E-AT-YU-EU-BALKAN-POLITIKA-Organizacije/savezi-Diplomacija-Obrana-Ratovi +a24/25.X.die presse rohan: na balkanu treba ulagati u građ. državu ++AUSTRIJA+DIE PRESSE+24/25/26. X. 1998.+Na Balkanu je međunarodna zajednica nemoćna+Glavni
tajnik austrijskog ministarstva vanjskih poslova Albert +Rohan utvrđuje slabosti međunarodne zajednice kroz prizmu krize na +Kosovu.+"Već gotovo desetogodišnja tragedija na Balkanu upućuje na +sljedeće zaključke:+1. Često spominjana međunarodna zajednica, kao aktivna sila reda, +puka je tlapnja. Doduše, Ujedinjeni narodi legitiman su oblik +organiziranja međunarodne zajednice, koja je ipak blokirana kad +god velike sile počnu slijediti svoje suprotstavljene interese.+2. U sukobima poput onih na području bivše Jugoslavije, često se +krećemo u međunarodnopravnoj sivoj zoni. Pravo naroda na +samoopredjeljenje - kad je, kao na Balkanu, u prvom redu +protumačeno kao pravo na otcjepljenje - suprotno je načelu +teritorijalne cjelovitosti pojedinih država. Ni pitanje +humanitarne intervencije radi sprječavanja teških povreda +ljudskih prava uglavnom nije riješeno. Demokratske pravne države +suočavaju se s razumljivim teškoćama, ponajprije kad stalne
AUSTRIJA
DIE PRESSE
24/25/26. X. 1998.
Na Balkanu je međunarodna zajednica nemoćna
Glavni tajnik austrijskog ministarstva vanjskih poslova Albert
Rohan utvrđuje slabosti međunarodne zajednice kroz prizmu krize na
Kosovu.
"Već gotovo desetogodišnja tragedija na Balkanu upućuje na
sljedeće zaključke:
1. Često spominjana međunarodna zajednica, kao aktivna sila reda,
puka je tlapnja. Doduše, Ujedinjeni narodi legitiman su oblik
organiziranja međunarodne zajednice, koja je ipak blokirana kad
god velike sile počnu slijediti svoje suprotstavljene interese.
2. U sukobima poput onih na području bivše Jugoslavije, često se
krećemo u međunarodnopravnoj sivoj zoni. Pravo naroda na
samoopredjeljenje - kad je, kao na Balkanu, u prvom redu
protumačeno kao pravo na otcjepljenje - suprotno je načelu
teritorijalne cjelovitosti pojedinih država. Ni pitanje
humanitarne intervencije radi sprječavanja teških povreda
ljudskih prava uglavnom nije riješeno. Demokratske pravne države
suočavaju se s razumljivim teškoćama, ponajprije kad stalne
članice Vijeća sigurnosti sprječavaju donošenje odgovarajuće
odluke, dok prijetnja humanitarne katastrofe čini međunarodnu
intervenciju neizbježnom.
3. Pokazalo se da je neutemeljena nada da su rat i nasilje, kao
politički instrumenti, zauvijek odbačeni barem u Europi. Na
Balkanu su nove činjenice uvijek stvarane ratom. Diplomatski
napori bili su uspješni samo uz potporu međunarodne vojne
nazočnosti, a tako će biti i na Kosovu. Budući da samo NATO
raspolaže potrebnim sredstvima, sve se više pretvara u nužan
instrument međunarodne mirovne politike.
4. Sukob na Balkanu ponovno ističe da je neutralnost izgubila svoju
funkciju u međunarodnoj politici. Mehanizam suzbijanja kriza
oslonjen je danas u prvom redu na velesile. Trenutna vodeća uloga
Austrije u humanitarnim nastojanjima na Kosovu bila je moguća samo
na temelju austrijskog predsjedanja Europskom unijom. Općenito
gledano, učestat će slučajevi u kojima će se naša zemlja naći u
neugodnoj situaciji zbog svoje neutralnosti i zakona o vojnoj
opremi, a u kontekstu problematike prelijetanja austrijskog
teritorija i prijevoza vojne opreme. Do sada smo bili pošteđeni
biranja između zaobilaženja zakona i postiđujućeg uskraćivanja
solidarnosti samo zahvaljujući odgodi humanitarne intervencije na
Kosovu.
5. Etiketa Europske unije, kao gospodarskog diva i
vanjskopolitičkog patuljka, poprilično je primjerena. EU je
najsnažnija gospodarska sila na svijetu, najveći finacijer, a i
njezin je kadrovski doprinos međunarodnim operacijama zaštite mira
najveći. No, uloga političkog vođe gotovo automatski pripada SAD-
u. Ta situacija gotovo se i neće mijenjati sve dok 15 vlada ne bude
donosilo vanjskopolitičke odluke EU-a na temelju konsenzusa. Tek
će prijelaz na nadnacionalnu vanjsku i sigurnosnu politiku,
uključujući i zajedničku obrambenu strukturu, omogućiti Europskoj
uniji vodeći politički položaj, sukladan njezinu gospodarskom
potencijalu.
6. Balkan i njegovi problemi još će nas dugo zaokupljati. Teško je
prevladati agresivni nacionalizam i njegovu instrumentalizaciju,
za kojom posežu bezobzirni političari, zainteresirani samo za moć,
kao i nacionalkomunistički režim, rat, razaranje i uništavanje
gospodarstava pojedinih država. Do sada postignuti sporazumi
prividna su rješenja i ne zadiru u stvarni korijen problema.
Moramo razmišljati dugoročno i polagati nadu u buduće naraštaje.
Stoga bi najbolja strategija bila ulaganje još više novca i
energije u ona područja o kojima ovisi budućnost tih zemalja: u
demokraciju i pravnu državu, odgoj, slobodu medija i izgradnju
građanskog društva. Na Balkanu će konačno zavladati mir tek kad
međunarodna zajednica uspije iz temelja promijeniti same ljude",
smatra Albert Rohan, glavni tajnik austrijskog ministarstva
vanjskih poslova.