US-RADIJSKE POSTAJE-Organizacije/savezi +US IHT 31. X. RADIO SL. EUROPA ++SJEDINJENE DRŽAVE+THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE+31. X. 1998.+Prag je tjeskoban zbog gosta, Radija Slobodna Europa+"U mračnim danima komunističke vladavine u
istočnoj Europi, Radio +Slobodna Europa i njezina sestrinska postaja Radio Sloboda bili su +među najmoćnijim američkim oružjima hladnog rata. Okupljeni oko +kratkovalnih aparata, slušatelji su se u moru sovjetske propagande +priključivali na otok relativno uravnoteženih informacija pod +američkim sponzorstvom", piše Peter S. Green.+"U petak, gotovo jedno desetljeće nakon što su mnogi od tih +komunističkih poredaka ustupili mjesto mladim demokracijama, +Radio Slobodna Europa svoju je poruku počela emitirati novom +slušateljstvu: Iranu i Iraku. No ovaj put protivljenja ne stižu iz +komunističkih poredaka već iz poslijekomunističke vlade Republike +Češke, koja je zamoljena da bude zemlja domaćin, i američkog +ministarstva vanjskih poslova.+Radijski dužnosnici kažu da se nalaze između dvije vatre: američkog +Kongresa i Clintonove vlade. Kongres je zauzeo oštro stajalište +protiv Irana i Iraka te je Radiju Slobodna Europa dao mandat za +emitiranje u te dvije zemlje, dok se ministarstvo vanjskih poslova
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
31. X. 1998.
Prag je tjeskoban zbog gosta, Radija Slobodna Europa
"U mračnim danima komunističke vladavine u istočnoj Europi, Radio
Slobodna Europa i njezina sestrinska postaja Radio Sloboda bili su
među najmoćnijim američkim oružjima hladnog rata. Okupljeni oko
kratkovalnih aparata, slušatelji su se u moru sovjetske propagande
priključivali na otok relativno uravnoteženih informacija pod
američkim sponzorstvom", piše Peter S. Green.
"U petak, gotovo jedno desetljeće nakon što su mnogi od tih
komunističkih poredaka ustupili mjesto mladim demokracijama,
Radio Slobodna Europa svoju je poruku počela emitirati novom
slušateljstvu: Iranu i Iraku. No ovaj put protivljenja ne stižu iz
komunističkih poredaka već iz poslijekomunističke vlade Republike
Češke, koja je zamoljena da bude zemlja domaćin, i američkog
ministarstva vanjskih poslova.
Radijski dužnosnici kažu da se nalaze između dvije vatre: američkog
Kongresa i Clintonove vlade. Kongres je zauzeo oštro stajalište
protiv Irana i Iraka te je Radiju Slobodna Europa dao mandat za
emitiranje u te dvije zemlje, dok se ministarstvo vanjskih poslova
boji da bi emitiranje pod američkim sponzorstvom moglo potkopati
relativno umjerenog predsjednika Irana, Mohameda Khatamija.
Nakon tjedana razmatranja, premijer Miloš Zeman i drugi ministri
složili su se da dopuste postaje, ali prije kraja godine planiraju
napraviti pun pregled 'gospodarskih i sigurnosnih posljedica'
emitiranja.
Na češko inzistiranje, Radio Slobodna Europa premjestila je
iranski i irački servis iz vile u blizini dječjeg vrtića u
prostorije u središtu Praga.
Iran i Irak usprotivili su se planiranom emitiranju kod Republike
Češke. Iako je češka vlada rekla da ne želi zaustaviti emitiranje,
među visokim članovima vlade bilo je iznenađujuće nespremnosti da
se rad tih postaja prihvati.
Protivnici kažu da se boje da bi emitiranje moglo uznemiriti
represivne poretke u Iranu i Iraku, stajati Republiku Češku
milijune dolara u poslovnim dogovorima, a možda čak i izazvati
teroristički napad na Prag.
Američki veleposlanik Jennone Walker kaže da Clintonova vlada neće
pokušati utjecati na odluku češke vlade. Veleposlanik je u
razgovoru za jedne novine izjavio: 'Odluka Republike Češke bit će
konačna, jer je Republika Češka suverena država. Ovo nije test koji
ispituje je li ona naša saveznica.'
Zamjenik premijera Egon Lansky, koji je nekad radio za češki servis
Radija Slobodna Europa, izjavio je da žali što češka vlada ne bi
imala ovlasti da 'utječe na sadržaj emisija'.
Ministar vanjskih poslova Jan Kavan, još jedan bivši zaposlenik
Radija Slobodna Europa, izjavio je da će Česi procijeniti hoće li
emitiranja za Iran biti 'uravnotežena, objektivna', a ne
'neprijateljska prema iranskoj vladi'.
Predsjednik Vaclav Havel, koji je 1995. pozvao radijske postaje da
presele iz Munchena u Prag, zapanjen je takvim protivljenjem. 'Ne
možemo od drugih tražiti da šire poruku slobode kad je nama
potrebno, a zatim odbiti da je prenosimo kad se radi o nekom
drugom', izjavio je g. Havel."