opatija: rasprava o slobodi medija sa stajališta vlasništva

OPATIJA, 24. listopada (Hina) - U sklopu Dana hrvatskoga novinarstva, koji se održavaju u novoutemeljenom opatijskom Međunarodnom centru za obrazovanje novinara središnje i istočne Europe, danas se raspravljalo o vlasničkim odnosima i slobodi medija. Bilo je riječi o stanju medija i modelu vlasništva u Italiji i Njemačkoj, te problemima s kojima se susreću hrvatski mediji.#L# Netransparentne vlasničke odnose Tena Perišin ocijenila je najvećim problemom informativnog programa producentske kuće "Mreža". Ustvrdila je da se doista nitko od vlasnika te kuće nije miješao u rad redakcije vijesti. No, ističe kako se i neimaština u kojoj su novinari radili može nazvati oblikom cenzure. Govoreći o vlasničkim odnosima nad radijskim postajama u Hrvatskoj, Marina Mučalo upozorila je da novinari, zato što ne kreiraju najpopularnije zabavne programe na više od stotinu privatnih postaja, vlasnicima nisu ni potrebni. Položaj tih novinara uglavnom je vrlo složen, a može se dogoditi, upozorila je, da se ta profesija ugasi na takvim radijskim postajama. Denis Kuljiš upozorio je pak na opasnosti od monopolizma, kako u novinskom izdavaštvu tako i u distribucijskom procesu. U raspravi su iznijete i mnoge kritike, a čule su se i ocjene da su dosadašnje hrvatske vlade radile protiv temeljnih interesa novinarstva, te da su pojedini hrvatski novinari zbog vlastite egzistencije prisiljeni voditi računa o interesima vlasnika medija u kojima rade. Prenoseći pak talijanska iskustva, Inoslav Bešker je kazao da talijanski novinari nemaju izravnih odnosa s vlasnikom, nego se svi problemi rješavaju s glavnim urednikom, a za artikulaciju stajališta prema javnosti ovlašten je redakcijski odbor. Načelno, istaknuo je, nitko novinara ne može prisiliti da piše u skladu s interesima vlasnika, no ima znatnih odstupanja čak i u različitim medijima u istom vlasništvu. Odnos vlasnika prema slobodi medija pitanje je njegova interesa, gospodarskog ili političkog, rekao je Bešker, posebice ističući kako dobar novinar ne može ostati bez posla jer mu mogući otkaz samo podiže cijenu. Gojko Borić govorio je o primjeru Njemačke i novinarskoj instituciji "tiskovnog vijeća", u kojoj zajedno djeluju novinari i nakladnici. "Tiskovno vijeće" prima žalbe građana i javnih ustanova zbog novinskih napisa, te izriče opomene i kritike ako su žalbe opravdane. To se vijeće zauzima i za nesmetan pristup informacijama, te za slobodu informiranja građana, izvijestio je Borić. Po njegovim riječima, vlasnici njemačkih medija imaju veću ulogu od onih koji u njima rade, ali nisu svemoćni jer njihovo poslovanje mora biti u zakonskim okvirima. Vrlo burnu raspravu nazočnih novinara izazvalo je priopćenje koje će, odlučeno je, samo dio njih poslati međunarodnoj javnosti kako bi osudila i spriječila novi srbijanski zakon o medijima. (Hina) rž bn