ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Bjesnoća, opasna i neizlječiva bolest čovjeka i životinja, težak je problem kojem treba ozbiljan pristup, istaknuto je danas na Međunarodnoj konferenciji o kontroli bjesnoće lisica i metodama suzbijanja
te bolesti u srednjoj i istočnoj Europi. Skup se održava danas i sutra u Zagrebu, a okupio je šezdesetak sudionika iz dvadeset europskih zemalja.
ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Bjesnoća, opasna i neizlječiva
bolest čovjeka i životinja, težak je problem kojem treba ozbiljan
pristup, istaknuto je danas na Međunarodnoj konferenciji o
kontroli bjesnoće lisica i metodama suzbijanja te bolesti u
srednjoj i istočnoj Europi. Skup se održava danas i sutra u Zagrebu,
a okupio je šezdesetak sudionika iz dvadeset europskih
zemalja.#L#
Sudionici žele procijeniti stanje bjesnoće u Europi, uspješnost
provedenih akcija oralnoga cijepljenja lisica i učinkovitost
različitih cjepiva protiv te opasne bolesti.
Danas su predočeni dobri rezultati u suzbijanju bjesnoće u nekim
europskim državama. Primjerice, u Švicarskoj i u pojedinim
njemačkim pokrajinama ove i prošle a u Luksemburgu ove godine nije
bilo slučajeva bjesnoće.
Ipak, da bi se za neku zemlju moglo reći da je "slobodna od
bjesnoće", na njezinu se području dvije godine ne smiju pojaviti
"originalni slučajevi" te bolesti.
Veliku ulogu u suzbijanju bjesnoće, rečeno je, imaju metode
suzbijanja. Među najuspješnije ubrajaju se oralno cijepljenje
lisica posebno pripremljenim mamcima ispunjenim cjepivom, te
prorjeđivanje lisičje populacije.
Oralno cijepljenje lisica od početka devedesetih godina provodi i
Hrvatska. U sedam akcija položeno je više od 270.000 posebnih
mamaca.
Na konferenciji je posebno upozoreno da treba zaštititi ljude jer,
kako je istaknuto, u svijetu ima slučajeva ljudske bjesnoće. U
Hrvatskoj se, osim dvaju "uvezenih" slučaja, ljudska bjesnoća
zadnji put pojavila sredinom šezdesetih godina.
Iznesen je i podatak da vrijeme inkubacije može biti vrlo kratko,
samo četiri dana. Takav je slučaj zabilježen nakon što je čovjeka
ugrizao bijesan medvjed.
Na konferenciji je također upozoreno da se kao prijenosnici
bjesnoće, osim lisica, javljaju i vukovi, medvjedi, zečevi i
šišmiši.
Sudionike skupa pozdravili su ministar poljoprivrede i šumarstva
Zlatko Dominiković i ravnatelj Uprave za veterinarstvo Mate
Brstilo.
Slični skupovi održavaju se svake dvije godine. Svjetska
zdravstvena organizacija ove je godine organizaciju skupa
povjerila Hrvatskoj upravi za veterinarstvo.
(Hina) bm dd
221318 MET oct 98