FRANCUSKA
LE FIGARO
2. X. 1998.
Prijeporan posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj
"Ivan Pavao II. poznaje Hrvatsku. On nije čekao Svjetsko nogometno
prvenstvo da bi otkrio državu čiji su stanovnici 'ponosni što su
Hrvati', kako se ljetos moglo pročitati na majicama navijača s
crveno-bijelim šahovskim poljem. Ponosan narod svakako mu nije
nemio.
Da bi uvidio posljedice duge povijesti koja je na ovom području
uvijek suprotstavljala katolike, pravoslavce i muslimane, on nije
čekao komentare glasila prije njegova puta koji danas počinje.
Sastavljajući propovijed koju će sutra održati prigodom
proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca, on je temeljito
proučio spis. Već 30. travnja 1979. - sedam mjeseci nakon izbora za
Papu - primio je deset tisuća Hrvata u Svetom Petru u Rimu.
Zagrebački nadbiskup tada ga je zamolio da se zauzme za Stepinčevu
kanonizaciju.
Kada je 10. rujna 1994., u jeku rata, došao u Zagreb, rekao je u
zračnoj luci: 'Dužnost mi je prisjetiti se istaknutog i poštovanog
lika kardinala i sluge Božjeg Alojzija Stepinca, štita Crkve u
Hrvata.'
Sutradan, na Svetoj misi, on o njemu govori kao o 'svijetlom liku
suvremene povijesti'. 'Patnjom i svakojakim kušnjama platio je
svoju hrabru privrženost Evanđelju.'
Slična će biti i sutrašnja propovijed koju će održati u marijanskom
svetištu Mariji Bistrici, 55 kilometara udaljenom od
prijestolnice, gdje je Stepinac, podrugujući se nacističkoj, a
zatim komunističkoj vlasti, svake godine držao nagovor kako bi
potaknuo savjest građana, odbijajući svaku rasnu i vjersku
nejednakost. Koliko je biskupa iz zapadne Europe tada bilo tako
hrabro, dok su gdjekada žalili zbog šutnje Crkve na istoku?
Zacijelo je Ivan Pavao II. imao pred očima povjerljive upute koje je
nadbiskup Stepinac slao svojim svećenicima tijekom nacističke
okupacije da bi spasio živote Srba i Židova koje je osudio ustaški
režim. 'Primite ih da im spasite život. Ne tražite od njih posebno
vjersko znanje, jer pravoslavci su kršćani kao i mi, a židovska je
vjera korijen kršćanstva.'
Tako je za Ivana Pavla II. koji je imao devetnaest godina kada je
njegova zemlja bila napadnuta, a za biskupa je imenovan u svojoj 38.
godini u doba komunizma, Stepinac brat velikih biskupa poput
praškog Tomaseka, varšavskog Wyszynskog, budimpeštanskog
Mindszentyja i mnogih drugih, koji su poput hrastova koje nijedna
vlast, pa ni crkvena, nije mogla srušiti. Znajući za borbu savjesti
svojih sunarodnjaka, oni su imali hrabrosti da progovore i brane
pravo na tu savjest.
Upravo će zato Alojzije Stepinac sutra biti proglašen blaženim.
Usprkos svojim slabostima, on utjelovljuje temeljnu snagu
vjernosti Evanđelju da razotkriva laž u svakoj vlasti koja bi se
htjela nametnuti kao neograničena, kada Cezar hoće biti Bog", kaže
Joseph Vandrisse.
050305 MET oct 98
AO: Sonego zaustavio brazilskog tinejdžera Fonsecu
U Križevcima će graditi zgradu Hrvatskog veterinarskog zavoda
ZSE: Crobexi dosegnuli nove rekordne razine, promet smanjen
U Kostreni novo onečišćenje mora
Trumpov kandidat za državnog tajnika Rubio potvrdio važnost NATO-a
Institut Vlado Gotovac skončao u stečaju i brisat će se iz registra
Biden poziva na ustavni amandman o predsjedničkom imunitetu
Nastavak izgradnja nove ergele u Lipiku, raspisan natječaj 'težak' 4 milijuna eura
Juventus obavio prvi siječanjski transfer
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze porasle drugi dan zaredom