ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
21. X. 1998.
Kraj i istina o hladnom ratu
"'Hladni rat je sada usitinu okončan', prije nekoliko dana izjavio
je Massimo D'Alema osvrčući se na Cossiginu potporu njegovom
pokušaju da sastavi novu vladu.
D'Alema je u pravu. Hladni rat je uistinu okončan i dobro je da svi
to uzmemo na znanje.(...)
Sve je umrlo u trenutku kada se sovjetskom carstvu na istoku, a
potom i samom SSSR-u, jasno počeo približivati posljednji
trenutak. Nakon toga, odnosno nakon 1989/91., komunizam je ponovno
postao ono što je bio i prije 1917. (pod pretpostavkom da je prije te
godine postojala politička skupina takvog imena): radikalna struja
socijalizma, sa svojim utopijama i svojim izmišljotinama, od kojih
neke potiču od Babeufa, neke od Blanquija, a neke od Marxa.
No, ako je komunizam i gotov, a s njime i hladni rat, u zemljama gdje
je postojala snažna komunistička tradicija (a prirodno i
antikomunistička) nastavljena je, štoviše, često je baš tada i
počela, ili se razmahala, bitka oko povijesti hladnog rata, odnosno
oko toga što je on predstavljao, i koja je strana bila u krivu ili u
pravu.
Italija je jedna od tih zemalja, a upravo talijanski slučaj
upozorava na značenje povijesnog spora za zemlje, poput naše, gdje
se politički život pedeset godina bio oblikovao u odnosu prema
hladnome ratu i sukobu između komunizma i antikomunizma. Radi se o
tome da li se to, u tom razdoblju, dogodilo zato što je to bio glavni
sukob, razlog o kojemu su ovisili svi drugi razlozi, te da li je
glede dvojbe komunizam-antikomunizam bilo opravdano dijeliti se i
sukobljavati, ili je, naprotiv, hladni rat u sebi nosio nešto
umjetno i iznuđeno, istovremeno, i da li je, prije svega, potekao iz
nespojivosti svjetskih ekspanzionističkih strategija Sjedinjenih
Država i Sovjetskog Saveza, te da li je on u suštini odgovarao
isključivo njihovim interesima, kao i to da li su ga zato, ne samo
izazvale već i velikim dijelom, svojim stranama koje su predvodile,
nametnule dvije supersile. (...)
U svjetlu toga važnog političkog pitanja (koje nosi određeni
prizvuk aktualne politike, nemojmo to prikrivati, no koje, ipak,
prije svega i suštinski ostaje veliko pitanje koje pogađa
kolektivnu svijest o našoj nedavnoj prošlosti) treba razmatrati i
izvanrednu dokumenteciju iz sovjetskog izvora glede pokolja u
Katynu.(...)
Danas možemo jasno vidjeti da je nemilosrdan odnos prema Poljacima
'buržujima' i 'antikomunistima' bio neka vrsta uvoda, izvanredno
okrutnog, u politiku koju je Sovjetski Savez čuvao za sve države
koje su poslije rata ušle u njegovo područje utjecaja. U vezi s
pokoljem u Katynu, dobro je podsjetiti, sve do danas nije održan ni
jedan sudski proces, za razliku od onoga što se dogodilo zbog mnogih
pokolja koje su napravili nacisti, a Katyn je konkretno i
simbolički predodredio okrutan jaram kojega je poslije 1945.
dobila istočna Europa i Njemačka.
Tu je početak hladnog rata. Hladni rat se rodio iz nespojivosti
sovjetskog komunističkog režima s demokratskim idealima za koje su
zapadne sile, spontano, a da i nisu izravno bile napadnute, stupile
u rat protiv hitlerovske Njemačke, ideala koji su se sami predočili
cijeloj Europi nakon oslobođenja od nacizma i fašizma. Dok se SSSR,
međutim, ne samo čuvao od toga da preuzme inicijativu i krene u rat
protiv hitlerizma, već mu je dvije godine bio saveznik u ratu i od
toga ubrao sve moguće plodove, a kad je konačno napadnut,
iskoristio je i to novo stanje kako bi proširio svoju političku
vlast i svoju protudemokratsku ideologiju gdje god je to bilo
moguće.
Hladni je rat nastao iz potrebe na koju su, i više nego državne
vlasti, upozoravali svi europski demokrati dostojni tog naziva, da
se suprotstavi tom nacrtu koji je, u slučaju da mu se dopustilo,
lako mogao podjarmiti i mnoge druge dijelove Europe.
Stvarni dokaz da je taj rat okončan, i da su, stoga, komunizam i
antikomunizam iza nas, trebao bi biti upravo to da se uspije
razmatrati i da se uspije zajednički dijeliti povijest tih događaja
napisana na temelju istinitih dokumenata, umjesto da se ti isti
događaji uklanjaju i manipuliraju, nastojeći pri tome iz njih
izvuči smisao koji bi danas bio politički prihvatljiviji.", piše
Ernesto Galli della Loggia.
212349 MET oct 98
NBA: Zubac vrlo dobar u rekordnoj pobjedi LA Clippersa
Britanski premijer doputovao u Kijev, sastaje se sa Zelenskijem
Australian Open: Swiatek ekspresno
AO: Pavić i Dodig prošli prvo kolo, Mektić ispao
NBA: Rezultati
NHL: Rezultati
Nastavljena potraga za djetetom u Savi
Netanyahu zahvalio Trumpu i Bidenu na pomoći u jamčenju primirja i dogovoru o taocima
SKV: Svijet uz kavu
Borba protiv požara u Los Angelesu napreduje, jaki vjetrovi jenjavaju