ZAGREB, 9. listopda (Hina) - Pojedine usluge domaćih banaka građanima u mnogo čemu se razlikuju od bankarskih usluga u ostalim europskim zemljama, posebice onih u tranziciji. Neki inozemni analitičari mišljenja su kako činjenica da
banke u Hrvatskoj imaju međusobno vrlo neujednačene, ali i više kamatne stope na pologe u njemačkim markama ili drugim konvertibilnim valutama u usporedbi s, primjerice, njemačkim bankama, predstavlja financijski problem.
ZAGREB, 9. listopda (Hina) - Pojedine usluge domaćih banaka
građanima u mnogo čemu se razlikuju od bankarskih usluga u ostalim
europskim zemljama, posebice onih u tranziciji. Neki inozemni
analitičari mišljenja su kako činjenica da banke u Hrvatskoj imaju
međusobno vrlo neujednačene, ali i više kamatne stope na pologe u
njemačkim markama ili drugim konvertibilnim valutama u usporedbi
s, primjerice, njemačkim bankama, predstavlja financijski
problem.#L#
Banke s tradicionalnim poslovanjem u Hrvatskoj daju na pologe u
markama od jedan do tri postotna poena više kamatne stope od
njemačkih banaka, dok su kod nekih drugih domaćih banaka te razlike
i puno veće. Iznenađujuća je i razlika između kamatnih stopa za
devizne i depozite u domaćoj valuti, koja u Hrvatskoj iznosi tri
postotna poena ili manje, dok je, primjerice, u Slovačkoj ta
razlika blizu 20 postotnih poena, čime se nastoji stimulirati
štednja u domaćoj valuti.
Udio devizne u ukupnoj štednji građana u postkomunističkim
zemljama kreće se od osam posto u Češkoj, 15 posto u Slovačkoj, 20
posto u Poljskoj, pa do jedne trećine u Sloveniji, 56 posto u
Bugarskoj, dok u Hrvatskoj iznosi i dvije trećine. Udio devizne u
ukupnoj štednji počeo je u Bugarskoj, Sloveniji i Poljskoj opadati
nakon stabilizacije tamošnjih valuta - leva, tolara i zlota.
Usprkos monetarnoj stabilnosti, u Hrvatskoj se, za razliku od
ostalih zemalja u tranziciji, u posljednjih nekoliko godina udio
devizne štednje povećavao.
Prema mišljenju pojedinih inozemnih financijskih stručnjaka,
Hrvatska narodna banka (HNB) zbog rasta udjela devizne štednje sve
teže obavlja funkciju zadnjeg raspoloživog zajmodavca za pologe u
stranim valutama, kao što to čini za pologe u kunama. Razlog je
jednostavan, HNB ne može proizvesti neograničene iznose u
njemačkim markama, dok iznose u kunama može.
Ukoliko je potražnja za deviznim polozima velika, HNB može pružiti
usluge krajnjeg zajmodavca dok ne istroši svoje rezerve. Izgleda da
to dosad nije bio problem, jer zasad su zajedničke rezerve
bankovnog sustava i HNB-a u stanju podnijeti bilo kakvu veću
navalu, no upitno je hoće li to biti moguće ako devizni polozi
nastave rasti. Inozemni financijski stručnjaci pretpostavljaju
kako bi daljnji rast pologa u devizama povećavao nestabilnost
hrvatskog bankovnog sustava.
Iako je jedan od najvažnijih razloga porasta udjela devizne štednje
građana u ukupnoj štednji to što građani percipiraju konvertibilne
valute, posebice njemačku marku, sigurnijima od domaće, zasigurno
na njihovu odluku utječu i uvjeti pri korištenju pojedinih
bankarskih usluga. Tako dvije najveće domaće banke, Zagrebačka i
Privredna, gotovo ne prave razliku pri otvaranju kunske i devizne
štedne knjižice, za što traže otprilike jednaku svotu od 20 do 50
kuna obveznog pologa.
Banke u susjednoj Sloveniji u većini slučajeva pri otvaranju
devizne štedne knjižice traže veći polog, između 50 i 200 njemačkih
maraka, dok za štednju u domaćoj valuti zahtijevaju samo simbolične
pologe od 500 tolara, odnosno otprilike 20 kuna.
Goran Grošinić
(Hina) ggr sbo
091352 MET oct 98