HNB: RAST DEVIZNE I KUNSKE ŠTEDNJE.

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - U hrvatskom bankovnom sustavu i tijekom ove godine povećava se štednja stanovništva, ističe Hrvatska narodna banka u povodu Dana štednje, 31. listopada. Prema podacima HNB-a krajem rujna ove godine nova je devizna štednja u hrvatskim bankama iznosila 8,79 milijardi njemačkih maraka, dok je kunska štednja iznosila 2,86 milijardi kuna. #L# Krajem rujna nova devizna štednja u hrvatskim bankama iznosilo je oko 8,79 milijardi njemačkih maraka, što je za 14 posto više nego na isteku prošle godine, te čak oko 21 posto više nego prije godinu dana. To, ocjenjuje HNB, pokazuje da je proljetošnja uznemirenost štediša zbivanjima u Dubrovačkoj banci i najavama mogućih poslovnih teškoća u nekim drugim manjim bankama ostala, gledajući hrvatski bankovni sustav u cjelini, bez većih posljedica. No, napominje se da je ta zabrinutost imala odraza na smanjene stope prirasta štednje u ožujku i travnju, pa čak i manji pad u svibnju. Kako su se glasine o navodnom početku širenja krize u cjelokupnom hrvatskom bankovnom sustavu pokazale neutemeljenima, poslije toga štednja se opet povećava, naglašava HNB. Usporedo s tim, tzv. stara devizna štednja i dalje se smanjuje tako da je krajem rujna iznosila oko 935 milijuna DEM. To je za oko 28 posto manje nego na početku godine, a 33 posto manje u odnosu na lanjski rujan kada je iznosila oko 1,4 milijarde DEM. Najviše se štedi u njemačkim markama - četiri petine ukupne devizne štednje, udio američkog dolara je nešto veći od 12 posto, a austrijskog šilinga i talijanske lire nešto ispod 2 posto. Kunska štednja postupno raste od 1996. godine i krajem rujna ove godine bila je oko 10 posto veća nego prije godinu dana i iznosila je oko 2,86 milijardi kuna. U prvoj polovici ove godine zabilježena su određena manja kolebanja u tom trendu, što se objašnjava u prvom redu događajima u Dubrovačkoj banci. Udjel kunske štednje u ukupnoj štednji hrvatskih građana i dalje je relativno nizak, te je koncem rujna iznosio oko osam posto. To na svoj način svjedoči kolika je važnost daljnjeg očuvanja stabilnosti kune u odnosu na druge valute kakva je ostvarivana i u protekle četiri i pol godine njenog postojanja, ističe se uz ostalo u priopćenju HNB-a. O rastućem povjerenju hrvatskih građana u domaći bankovni sustav govore i podaci da oko 70 posto od ukupne devizne štednje čine oročeni štedni ulozi. I približno 60 posto kunskih ušteđevina su oročeni depoziti. Udjel oročene štednje nešto je veći u odnosu na štednju po viđenju nego prije godinu dana. Kako je upravo štednja,osobito oročena na duži rok, najdragocijeniji izvor za financiranje gospodarskog rasta, stalna i svestrana briga o njenom čuvanju i jačanju od izuzetnog je značenja i od općeg interesa, navodi se uz ostalo u priopćenju HNB-a u povodu sutrašnjeg Dana štednje. (Hina) pp sšh/bn