US IHT 29. X. MCCARTHY

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 29. X. 1998. McCarthy i sovjetski špijuni "Revizionističko stajalište prema McCarthyju i njegovu djelu probija se u novine i akademske krugove. Neki autori u Londonu i u Sjedinjenim Državama tvrde da je, unatoč svemu, McCarthyjeva kampanja protiv komunista i kolega pedesetih godina bila opravdana zbog sovjetskoga prodiranja u američku vladu", piše William Pfaff. "'The New York Times' nedavno je objavio članak 'Ponovno promišljanje McCarthyjevog djela, ako već ne samog McCarthyja'. Tamo su navedeni dokazi iz novootvorenih arhiva Kominterne i sovjetske vlade, koji pokazuju da je u Sjedinjenim Državama zaista bilo komunističkih špijuna i agenata za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata. U članku je pisalo da ti dokazi odriču vjerodostojnost 'mnogim ikonama stare ljevice', poput Juliusa Rosenberga, Algera Hissa i 'epskih' tumačenja španjolskog građanskog rata. Samo veoma mladi ili veoma naivni znanstvenici smatrali bi otkrićem da su Rosenberg i Hiss bili špijuni, ili da je Sovjetski Savez igrao zlokobnu i politički iskorištavalačku ulogu u Španjolskom građanskom ratu. Ernest Hemingway, Arthur Koestler i George Orwell, među ostalima, posvjedočili su ovo posljednje. Gdje su ti znanstvenici bili? Postoje dva mita o McCarthyju. Prvi kaže da je on bio fašist u američkom stilu, koji je razbijao liberalne snage. To je bio komunistički mit, koji još ima utjecaja. Drugi, onaj senatorovih branitelja, jest da se McCarthyjevo djelo odnosi na borbu protiv špijuna i sovjetskih agenata. Nije se radilo o špijunima. Radilo se o ljudima koji su bili članovi komunističke stranke ili su izražavali simpatije za komuniste. Senatorove su mete bili članovi američke vlade koji su tridesetih i četrdesetih potpisivali peticije ili se priključivali odborima koji su izražavali takva stajališta. On je stalnim mijenjanjem 'popisa' navodnih komunista ili prokomunista proganjao ministarstvo vanjskih poslova. Gonio je Američku agenciju za informiranje. Neke ljude koji su otpušteni nakon što su ih njihovi kukavički nadređeni napustili, pokupila je CIA, koja se tad držala najotvorenijom i najliberalnijom vladinom agencijom. Senator se pobrinuo da se knjige u knjižnicama cenzuriraju. Progonio je znanstvenike svojim vezama u vladi. Progonio je Vijeće za odnose s inozemstvom i Harvard. Njegove izabrane mete bile su ustanove liberalnog istočnog 'establišmenta'. On je djelomice bio proizvod društvene mržnje. Njegova je kampanja bila nasumična i potpuno oportunistička, s ciljem gušenja i cenzure misli u Sjedinjenim Državama. To nije imalo nikakve veze s dokumentima u sovjetskim arhivima. On je bio demagog, ne previše inteligentan, koji je volio bocu - što ga je na posljetku dokrajčilo. McCarthy je stigao četiri godine prekasno da bi utjecao na najvažniji komunistički pokušaj da utječe na američku domaću politiku - oživljenje Progresivne stranke radi kandidature bivšeg potpredsjednika Franklina Roosevelta, Henrya Wallacea, za predsjednika protiv takmaca Harryja Trumana. Wallace je osvojio milijun glasova. Nova republika bio je glas Wallaceove kampanje. Narod je čvrsto prigrlio g. Wallacea. U tim danima bilo je borbe za nadzor nad određenim sindikatima u Sjedinjenim Državama i prevlast u utjecajnim časopisima i političkim skupinama. Godine 1948., liberalni antikomunisti borili su se protiv Progresivne stranke i Wallaceove kandidature. Stoga su utemeljili novu organizaciju, pod nazivom Amerikanci za demokratsku akciju. Drugi su liberalni antikomunisti nadmudrili komunističku frakciju koja je pokušala preuzeti nadzor nad organizacijom veterana Drugoga svjetskog rata, Odborom američkih veterana. Mnogi ljudi koji su bili najaktivniji u toj borbi dolazili su iz pretežno židovskog socijaldemokratskog pokreta, utjecajnog u nekim velikim sindikatima New Yorka. Socijaldemokrati su imali svoj tjednik, Novi vođa, koji je godinama bio glavni ozbiljni i informirani antikomunistički časopis Sjedinjenih Država. McCarthy je mrzio liberale i izjednačavao je socijaldemokrate s komunistima. Udruga katoličkih trgovačkih sindikata borila se protiv komunističkog pokušaja uspostavljanja nadzora nad newyorškim lučkim radnicima i nekim drugim sindikatima. Podupirao ju je laički katolički časopis Commonweal, koji je napao katolika McCarthyja kao prijetnju građanskim slobodama i demokraciji. McCarthy je bio smetnja i zapreka pokušaju provođenja ozbiljne borbe protiv komunista u Sjedinjenim Državama, u vrijeme kad je Sovjetski Savez pokušavao povećati svoj utjecaj nad ljevicom u Europi, a hladni rat postajao još hladniji. Mnogi su, u to vrijeme, vjerovali da je on bio najveća politička prednost koji je Sovjetski Savez tih godina imao. Učinak McCarthyjeva djela bio je taj da je antikomunizam izgubio vjerodostojnost."