SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
20. X. 1998.
Tama nad Srbijom
"Na sreću, na Srbiju nisu pale bombe. No, Srbija se ipak našla u
mraku - medijskom mraku koji obilježava svaki totalitarni poredak.
Takav mrak nije postojao čak ni u razdoblju koje smo danas spremni
nazvati 'Titovom diktaturom u Jugoslaviji'.
Vladajuća crveno-crna koalicija u Beogradu (Miloševićevi
socijalisti, komunisti njegove žene Mire Marković i radikali pod
vodstvom Vojislava Šešelja) nametnuli su u Srbiji diktaturu.
Vladina zapovijed o zatvaranju vodećih neovisnih dnevnika ('Naša
Borba', 'Dnevni Telegraf' i 'Danas'), gašenju nekoliko radijskih
postaja i zabrani prijenosa inozemnih emisija, stvorila je pravni
temelj za takozvani 'prijedlog zakona o informiranju' koji je žurno
pripremljen za srbijanski parlament.
Na bojnom polju istine u Srbiji ostala su dva privatna tabloida,
dvije neovisne novinske agencije i Udruženje neovisnih
elektronskih medija, pod vodstvom popularne radijske postaje B-92.
Kako će dugo oni opstati, tek ćemo vidjeti. Poredak šalje prijeteće
znakove da će se, nakon zatvaranja neovisnih medija, pozabaviti
drugim 'izvorima neprijateljske promidžbe', vlasnicima
satelitskih tanjura i tvrtkama koje omogućuju pristup Internetu u
Srbiji. Iako je Slobodan Milošević prošloga tjedna objavio da je
dogovor o Kosovu uklonio neposrednu prijetnju ratom, još uvijek se
provodi zatvaranje neovisnih medija - zbog navodnog širenja
'straha, panike i malodušnosti' koje potkopava 'spremnost naroda
na očuvanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Srbije.'
Miloševićev rat protiv istine, koji se vodio od početka sloma bivše
Jugoslavije, nastavlja se na Kosovu. Namjere beogradskog despota
jasne su: on očito ne želi da prijetnja savezničkom silom privuče
medijsku pažnju kod kuće, osim kad se radi o vladinoj promidžbi.
Samo na taj način on od ljudi kojima je mozak već ispran službenom
promidžbom može prikriti činjenicu da dogovor s Holbrookeom ne
predstavlja pobjedu za Srbiju (kao što nadzirani beogradski mediji
tvrde), već ultimatum međunarodne zajednice zbog temeljnih
pitanjia na Kosovu koja su mogla biti riješena mnogo prije - bez
rata, žrtava, uništenja, izbjeglica, NATO-a i OESS-a.
Britanski premijer Tony Blair ustvrdio je prije nekoliko dana da se
predsjednik Milošević zavarava ako računa da će posljednju
prekretnicu u kosovskim pregovorima uspjeti iskoristiti za
potkopavanje preostalih političkih protivnika u Srbiji. Ta poruka
iz Londona zvuči obećavajuće, no bilo bi još bolje kad bi ju
slobodan svijet potvrdio poduzimanjem nekoliko konkretnih
koraka.
Hladni je rat bio rat za demokraciju, u kojem je Amerika pobijedila
ne ispalivši nijedan metak. Ne bi li bilo ironično i tragično da se
pouke u demokraciji sad dijele ispuštanjem savezničkih bombi na one
koji još uvijek žive u vremenima prije pada Berlinskog zida?
Suradnja beogradskog poretka mogla se osigurati samo tako da se
Miloševiću zaprijeti 'razlozima' zapovjednika NATO-a, generala
Wesleya Clarka. Međutim, dogovor koji je kasnije postignut (bila bi
greška nazvati ga mirovnim dogovorom; u najboljem se slučaju može
govoriti o primirju) uopće ne rješava temeljni problem političke
nestabilnosti na Balkanu - nedostatak demokracije u Srbiji.
Zpravo, kosovski dogovor jača Miloševićevu autoritarnu vlast. On
će sad brzo uspostaviti punu suradnju s međunarodnim humanitarnim
agencijama, istovremeno tvrdeći kod kuće da je izvršio svoju
dužnost svladavanja terorističke pobune na Kosovu.
Prijatelji Srbije u inozemstvu često govore da srpski narod mora
započeti tako da si sam pomogne, prije nego što im itko drugi može
pomoći na njihovom putu u demokraciju. To je istina. No, istina je i
da Sjedinjene Države, i općenito, međunarodna zajednica, do sada
nisu poklonili dovoljno pažnje postojećoj demokratskoj
alternativi u Srbiji, niti su joj ponudili potrebnu pomoć.
Primjerice, u dogovoru između Holbrookea i Miloševića, postavlja
se uvjet da unutar devet mjeseci na Kosovu budu održani slobodni i
pošteni izbori, no nigdje se ne bilježi da bi isti izbori u samoj
Srbiji trebali biti jedan od uvjeta za njezin ponovni ulazak u
međunarodne ustanove.
Isto tako, Clintonovoj se vladi neko vrijeme savjetovalo da započne
diplomatsko izoliranje predsjednika Miloševića, a ne da mu
priskrbljuje javni image međunarodno priznatog i poštovanog vođe.
Kao što su predstavnici srpske demokratske alternative izjavili za
svog nedavnog posjeta Washingtonu: 'Milošević je problem, a ne
rješenje za Srbiju.'
Ne može biti pravih rješenja problema na Kosovu i u Bosni bez
demokracije u Srbiji, a demokracije u Srbiji neće biti tako dugo dok
Milošević vlada. Sadašnji medijski mrak nad Srbijom potvrđuje tu
činjenicu", zaključuje Slobodan Pavlović, washingtonski dopisnik
novinske agencije Beta.
210104 MET oct 98
Hrvatski sabor ovaj tjedan o nekoliko izvješća i Programskom vijeću HRT-a
EU ustrajna u pomoći Ukrajini, najavljuje novu pomoć
ATP ljestvica: Sinner i dalje na vrhu, Ćorić 143.
WTA ljestvica: Vekić ostala 20., Sabalenka na vrhu, Andrejeva deveta
Izvjestitelj EP-a Tonino Picula počeo posjet Srbiji, bez susreta s Vučićem
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze blago porasle, u fokusu Njemačka
NHL: Ovečkin s "hat-trickom" sve bliže Gretzkom
Arhiv HRT-a: Gradivo pred propadanjem, za digitalizaciju treba 38 milijuna eura
SKV: Svijet u 9,30 sati
Von der Leyen u Kijevu u povodu treće godišnjice rata