HEP-a prilagoditi novom modelu upravljanja
elektorenergetskim sustavom te reorganizirati lokalne jedinice
distribucije. Prema riječima Gordane Lučić, prvu i drugu etapu
restrukturiranja pratit će unapređenje poslovanja HEP-a.
U trećoj etapi, između ostaloga, uskladit će se tarifni sustav i
cijena električne energije. Potrebno je prvo uskladiti odnos
između tarifnih stavova domaćinstava i industrije, budući da je
cijena električne energije za domaćinstva preniska. No, u HEP-u su
svjesni da zasada, zbog socijalne situacije, cijene nije moguće
korigirati.
Cijeli će proces završiti uvođenjem sustava upravljanja kvalitetom
ISO 9000 i pripremama za uvođenje sustava ISO 14000.
Nacrt strategije energetskog razvitka RH Energetskog instituta
"Hrvoje Požar", koji je u ovogodišnjem rujnu dostavljen na
razmatranje u Ministarstvo gospodarstva, a u kojem su iznijete
odrednice razvoja energetike Republike Hrvatske do 2030. godine, u
HEP-u smatraju pokušajem cjelovitog sagledavanja razvoja
energetike. No, u nekim dijelovima on odstupa od postojeće
strategije Vlade RH o restrukturiranju i privatizaciji javnih
poduzeća. Stoga bi, kažu u HEP-u, prvo trebalo uskladiti
razmimoilaženja te stvoriti jedinstvenu energetsku strategiju, na
temelju koje će u HEP-u biti spremni odmah pristupiti potpunom
restrukturiranju.
Aleksandra Todorović
(Hina) alt sbo