GS: HNB O ŠTEDNJI GRAĐANA U POVODU DANA ŠTEDNJE

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - U hrvatskom bankovnom sustavu i tijekom ove godine povećava se štednja stanovništva. Krivulja rasta, doduše, nije više tako visoka kao u početnom razdoblju nakon uspostave mirnodopskih okolnosti i premještanja ušteđevina iz inozemstva ili kućnih skrovišta u domaće banke, ali takav tempo rasta štednje nije se realno ni mogao smatrati trajno održivim. Sa stanovišta stabilnosti ukupnog bankovnog sustava, uzlazni trend štednje uvijek je povoljan i ohrabrujući znak, ocijenila je Hrvatska narodna banka (HNB) u svom današnjem priopćenju u povodu Dana štednje, 31. listopada. #L# Krajem ovogodišnjeg rujna nova devizna štednja u hrvatskim bankama iznosila je otprilike 8,79 milijardi njemačkih maraka, što je 14 posto više nego krajem 1997. te približno 21 posto više nego prije godinu dana. To pokazuje da je proljetna uznemirenost štediša zbivanjima u Dubrovačkoj banci i najava mogućih poslovnih teškoća u nekim drugim manjim bankama ostala, gledajući hrvatski bankovni sustav u cjelini, bez većih posljedica. Ipak, može se reći da je ta zabrinutost imala odraza na smanjene stope prirasta štednje u ožujku i travnju, smatraju u HNB-u, pa čak i manji pad u svibnju, no kako su se glasine o navodnom početku širenja krize u cjelokupnom hrvatskom bankovnom sustavu pokazale neutemeljenima, poslije toga štednja se opet povećava. Usporedo s tim rastom, tzv. stara devizna štednja u našim bankama i dalje se smanjuje, tako da je krajem rujna iznosila približno 935 milijuna maraka, što je za približno 28 posto manje nego početkom godine i 33 posto manje u odnosu na lanjski rujan. Kod hrvatskih štediša i dalje je na najvećoj cijeni njemačka marka, na koju otpada približno četiri petine od ukupne devizne štednje. Slijedi američki dolar, s udjelom nešto većim od 12 posto, zatim austrijski šiling i talijanska lira, s udjelima nešto ispod 2,0 posto, dok se zastupljenost ostalih valuta može iskazati u promilima. Ušteđenih kuna također ima više nego lani. Postupni rast kunske štednje traje od 1996. godine. Krajem rujna ove godine kunska štednja bila je otprilike 10 posto veća nego prije godinu dana i iznosila je približno 2,86 milijardi kuna. U prvoj polovini ove godine zabilježena su određena manja kolebanja u tom trendu, što se objašnjava u prvom redu događajima u Dubrovačkoj banci. Udjel kunske štednje u ukupnoj štednji hrvatskih građana i dalje je relativno nizak, te je koncem rujna iznosio otprilike 8,0 posto. To na svoj način svjedoči kolika je važnost daljnjeg očuvanja stabilnosti kune u odnosu na druge valute, kakva je ostvarivana i u protekle četiri i pol godine njenog postojanja. Samo zdrav i stabilan novac može poticati ljude na štednju, a ako nacionalna valuta i nadalje bude imala takva obilježja, za očekivati je da će slabiti utjecaj loših financijskih iskustava iz prošlosti i jačati željeno povjerenje štediša u vlastitu novčanu jedinicu. O rastućem povjerenju hrvatskih građana u domaći bankovni sustav govore i podaci da otprilike 70 posto od ukupne devizne štednje čine oročeni štedni ulozi. No, i približno 60 posto kunskih ušteđevina su oročeni depoziti, podaci su HNB. I u tom pogledu kretanje je povoljno: udjel oročene štednje nešto je veći u odnosu na štednju po viđenju nego prije godinu dana. Kako je upravo štednja, osobito oročena na duži rok, najdragocjeniji izvor za financiranje gospodarskog rasta, stalna i svestrana briga o njezinom čuvanju i jačanju od izuzetnog je značenja i od općeg interesa, stoji u priopćenju. Središnja banka u tome ima dvojaku zadaću. Prva je da održavanjem makroekonomske stabilnosti stvara ozračje u kojem se isplati štedjeti i ulagati, druga je da odgovarajućim nadzorom i kontrolom banaka potpomaže jačanje vjerodostojnosti i pouzdanosti hrvatskog bankarstva. Pritom, međutim, treba imati u vidu i to da središnja banka u tržišnom gospodarstvu ne može na sebe preuzimati odgovornosti upravnih i nadzornih odbora poslovnih banaka i štedionica za promišljeno, sigurno i plodonosno usmjeravanje povjerenih im ušteda, kao što ne može nadomjestiti niti nužnost učinkovitog funkcioniranja pravne države u sankcioniranju neodgovornosti, zloupotreba ili nepoštivanja zakonskih ili ugovornih obveza u financijskim odnosima. Ako, pak, svi ti činitelji suvremenog tržišnog bankarstva budu djelovali primjereno svojoj ulozi, nema nikakve dvojbe da će štednja stanovništva u hrvatskim bankama i dalje rasti, doprinoseći gospodarskom rastu i ukupnoj stabilnosti Hrvatske, a time i sve boljem životu njenih građana, kaže se u priopćenju. (Hina) pp sbo