ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Hrvatska Vlada na drugom dijelu +današnje sjednice, zatvorene za javnost, razmotrit će prijedlog +zakona o bankama i vjerojatno ga uputiti u drugo čitanje u Hrvatski +državni Sabor, rekao je premijer
Zlatko Mateša nakon otvorenog +dijela sjednice u razgovoru s novinarima.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Hrvatska Vlada na drugom dijelu
današnje sjednice, zatvorene za javnost, razmotrit će prijedlog
zakona o bankama i vjerojatno ga uputiti u drugo čitanje u Hrvatski
državni Sabor, rekao je premijer Zlatko Mateša nakon otvorenog
dijela sjednice u razgovoru s novinarima. #L#
U suradnji s Ministarstvom financija RH i Hrvatskom narodnom bankom
(HNB), po Matešinim riječima, napravljen je tekst prijedloga koji
dugoročno jamči stabilnost hrvatskog bankarskog sustava i rješava
neke specifične probleme koji su iskrsnuli u dosadašnjem razvoju
toga sektora.
"Tako će posebice biti riješeno pitanje osnivanja i uvjeta za
osnivanje banaka, potom, na principima kakvi vrijede u Europskoj
uniji, bit će riješeno pitanje kreditiranja tzv. povezanih
društava, koje će biti bitno limitirano u skladu s onim što je u
Europi danas prisutno", izjavio je premijer Mateša.
Bit će uvedene i nove kategorije kroz institut privremenog
upravitelja. Kada stručnjaci HNB-a utvrde da postoje poremećaji u
poslovanju pojedinih banaka, prema ovom prijedlogu, putem
privremenih bi upravitelja HNB mogla brzo i učinkovito reagirati.
Time se, po Matešinim riječima, želi otkloniti mogućnost da se za
neke probleme zna, a da se ne može na njih pravodobno reagirati jer
ne postoje mehanizmi.
Isto tako, predlaže se i da predsjednici i članovi uprava banaka i
nadzornih odbora odgovaraju svojom osobnom imovinom za poslovanje
banaka. Traži se i da hrvatske banke svoje dionice u roku dvije
godine od primjene novoga zakona uvrste u prvu kotaciju Zagrebačke
burze. U protivnome će biti drugačije tretirane pri porezu na dobit
i osiguranju štednih uloga, odnosno iznosima koje uplaćuju za
njihovo osiguranje.
"Ovim zakonom želimo osigurati dugoročno stabilno bankarsko
tržište u Hrvatskoj, a signali iz financijskih središta svijeta,
trendovi koji se tamo danas događaju, upućuju na to da je u tom
bankarskom sustavu u svijetu danas apsolutno potrebito spajanje
banaka, racionalizacija troškova i sve ono što hrvatske banke tek
čeka", rekao je Mateša.
Što o prijedlogu novog zakona o bankama misle sami bankari?
Vlasnicima banaka trebalo bi zabraniti da njima upravljaju, a
predsjednici uprava trebaju biti profesionalci, smatra
financijski direktor Osiguranja Zagreb i bivši član uprave Croatia
banke mr. Drago Jakovčević. Isto tako, za uključivanje dionica
banaka na Zagrebačku burzu treba stvoriti uvjete, jer njihovim
"prisilnim" uključivanjem u sadašnje stanje na tržištu ništa se
bitno ne bi promijenilo.
Član Uprave Riječke banke dr. Antun Jurman smatra kako je prijedlog
zakon u cjelini dobar, jer ima ugrađene instrumente za kontrolu nad
ekscesima, a samim tim bankarski sustav čini stabilnijim i
sigurnijim. Vraćanje sigurnosti i povjerenja u hrvatskih bankarski
sustav trenutačno je najvažnije pitanje na koje ovaj prijedlog mora
odgovoriti. Jurman smatra spornim i restriktivnim ovlasti HNB-a
koji može banci kao trgovačkom društvu nametnuti stečajnog
upravitelja.
Direktor Ilirija banke mr. Darko Nesek podržava prijedlog
premijera Mateše o obvezatnom uvrštenju dionica banaka u
kotizaciju Zagrebačke burze, jer smatra da bi to koristilo javnosti
rada banaka. Ipak, umjesto imovine predsjednika uprava i nadzornih
odbora, a trebalo bi utvrditi i da li je riječ o imovini prije ili
poslije stupanja na tu dužnost, Nesek smatra puno važnijim
ispitivanje kapitala s kojima su banke u Hrvatskoj osnivane.
Ni sadašnji Zakon o bankama nije spriječio bankare da drugačije
rade, ocjena je člana Uprave Slavonske banke Stjepana Šambića. No,
on ističe da će se povećanjem osnivačkog kapitala koje se predlaže,
spriječiti otvaranje novih banaka i omogućiti oštrija kontrolu
HNB-a nad upravljanjem rizicima, a samim time omogućiti i veća
sigurnost hrvatskog bankarskog sustava. Po njegovim riječima, taj
bi zakon trebao pratiti i kvalitetan i učinkovit Zakon o zaštiti
vjerovnika.
Središnja bi banka trebala razmisliti o izdavanju licence za rad
predsjednicima uprava banaka, pri čemu bi glavni kriterij trebao
biti ugled i znanje, a ne moralno-politička podobnosti i drugi
kriteriji, rekao je financijski analitičar dr. Guste Santini.
On postavlja pitanje što znači osobna imovina predsjednika uprave,
primjerice, Glumina banke od 50.000 ili čak milijun kuna, ako se
dozvoli da njezini dugovi premaše milijardu kuna. Smatra kako bi
HNB smjela imati nadzor i kontrolu samo nad bankama kao javnim
institucijama, ali nikako nad njima kao trgovačkim društvima.
Jadranka Šević
(Hina) js sbo