US-BOLESTI-Bolesti +US LA TIMES 29. X. JELJCIN ++SJEDINJENE DRŽAVE+LOS ANGELES TIMES+28. X. 1998.+Bolesni Jeljcin: dilema za mladu demokraciju+"Otkriće da Boris Jeljcin boluje od kroničnog poremećaja koji bi +mogao oštetiti njegove
moždane funkcije najnoviji je izazov mladoj +ruskoj demokraciji - što učiniti s nemoćnim predsjednikom", piše +Richard C. Paddock.+"S još 19 mjeseci mandata ispred sebe, prvi i jedini izabrani +predsjednik neovisne Rusije postao je figura koja ima teškoća u +ispunjavanju čak i ceremonijalne uloge. Ipak, u tradiciji careva i +diktatora prije njega, Jeljcin (67) će vjerojatno držati moć tako +dugo dok to tjelesno bude mogao.+Predsjednik je u utorak primljen u sanatorij izvan Moskve radi +odmora i liječenja onoga što Kremlj naziva 'neuropsihološkom +astenijom', što je širok pojam čija se značenja mogu kretati od +depresije do demencije.+Poslije objave Kremlja da će Predsjednikovo stanje od njega +zahtijevati da napusti važne svakodnevne dužnosti, postavlja se +pitanje kako dugo Rusija (koja već trpi zbog sloma svoga +gospodarstva) može opstati bez snažnog vođe.
SJEDINJENE DRŽAVE
LOS ANGELES TIMES
28. X. 1998.
Bolesni Jeljcin: dilema za mladu demokraciju
"Otkriće da Boris Jeljcin boluje od kroničnog poremećaja koji bi
mogao oštetiti njegove moždane funkcije najnoviji je izazov mladoj
ruskoj demokraciji - što učiniti s nemoćnim predsjednikom", piše
Richard C. Paddock.
"S još 19 mjeseci mandata ispred sebe, prvi i jedini izabrani
predsjednik neovisne Rusije postao je figura koja ima teškoća u
ispunjavanju čak i ceremonijalne uloge. Ipak, u tradiciji careva i
diktatora prije njega, Jeljcin (67) će vjerojatno držati moć tako
dugo dok to tjelesno bude mogao.
Predsjednik je u utorak primljen u sanatorij izvan Moskve radi
odmora i liječenja onoga što Kremlj naziva 'neuropsihološkom
astenijom', što je širok pojam čija se značenja mogu kretati od
depresije do demencije.
Poslije objave Kremlja da će Predsjednikovo stanje od njega
zahtijevati da napusti važne svakodnevne dužnosti, postavlja se
pitanje kako dugo Rusija (koja već trpi zbog sloma svoga
gospodarstva) može opstati bez snažnog vođe.
Dok je Jeljcin izvan akcije, njegov posao pada na neiskušanoga
premijera Jevgenija M. Primakova, koji će sad imati još veću
odgovornost u traženju rješenja za rusku financijsku krizu.
Prema ruskom ustavu, Primakov bi postao vršilac dužnosti
predsjednika ako Jeljcin dade ostavku ili umre te bi imao tri
mjeseca da održi nove predsjedničke izbore.
'Politička situacija u Moskvi prošla je kroz veliku promjenu',
izjavio je Victor A. Kremenjuk, zamjenik direktora Američko-
kanadskog instituta u Moskvi. 'Napokon je postalo jasno, ne samo
neprijateljima predsjednika Jeljcina već i njegovim ljudima da su
predsjednički izbori neizbježni.'
Dok su Jeljcinovi neprijatelji odmah obnovili svoje pozive u kojima
traže da Predsjednik odstupi s dužnosti, neki su politički
analitičari ustvrdili kako je za razvoj demokracije nužno da
predsjednik odsluži pun mandat. Izbori usred gospodarske krize
izazvali bi metež i socijalne nemire, kažu oni.
'Apsolutno je presudno da naučimo ne smjenjivati nekoga koga smo
upravo izabrali za svog Predsjednika', izjavio je Dmitrij J.
Furman, viši istraživač Europskog instituta. 'To bi značilo u
korijenu sasjeći zamisao demokratskog društva.' (...)
U zemlji gdje obični ljudi već dugo ovise o odlukama autokrata,
odsutnost vodstva nije mogla doći u gore vrijeme: trgovina je
paralizirana, valuta je pala, a dobar dio zemlje okrenuo se
srednjovjekovnom sustavu trampe.
U razvoju demokracije Rusija nije bila ništa uspješnija nego u
gradnji kapitalističkoga gospodarstva.
Umjesto uspostavljanja demokratskoga poretka, Jeljcin je stvorio
sustav koji ovisi o snažnom predsjedniku.
S Jeljcinom koji je na vlasti od sloma Sovjetskog Saveza, Rusija
nikad nije iskusila onu vrst mirnog prijelaza s jednog demokratski
izabranog vođe na drugog, koju druge zemlje uzimaju zdravo za
gotovo.
Prije pet godina Jeljcin je ukinuo položaj potpredsjednika i
progurao novi ustav, napisan samo zbog njega, koji predsjedniku
daje goleme ovlasti te gotovo onemogućava da ga se makne s
položaja.
Jeljcin nije uveo nasljednika; upravo suprotno, on je moguće
nasljednike uništavao, bojeći se da bi mu mogli postati takmaci.
Za šest tjedana na položaju, Primakov nije pokazao da će biti išta
dinamičniji od bolesnog Jeljcina. On se malo pojavljivao u javnosti
i još nije predložio plan ruskog izlaska iz financijske krize.
(...)
Kremlj ima dugu povijest skrivanja zdravstvenog stanja ruskih
vođa. Kad je Jeljcin pretrpio srčani napad upravo prije nego što je
ponovno izabran 1996., Kremlj je objavio da je prehlađen.
Jeljcin se u posljednje vrijeme rijetko pokazuje u javnosti, no na
televiziji se može često vidjeti, u snimkama koje uređuje i
objavljuje Kremlj.
U rijetkim javnim odgovaranjima na pitanja, Jeljcinov je govor bio
obilježen dugim pauzama i katkad se činilo da se gubi. (...)
Ovotjedni sastanak u Beču očito je prisilio Jeljcina, njegove
savjetnike i liječnike da se suoče s pitanjem je li Predsjednik
dovoljno zdrav da i dalje putuje u inozemstvo i pojavljuje se u
javnosti. (...)
Jeljcinova odluka da se prepusti liječnicima još je jedan
pokazatelj činjenice da je Predsjednikovo stanje više od prolaznog
problema. Dinamični vođa koji je prije sedam godina stajao na tenku
pred ruskom Bijelom kućom da bi okupio demokratsku oporbu,
pretvorio se u bolesnog, starog čovjeka."