VLADA RH: O ŠKOLSTVU, KUPONSKOJ PRIVATIZACIJI, ZAPOŠLJAVANJU,...

Vlada RH: O školstvu, kuponskoj privatizaciji, zapošljavanju,... Nastavnicima i učiteljima u osnovnim i srednjim školama, te osoblju u školama koji su radili za vrijeme lipanjskog štrajka prosvjetara, isplatit će se naknada od 1.000 do 1.800 kuna neto. Svim ravnateljima Ministarstvo prosvjete i športa RH uputit će naputak kako isplatiti novac, što će početi ovih dana. Ukupna bruto sredstva od gotovo 107 milijuna kuna za isplatu tih naknada, osigurana su iz državnog proračuna. Za 22.000 zaposlenih u osnovnim školama koji su radili u vrijeme štrajka, osigurano je 76 milijuna kuna bruto, a za 8825 zaposlenih u srednjim školama gotovo 31 milijun kuna bruto. To je odlučeno na današnjoj sjednici Vlade i time Vlada provodi svoj zaključak sa sjednice od 25. lipnja ove godine, da će zaposlenima u školama koji su pored svojih obaveza obavljali i poslove prema naputku ministra prosvjete za vrijeme štrajka, dobiti jednokratnu naknadu u iznosu od 2.000 kuna. Prema ovoj odluci, zaposleni u školama u kojima se djelomice štrajkalo najviše će dobiti 1800 kuna neto (4206,16 kuna bruto), a zaposleni u školama u kojima nije bilo štrajka dobit će najviše 1600 kuna neto (3738,79 kuna bruto). Najmanji iznos koji će dobiti zaposleni u školama u kojima se nije ili se djelomice štrajkalo je 1000 kuna neto. Vlada je raspravljala i o materijalima o stanju u školstvu koje je izradilo Ministarstvo prosvjete i športa RH, sljedom zaključka Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora od 26. lipnja ove godine. Materijali sadrže podatke o plaćama i ostalim materijalnim pravima prosvjetara te podatke o izdacima za obrazovanje u državnom proračunu i bruto domaćem proizvodu u Hrvatskoj. Također se navode i usporedna rasčlamba dužnosti učitelja i njihove plaće u zemljama zapadne Europe i u Hrvatskoj. Prema potpisanom sporazumu utvrđeno je da se osnovica za obračun plaće u prosvjeti povećava u ovoj godini od 1. siječnja za 7 posto, od 1. kolovoza za 8 posto, a od 1. listopada za 10 posto. U prosincu ove godine osnovica za obračun plaće iznosit će 1.275,00 kuna, što u odnosu na osnovicu za obračun plaće iz prosinca prošle godine predstavlja povećanje od 27,12 posto. U razdoblju od 1. siječnja prošle do 1. prosinca ove godine osnovica za obračun plaće ukupno će biti povećana za 43,94 posto. Prema podatcima u materijalu vidljivo je da su kolovoške plaće nekih korisnika državnog proračuna u odnosu na plaće u prosvjeti, bile niže kod državnih službenika i namještenika, kod znanstvenika i u socijalnoj skrbi. U odnosu na plaće u prosvjeti veće plaće su imali, primjerice, u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Vlada je na ovoj sjednici prihvatila i Načela za izradu strategije preobrazbe i razvoja hrvatskog školskog sustava. Kako je istaknuto, temeljno je odgovoriti zahtjevima trećeg tisućljeća te uključiti hrvatski školski sustav u međunarodne procese, posebno u europske integracijske procese. Dugoročno gledajući ljudi će biti najveći potencijal razvoja hrvatske države i zato je potrebno redefinirati znanja i vještine potrebne za treće tisućljeće, rekao je premijer Mateša. Kako je dodao, "naša djeca uče previše, a premalo bitnih stvari". Potpredsjednica Vlade, Ljerka Mintas-Hodak čestitala je Ministarstvu prosvjete i športa RH na dobro izrađenim materijalima, u kojima su po prvi puta izneseni svi bitni podatci. Na taj način, kazala je, vidi se u kojoj su mjeri netočne tvrdnje koje se plasiraju u javnost da Vlada ne čini ništa za prosvjetu. Kada se Hrvatska usporedi sa 10 zemalja u tranziciji vidljivo je da su plaće hrvatskih učitelja i nastavnika daleko veće. Zato ne stoji tvrdnja da je hrvatski obrazovni sustav podcijenjen, rekla je potpredsjednica Mintas-Hodak. Premijer Mateša istaknuo je da su hrvatska država i Vlada učinili sve u realnim mogućnostima da se plaće prosvjetara povećaju. O kuponskoj privatizaciji Ministarstvo privatizacije dovršilo je svoj posao u kuponskoj privatizaciji, a na redu je Hrvatski fond za privatizaciju koji će potpisivati ugovore o prijenosu dionica na nove vlasnike, izvijestio je ministar privatizacije Milan Kovač. U kuponskoj privatizaciji samostalno je sudjelovalo 11.200 stradalnika Domovinskoga rata, a ostali, od ukupno 126.000, putem sedam privatizacijsko-investicijskih fondova. Prodana su sva poduzeća, ukupno 471, kazao je ministar Kovač, dodavši da je time Ministarstvo završilo svoj posao te da je sada na redu Fond za privatizaciju koji će potpisivati ugovore o prijenosu dionica na nove vlasnike. Nakon toga će dioničarske skupštine izabrati predstavnike novih vlasnika u nadzorne odbore. Vrijednost fondova procijenit će Komisija za vrijednosnice, a središnja depozitarna agencija vodit će njihove dioničke knjige. Nakon pet godina PIF-ovi će postati redoviti fondovi. Kovač je kazao da je od oko 70 posto pretvorene društvene imovine 75 milijarda kuna dodijeljeno besplatno, od toga 13 milijarda na temelju popusta, 6,5 milijarda sanacijom, 1,5 milijarda za invalide, 12 milijarda za mirovinske fondove i td. Samo je 2,5 milijarde kuna Fond prodao putem burze i javnih natječaja, kazao je Kovač. O politici zapošljavanja Vlada je raspravljala i o planu i programu rada Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Dosadašnje mjere u provedbi Nacionalne politike zapošljavanja nisu dale očekivane rezultate pa je Zavod pripremio novi plan i mjere. Provedba nacionalne politike zapošljavanja nije dala očekivane rezultate, izvijestila je Vladu direktorica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković-Pozajić. Sufinanciranje poslodavaca bilo je premaleno da bi rezultati bili bolji te su, dodala je, potrebni trajni programi. Po tim novim programima uz veće poticanje poslodavaca istodobno bi se poticalo i zapošljavanje u malim i srednjim poduzećima. Osmislio bi se i program zapošljavanja viška radnika i to u suradnji s poslodavcima i Zavodom za zapošljavanje, a suradnja ne smije izostati ni sa sindikatima. Bitno je napustiti dosadašnju praksu da poslodavci u radniku vide samo trošak, te ih uvjeriti da su im zavodi za zapošljavanje partner. Uz ostalo novim programom trebale bi se bitno smanjiti kamate u bankama za zajmove malim i srednjim poduzetnicima. Novčarske ustanove, kazala je Crnković-Pozajić, još su otvorene uglavnom za velika poduzeća. Jedan od bitnih načina kako povećati zapošljavanje jest i suradnja sa županijama i gradovima u otvaranju javnih radova. Od mjera koje se namjeravaju provesti do kraja ove godine jesu i dodatno poticanje zapošljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja, te nezaposlene djece i supruga poginulih i nestalih branitelja. Predlaže se da se poslodavcu koji zaposli takve osobe u prvoj godini vrati 70 posto brutto plaće koju je za njih izdvajao, u drugoj godini 50 posto, a ako pojedinca zadrži na neodređeno vrijeme, da dobije jednokratnu stimulativnu isplatu. Premijer Mateša je kazao da je uloga Zavoda za zapošljavanje dobra, te da se u sve sanacijske postupke, u kojima nastaje višak zaposlenih u pojedinim poduzećima, uključi i Zavod. Ministarstvo zdravstva izdalo je naputak da u roku od mjesec dana provede zaključak Sabora po kojem će se s popisa o nezaposlenima u Zavodu izbrisati svi oni koji su prijavljeni samo radi zdravstvenog osiguranja. Ministarstvo gospodarstva u suradnji s ministarstvima poljoprivrede, znanosti i tehnologije i HBOR-om moraju u roku od 15 dana izraditi program seminara po svim županijama i izvijestiti o mogućnosti zapošljavanja u njima, o zajmovima i td. Mateša je kazao kako, na žalost, i za mjere koje postoje mnogi u županijama ne znaju te da ih je potrebno informirati. Za sve mjere koje će biti poduzete kako bi se nezaposlenost što prije smanjila Vlada će osnovati koordinaciju u kojoj će biti zamjenici ministara. Mateša je upozorio da se neće tolerirati njihov nedolazak na te sastanke. Šumarska i drvoprerađivačka industrija u Hrvatskoj imaju dobre razvojne izglede, ali potrebno je osmisliti dugoročniju strategiju, kazao je direktor javnoga poduzeća Hrvatske šume Ivan Tarnaj. Drvna masa od 5,5 milijuna prostornih metara na godinu može osigurati opstanak hrvatske drvne i prerađivačke industrije na svjetskom tržištu. No treba napuštati načelo ad hoc sklapanja poslova, jer je to neodrživo. Za ozbiljnije partnerstvo s domaćim i inozemnim poduzećima nužno je stvoriti temelje za takve odnose na rok od najmanje pet godina, kazao je Tarnaj. Prihvaćeni amandmani na prijedlog zakona o dužnosnicima Na zatvorenoj je pak sjednici Vlada prihvatila amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima dužnosnika. Na prijedlog Udruge hrvatskih sudaca, Vlada predlaže da se iz prijedloga Zakona izostave dužnosnici sudbene vlasti, a obvezuje se u roku od 30 dana uputiti Hrvatskom državnom saboru prijedlog zakona kojim će se urediti, na jedinstven način, plaće svih dužnosnika sudbene vlasti. Vlada je sa zadovoljstvom prihvatila izvješće Hrvatskoga ureda za osiguranje da su potpisnici Multilateralnoga garancijskoga sporazuma (MGA), na zasjedanju održanom 17. rujna u Barceloni, donijeli odluku kojom se važenje tog sporazuma od 1. siječnja 1999. proširuje na Hrvatsku. To znači da će od toga nadnevka vozila s oznakom HR slobodno ulaziti u sve zemlje Europske unije, te u Mađarsku, Češku i Sloveniju i putovati njima bez tzv. zelene karte osiguranja. Kao što će i vozila dotičnih država bez takvoga ograničenja ulaziti u Hrvatsku. Ta odluka smanjit će gužve na graničnim prijelazima i napose pomoći stranim turistima. U priopćenju sa sjednice ističe se da smo proširenjem MGA na Hrvatsku postali dijelom osigurateljnoga sustava EU, odnosno da su osigurateljne granice pomaknute na istočne granice RH - na Bajakovo i Bihać. Vlada je razriješila dužnosti ravnateljicu Javne ustanove "Nacionalni park Krka" Goranu Deljac Stipaničev, a za privremenoga ravnatelja imenovala dr. Dragu Marguša. Za privremenoga ravnatelja Javne ustanove "Park prirode Velebit" imenovan je pak Vinko Mladineo. 081637 MET oct 98