VLADA RH: O JESENSKOJ SJETVI I SANACIJI BANAKA

Vlada RH: O jesenskoj sjetvi i sanaciji banaka Na jesen se planira sjetva ozimih kultura na površini od gotovo 300.000 hektara. Pšenica će se posijati na 205.000 hektara, a uljana repica na 18.000 hektara, što je dokaz i značajnije promjene sjetvene strukture ove jeseni. Uz raspored sjetvenih površina, Program jesenske sjetve za ovu godinu, koji je prihvatila danas hrvatska Vlada, predviđa po prvi puta i raspored njihovih proizvodnih površina po županijama za koje će se isplaćivati i novčani poticaji. To je ujedno i novina u sustavu poticaja, jer će se iz državnog proračuna poticajna sredstva uplaćivati na žiro- račune županija, a one će ih raspoređivati poljoprivrednicima. U Vladi drže da će novi sustav poljoprivrednih poticaja, utemeljen na standardima Vijeća Europe, pridonijeti jeftinoj poljoprivrednoj proizvodnji, pojeftinjenju sirovina za prerađivače i na kraju jeftinijim finalnim proizvodima. Ministar poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković smatra kako bi dogodine kruh mogao pojeftiniti i do šest posto. Dominiković je podsjetio i na niz prigovora starom sustavu poticaja, odnosno dosadašnjoj praksi da se poljoprivrednicima poticaji isplaćuju putem poduzeća i fizičkih osoba. Premijer Zlatko Mateša kazao je kako ne treba zanemarivati i činjenicu da je Hrvatska danas dostigla sjetvene površine iz 1990. Vlada zna što su poljoprivredne potrebe i bilance, a problem je u tome što neki proizvođači ne žele proizvoditi za tržište, kazao je Mateša. Upitao je gdje je tako visoka zajamčena cjena za pšenicu u hrvatskom okruženju, a koja i tako visoka nekima nije bila po volji. Vlada je zbog te zajamčene cjene iz proračuna izdvojila dodatnih 250 milijuna kuna usmjeravajući transfere poljoprivrednicima i tražit će da to Sabor potvrdi. Tih 250 milijuna kuna isplaćeno je na ime zaštitne cijene pšenice koja nadmašuje tržišnu za 50 posto. O sanaciji banaka Vlada se bavila i izvješćem o poslovanju i tijeku sanacije četiri banake - Splitske, Riječke, Privredne banke Zagreb, te Dubrovačke banke. Privredna banka Zagreb, sa ostvarenih 50 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja u prvih šest mjeseci, u grupi je sigurnih, srednjo- profitabilnih banaka, ocijenio je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka. U tijeku je restrukturiranje banke, a najvažnijom zadaćom ocijenio je smanjenje kreditnih rizika, odnosno smanjenje poslovanja s rizičnim poduzećima, te jačanje kreditnih linija malom i srednjem poduzetništvu i stanovništvu. Ti su poslovi udvostručeni, zaključio je Prka. Bilanca Splitske banke iznosi gotovo 7 milijardi kuna, što je skoro dvije milijarde više nego li 1995. kada je počela sanacija. U ovoj godini Banka je već ostvarila dobit od 30,3 milijuna kuna, kazao je predsjednik Uprave Banke Tomo Bolotin. Štednja građana, od početka sanacije, dosegnula je 700 milijuna njemačkih građana, a mjesečno je rasla oko 22 milijuna. Ti podaci svjedoče o povjerenju građana, što je solidan temelj za razvoj i dokapitalizaciju. Sanacija Riječke banke je završena i na redu je završna zadaća dokapitalizacije i privatizacije, kazao je predsjednik Uprave Igor Štokić. U procesu sanacije aktiva Banke povećana je za 41 posto i danas iznosi 5,5 milijardi kuna. Banka već duže vrijeme bilježi pozitivan saldo, dobit je u prošloj godini iznosila 57,7 milijuna kuna, a banka se riješila i stare devizne štednje, kazao je Štokić. Privremeni sanacijski upravitelj Dubrovačke banke Niko Koncul kazao je kako se uspjelo smiriti lošu atmosferu oko te banke. Rezultat toga je zaustavljanje odljeva sredstava, te povećanje štednje koja je u kolovozu iznosila devet milijuna DEM-a. Banka je dobila i 200 novih komintenata. Prema inozemnim partnerima izmirene su sve obveze i niti jedan od njih nije prekinuo poslovanje s Bankom. Posebno poglavlje u slučaju Dubrovačke banke su veliki dužnici, s kojima je, kazao je Koncul, održano niz sastanaka i na kraju pronađen zajednički jezik. Tako će jedan od najvećih dužnika - Globus grupa - ovih dana, po osnovu kamata vratiti 10 milijuna njemačkih maraka. Potom će biti otvoren i javni natječaj za prodaju imovine Globus grupe od čega bi se počela vraćati i glavnica. Krenuli su i poslovi oko hotela u vlasništvu Banke - poboljšan je standard i turistički sadržaji što je omogućilo vraćanje touroperatora. Koncul je najavio kako će se ove zime raspisati natječaj za prodaju manjih hotela. Premijer Mateša naglasio je kako je osnovna zadaća znati što se u bankama događa. Najavio je i novine u zakonu o bankama po kojima će ako ispunjavaju uvjete, dionice banaka morati biti uvrštene na Zagrebačku burzu, jer o njima se mora sve znati, a to je i najbolje jamstvo građanima. Govorio je i o novini po kojoj bi članovi uprave banke svojom imovinom odgovarali za poslovanje. 011707 MET oct 98