FR-L'EXPRESS 8.10. IVAN PAVAO II.

FRANCUSKA L'EXPRESS 8. X. 1998. Selektivno pamćenje Ivana Pavla II. "Bivši je primas Hrvatske, od sada 'blaženi' monsinjor Stepinac, 1946. godine nedvojbeno bio žrtva političkog procesa. Komunisti su mu predbacivali da je suodgovoran za zločine hrvatskog nacističkog režima Ante Pavelića, za što su ga osudili na šesnaest godina zatvora. Odslužio je pet, a svoj je život završio u kućnom pritvoru u rodnom selu. Dakle, Ivan Pavao II. proglasio je blaženim 'mučenika' komunizma. S obzirom na prošlost hrvatskog crkvenog velikodostojnika, ovaj potez, koji bi trebao biti simboličan, veoma je dvosmislen. Godine 1941. monsinjor Stepinac, ultranacionalist i strastveni protivnik komunizma, pristaša hrvatskog borbenog katoličanstva protiv srpskog pravoslavlja, s cjelokupnom je crkvenom vlasti pozdravio osnutak hrvatske neovisne države, Hitlerove ljubimice. Načini na koje je ova vlast istrjebljivala Srbe, Židove i Rome bili su tako strašni da su čak i mjesni čelnici SS-ovih postrojba - ne zbog čovjekoljublja, već zbog osjećaja za politiku - slali pritužbe u Berlin. Istina je da se msgr. Stepinac na riječima ograđivao od ustaških pokolja. No 'Te Deumi' njegove Crkve nisu nikada nedostajali na službenim svečanostima Ante Pavelića koji se jako trudio oko katoličke dimenzije hrvatskoga nacionalnog identiteta. Zagrebački je nadbiskup pratio taj režim do kraja, dajući mu, samom svojom nazočnošću, dragocjeno jamstvo. Dok su brojni pravoslavni svećenici bili ubijani, katolički svećenici Stepinčeve Crkve dopuštali su nasilna i često krvava preobraćenja pravoslavnih Srba, a katolički tisak ih je na to poticao, iako se sam nadbiskup i u tome ograđivao glede načina, ako ne i načela. Nakon rata, Katoličkoj se crkvi može jednim dijelom zahvaliti što su najviši dužnosnici toga zločinačkog režima umakli kazni. Ante Pavelić stigao je u Rim u redovničkoj halji, a u Argentinu je prebačen uz pomoć Papinskog zavoda Sv. Jeronima. No, kad je o tome riječ, vatikanski su arhivi zatvoreni. Da je Papa proglasio blaženim jednog od hrvatskih svećenika - pravih mučenika - koji su ubijeni zato što su se protivili nasilju nad pravoslavnim Srbima, njegova bi 'poruka mira' bila puno jasnija", piše Francois Schlosser. 090228 MET oct 98