POSLOVNI PREGLED, BROJ 75

POSLOVNI PREGLED broj 75 17. - 23. listopada 1998. SADRŽAJ: · OTPISOM 630 MILIJUNA KUNA POTAKNUTI RAZVITAK OSLOBOĐENIH PODRUČJA 2 · PRIHVAĆEN PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVITKA RH 2 · MINISTAR FINANCIJA O UNUTARNJEM DUGU I DRŽAVNOM PRORAČUNU 3 · VIJEĆE ZA STRATEŠKE ODLUKE O UTJECAJU SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE NA HRVATSKU 3 · ZAVRŠENA 20. SJEDNICA ŽUPANIJSKOG DOMA 3 · ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PROVODI NACIONALNI PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA 3 · PO PRVI PUTA ZAJEDNIČKA SURADNJA HTZ I HGK ZA TURISTIČKU 1999. 4 · ZA RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA KREDITI ZA 400 MALIH PODUZETNIKA 4 · PRVI CJELOVITI PROGRAM RAZVITKA JEDNOG OTOČKOG PODRUČJA 4 · DRUGAČIJA VLASNIČKA STRUKTURA KONČARA NAKON KUPONSKE PRIVATIZACIJE 4 · PRIPAJANJE FINANCIJSKE AGENCIJE KONČAR-ELEKROINDUSTRIJI 4 · U KONČARU U TIJEKU MODERNIZACIJA LOKOMOTIVA ZA BDŽ 5 · ČELNICI EUROFIME POSJETILI HŽ 5 · ĐURO ĐAKOVIĆ KOMPENZATORI SKLOPILI NOVE POSLOVE 5 · ZET U PRVOM POLUGODIŠTU POSLOVAO S GUBITKOM 5 · U "3. MAJU" PORINUT TANKER ZA TVRTKU IZ MONTE KARLA 5 · PORINUT TANKER U SPLITSKOM BRODOGRADILIŠTU 5 · IZGRADNJA KORČULANSKE ZRAČNE LUKE NA PROLJEĆE 6 · ZAVRŠENA PRVA ETAPA RADOVA NA DUBROVAČKOM CAKL-U 6 · USKORO MJERENJA ZA IZGRADNJU VJETROELEKTRANA U NOVALJI 6 · ELEKTRODALMACIJA ISKLJUČUJE NEPLATIŠE 6 · VARAŽDINSKO PLINSKO DISTRIBUTIVNO PODRUČJE TREĆE U ZEMLJI 6 · HRVATSKA ĆE TERMIČKOM OBRADOM SMANJITI OTPAD ZA 30 POSTO 6 · NEDOVOLJNE KOLIČINE GLINE NA TVORNIČKOM DEPONIJU DILJA 7 · U IGM-LEPOGLAVA ZADOVOLJNI OSTVARENIM REZULTATIMA 7 · OVE GODINE PODRUŽNICA ORMOŽ REALIZIRA RADOVE ZA ŠEST MILIJUNA DEM 7 · UPRAVA INE O PREKIDU KOLEKTIVNIH PREGOVORA 7 · PETROKEMIJA POČINJE ISPORUKU MINERALNOG GNOJIVA 7 · POTPISAN UGOVOR O PRODAJI KRIŽEVČANKE 7 · AGROKOR OČEKUJE LOKACIJSKU DOZVOLU ZA GRADNJU NOVE ULJARE 8 · PODRAVSKI MLINOVI ZAPREMAJU KUKURUZ U SILOSE 8 · PROBLEM S PLASMANOM ŠEĆERA U IPK TVORNICI ŠEĆERA OSIJEK 8 · ĐAKOVAČKA VINA ULAŽU U PROIZVODNJU 8 · NOVI VLASNICI ODLUČUJU O SUDBINI NAME 9 · OSJEČKA TVORNICA KOŽE PONOVNO ZAPOČELA S RADOM 9 · VARTEKS DO SRPNJA OSTVARIO 7,5 MILIJUNA KUNA DOBITI 9 · USPJEŠAN OPORAVAK "DALMATINKE" 9 · RIVIERA HOLDING ULAŽE U DOPUNU TURISTIČKIH SADRŽAJA 9 · U OREBIĆU IDUĆE GODINE PRVI PRIVATNI RONILAČKI CENTAR 9 · HERTZ DOBIO PRIZNANJE ZA NAJBOLJU SVJETSKU "RENT A CAR" KOMPANIJU 10 · POTPISAN PROTOKOL O PLOVIDBI NA RIJECI SAVI, KUPI I UNI 10 · VELIKE MOGUĆNOSTI SLOVENSKO-HRVATSKE GOSPODARSKE SURADNJE 10 · RAZGOVORI NJEMAČKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA 10 · HOK O PROBLEMIMA U RIBARSTVU 11 · SINDIKATI INE NAJAVILI PROSVJED ZA 27. LISTOPADA 11 · ŽELJEZNIČARI PROSVJEDOVALI UNATOČ VLADINIM MJERAMA 11 · OTVORENI HRVATSKI DANI U KALIFORNIJI 11 · POČEO SAJAM AUTOMOBILA I PRATEĆE INDUSTRIJE "PULA '98" 11 · USKORO KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA 11 · HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU PLASTIKE I GUME U DUSSELDORFU 12 · PREDSTAVLJENI FRANKFURTSKI SAJMOVI ŠIROKE POTROŠNJE 12 · ZATVORENA AMBIENTA 12 · INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 5,4 POSTO 12 · PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO 12 · TVRTKE DUGUJU 11,7 MILIJARDI KUNA 12 · PRIVREDNA BANKA ZAGREB NE PREUZIMA ŽUPANJSKU BANKU 13 · NADZORNI ODBOR PODRAVSKE BANKE O PROMJENI VLASNIŠTVA 13 · UPRAVA PODRAVSKE BANKE O DOKAPITALIZACIJI 13 · HRVATSKA STAMBENA ŠTEDIONICA U VARAŽDINU 13 · FINANCIJSKA TRŽIŠTA 14 · VIJESTI IZ SVIJETA 15 · POSEBAN PRILOG 15 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA OTPISOM 630 MILIJUNA KUNA POTAKNUTI RAZVITAK OSLOBOĐENIH PODRUČJA Vlada RH na ovotjednoj sjednici, među ostalim: - kroz zakonski okvir predlaže otpisivanje oko 630 milijuna kuna poduzetnicima, obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima s ratom razrušenih područja, koji su temeljem zakonskih odredbi proteklih godina primali minimalne plaće u visini 270 kuna mjesečno. Sredstva za te minimalne plaće osigurana su kreditima plasiranim putem Privredne banke Zagreb (PBZ). No, kako je iznos kredita visok, i zbog nemogućnosti otplate dospjelih obveza od korisnika - stradalnika u Domovinskom ratu, Vlada je predlažila otpis dospjelih obveza po kreditu u cijelosti i to prema državnom proračunu u iznosu od 320 milijuna kuna i prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u iznosu od 312 milijuna kuna. Pravne i fizičke osobe ta sredstva neće vraćati, nego će ih koristiti za restrukturiranje i poticanje svoga gospodarskog razvitka, i naseljavanja oslobođenih područja; - prihvatila je i niz zakonskih prijedoga o potvrđivanju međunarodnih konvencija, protokola i sporazuma s vladama drugih država. Tako je u saborsku proceduru upućen Prijedog zakona o potvrđivanju izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja i protokola o sprečavanju onečišćavanja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova, te - prihvatila odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između vlada Hrvatske i Italije. PRIHVAĆEN PRIJEDLOG STRATEGIJE RAZVITKA RH Hrvatska Vlada je na zatvorenom dijelu ovotjedne sjednice, između ostaloga, prihvatila prijedlog Strategije razvitka Republike Hrvatske i uputila je na prethodnu raspravu Hrvatskom državnom saboru. Isto tako, prihvaćeno je pokretanje postupka sanacije Međimurje visokogradnja d.d. iz Čakovca. Prihvaćeni su i zaključci o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti u smislu Zakona o trgovačkim društvima članova Uprave i Nadzornog odbora za tešku financijsku situaciju u kojoj se našlo to trgovačko društvo, a napose nekoliko tisuća njegovih radnika i kooperanata. Vlada je u okviru programa sanacije odobrila iz Tekuće pričuve iznos za rujanske plaće zaposlenicima URIHO. Vlada je primila k znanju izvješće ministra unutarnjih poslova Ivana Penića o dosad poduzetim mjerama i aktivnostima glede kontrole zakonitosti poslovanja Glumina banke i zatražila da sva državna tijela ustraju do kraja na utvrđivanju činjenica. MINISTAR FINANCIJA O UNUTARNJEM DUGU I DRŽAVNOM PRORAČUNU Zanimaju me izvori i struktura podataka Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija mr. Borislav Škegro nakon u četvrtak održane sjednice Vlade RH komentirajući dan ranije objavljenu procjenu glavnog ravnatelja HUP-a Željka Ivančevića po kojem je unutarnji dug Hrvatske, tj. potraživanja koja se ne mogu naplatiti u trenutku dospijeća, približno 67 milijardi kuna. Ta je brojka prenapuhana, a ako je to stvarno tako onda bi bilo dobro da HUP dostavi popis svojih članica - tvrtki koje su na listi dužnika, naglasio je Škegro. Po njegovim riječima, javni sektor, odnosno Porezna uprava, Carinska uprava, Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika RH, potražuju više od dvije milijarde kuna od tvrtki. Odgovarajući na upit novinara, Škegro je naglasio da do devalvacije kune ne može doći te da neće biti njezine daljnje deprecijacije u odnosu na DEM. Osvrnuvši se na manjak u državnom proračunu za ovu godinu, hrvatski ministar financija je rekao da je on bio planiran u iznosu većem od dvije milijarde kuna ili otprilike 350 milijuna USD. Sredinom godine, pomalo naslućujući nemir na međunarodnim financijskim tržištima te višim od planiranog priljeva prihoda od PDV-a, u Ministarstvu financija odlučili su uravnotežiti proračun te posuditi samo onoliko koliko iznose dospjele obveze prema inozemstvu, Pariškom i Londonskom klubu. Trenutačna situacija na međunarodnim financijskim tržištima ne dopušta Hrvatskoj posudbe, uz tako visoke kamatne stope i kratke rokove. Ti uvjeti ne odgovaraju trenutačnom kreditnom rejtingu Hrvatske od BBB-, rekao je Škegro. Ni u idućoj se godini ne može očekivati značajniji oporavak međunarodnih financijskih tržišta, što znači da će prijedlog proračuna biti gotovo uravnotežen. Planiramo suficit, a to znači da će brojni opravdani rashodi morati biti preispitani i smanjeni u 1999. godini, odgođeni za 2000. godinu ili izvršeni u manjem opsegu, najavio je Škegro. VIJEĆE ZA STRATEŠKE ODLUKE O UTJECAJU SVJETSKE GOSPODARSKE KRIZE NA HRVATSKU Prošloga je tjedna održana sjednica Vijeća za strateške odluke na kojoj su razmatrani utjecaji i posljedice svjetske gospodarske krize na stanje u Hrvatskoj. Tijekom rasprave istaknuta je ozbiljnost krize u svjetskom gospodarstvu, kojega je Hrvatska neodvojivi dio. Istaknuto je da je najbolja obrana protiv utjecaja globalne krize zdrava vlastita ekonomska politika kojom će se održati gospodarska stabilnost u Hrvatskoj te je stoga iskazana potreba odlučnog djelovanja u novim okolnostima. Ukazano je na potrebu snažnijeg stimuliranja izravnih stranih ulaganja te nastavka privatizacije na transparentni način, posebice telekomunikacija, INE i neprivatiziranih banaka, kao i turističkih objekata, u čemu postoje neopravdani i neprihvatljivi otpori lokalnih struktura. Također je istaknuto da je potrebno maksimalno racionalizirati potrošnju javnog sektora, u skladu sa zahtjevima trenutka. ZAVRŠENA 20. SJEDNICA ŽUPANIJSKOG DOMA Uslijed pomanjkanja potrebnog broja zastupnika za odlučivanje, Županijski dom nije u srijedu glasovao o više raspravljenih zakonskih prijedloga. U nazočnosti tek 20-ak zastupnika, Županijski dom Hrvatskog državnog sabora završio je tada 20. sjednicu, a o raspravljenim prijedlozima glasovat će na idućoj sjednici. Županijski je dom tijekom zasjedanja, između ostalog, proveo kraću raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, koje je predložio Odbor za gospodarstvo i financije Županijskog doma. Po tim promjenama, sredstva za zdravstvenu zaštitu staračkih poljoprivrednih domaćinstava osiguravala bi se u državnom, umjesto u županijskim proračunima. Osiguranje sredstava za tu namjenu veliko je opterećenje za gospodarski slabije, ratom pogođene županije i one s velikim brojem poljoprivrednog pučanstva. Isto tako, Dom je raspravio i izmjena i dopune Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Po njima bi se u područja koja novčane poticaje dobivaju u povećanim iznosima uključili i dijelovi Krapinsko-zagorske županije. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PROVODI NACIONALNI PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZZ) pripremio je u okviru Nacionalnoga programa zapošljavanja dva paketa aktivnih mjera zapošljavanja osoba mlađih od 30 godina. Prva se vrsta mjera odnosi na nezaposlene bez radnog iskustva, sufinanciranje uvođenja u posao ili osposobljavanje nezaposlenih osoba s popisa, na stručno osposobljavanje i sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih hrvatskih branitelja i nezaposlene djece i supružnika poginulih i nestalih. Jedan od poticaja zapošljavanja jest plaćanje doprinosa za plaću i iz plaće poslodavcima koji zaposle osobe bez radnog iskustva ili one s popisa u Zavodu. Poslodavac je obvezan zaposliti osobu na određeno vrijeme najmanje dvostruko duže od vremena sufinanciranja, a ako primi osobu u stalan radni odnos, pripada mu fiksni iznos od 2000 DEM. Zavod za zapošljavanje sufinancirat će i prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radnika, zapošljavanje nezaposlenih hrvatskih branitelja te nezaposlene djece i supružnika poginulih i nestalih. Zaposli li branitelja, HZZZ će poslodavcu isplatiti 70 posto njegove brutoplaće te 2000 DEM u kunskoj protuvrijednosti ako poslodavac takvu osobu zaposli na neodređeno vrijeme nakon godinu dana. Jednaka mu svota pripada ako nakon dvije godine zaposli na neodređeno vrijeme djecu ili supružnike poginulih i nestalih. Druga se vrsta mjera odnosi na invalide i osobe s faktorom otežane zaposlivosti. Primjerice, poslodavac koji zaposli osobu stariju od 50 godina dobit će zajam u visini od 70 posto njegove brutoplaće u tijeku 12 mjeseci. Osim tih programa HZZZ pripremio je program poticanja samozapošljavanja i program skrbi za viškove radne snage. Za sveukupnu provedbu Nacionalnoga programa zapošljavanja HZZZ-u je dodijeljeno 195 milijuna kuna. Program se već provodi, a zainteresirani poslodavci i nezaposleni mogu se javiti svojoj područnoj službi HZZZ-a. PO PRVI PUTA ZAJEDNIČKA SURADNJA HTZ I HGK ZA TURISTIČKU 1999. Suradnjom turističkih stručnjaka iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), od županijskih razina do središnjica u Zagrebu te će dvije vodeće gospodarsko-turističke institucije u Hrvatskoj po prvi puta zajednički krenuti u pripremu promocije domaće turističke ponude za 1999. godinu, dogovoreno je na nedavnom sastanku njihovih čelništva. Suradnja će se temeljiti na zajedničkom radu strukovnih udruženja i grupacija - Udruženja hotelijera i ugostitelja, Udruženja putničkih agencija, Udruženja nautičkog turizma, Zajednice zdravstvenog turizma te Zajednice turističkih seljačkih gospodarstava, koje okuplja Sektor za turizam i ugostiteljstvo. Zajednice i udruge koje djeluju pri HGK zajednički će nastupati na sajmovima i izložbama u inozemstvu, posebnim prezentacijama, sudjelovati u obrazovanju, unapređenju selektivnih oblika ponude i struke te na stručnim skupovima, uz financijsku suradnju HTZ-a. Detaljni dogovori o pripremi promocije turističke ponude za iduću turističku sezonu uslijedit će u studenome. ZA RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA KREDITI ZA 400 MALIH PODUZETNIKA Ministarstvo turizma RH nedavno je pokrenulo program pod nazivom "Razvitak turizma na ruralnom području", čiji je osnovni cilj izgradnja sustava potpore za pokretanje i razvitak privatnog, malog poduzetništva u turizmu na seoskim područjima. Program obuhvaća seoska gospodarstva, vinske ceste te turističke kontinentalne i otočne destinacije, a predviđa se kako će poticajna sredstva iduće godine dobiti otprilike 400 malih poduzetnika s ukupno 2400 smještajnih jedinica. Hrvatska je tek posljednjih nekoliko godina počela prihvaćati i razvijati koncept seoskog turizma. Trenutačno kod nas postoji samo 35 turističkih seoskih gospodarstava, izletničkih naselja i kušaonica vina u sedam županija. Suradnja turističkih zajednica, turističkog gospodarstva i lovačkog i ribolovnog saveza, uz već pokrenuti program razvoja seoskog turizma Ministarstva turizma, te državnu pomoć i poticaje, trebala bi stvoriti turistički proizvod koji bi privukao optimalno kvalitetnu klijentelu s obzirom na raspoložive lovne ili ribolovne resurse, i koji bi goste u turističkoj destinaciji zadržao i nakon što se iscrpi njihov uski lovni ili ribolovni interes. PRVI CJELOVITI PROGRAM RAZVITKA JEDNOG OTOČKOG PODRUČJA Skupina stručnjaka zagrebačkoga Ekonomskog instituta na čelu s dr. Nenadom Starcom, dovršava prvi projekt održivoga razvoja jednog otočkog područja - područja smokvičke općine. Izradba projekta počela je prije gotovo godinu dana i njegov završetak očekuje se usporedno sa skorašnjim donošenjem Zakona o otocima. Program sadrži popis projekata s kojima se može ići ulagačima i bankama koje će odobravati kredite za razvoj gospodarstva na otocima po povlaštenim kamatama, kaže Starc, napominjući kako popis jamči izvodljivost. Okosnica svemu je buduća zračna luka. On bi trebala biti gotova do sljedeće turističke sezone i poboljšat će ponudu svih otočkih hotela od Vele Luke do Lumbarde. Osim toga, gradnja zračne luke između Brne i Smokvice potaknut će ostvarenje više manjih projekata od smještaja do ugostiteljskih objekata. Predviđeno je uređenje hotela u Brni, njegova prekategorizacija i preuređenje za zdravstveni turizam, budući da se u njegovoj blizini, na području Istruge, nalazi lijekovito blato; izgradnja plutajuće marine, koja se može pospremiti za 24 sata, bez teškoća i većih posljedica za okoliš; proširenje vinogradarstva; ulaganje u vinarstvo kako bi se poboljšala kakvoća vina; obnova maslinarstva i uopće voćarstva; razvoj mesarstva, podizanje nasada ljekovitog i aromatičnog bilja te razvoj lovnog turizma i'sekundarnog stanovanja. Projekt razvoja smokvičkog područja stoji 90.000 kuna, a finaciraju ga smokvička općina kao naručitelj i djelomice hrvatska Vlada. 2. HRVATSKE TVRTKE DRUGAČIJA VLASNIČKA STRUKTURA KONČARA NAKON KUPONSKE PRIVATIZACIJE Drugi je krug dražbovanja u sklopu kuponske privatizacije donio znatne promjene u vlasničkoj strukturi Končar-Elektroindustrije d.d. Privatizacijskim investicijskim fondovima (PIF) dodijeljeno je 25,97 posto od ukupnog broja dionica, koje su podijeljene na sedam PIF-ova. PIF-ovi su dobili ukupno 692.174 dionice, a otprilike 300 fizičkih osoba dobilo je još 27.773 dionice, što je ukupno 719.947 dionica, koje je Ministarstvo privatizacije dodijelilo u sklopu drugog kruga dražbovanja. Najviše dionica Končar-Elektroindustrije - 246.564 dano je Fondu Expandia, a slijedi Dom fond sa 155.781 dionica te fond Velebit sa 93.774 dionice. Ostali privatizacijski fondovi dobili su manji broj dionica. Tako sada u strukturi vlasništva Končar- Elektroindustrije 31,82 posto ima Hrvatski fond za privatizaciju, 30,62 posto pripada Fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika RH, a 8,60 posto malim dioničarima. Zagrebačka banka drži udjel od 1,54 posto, Siemens AG 1,22 posto, dok na vlastite dionice otpada 0,23 posto. Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 400 kuna, a ukupni nominalni kapital Končar-Elektroindustrije d.d. 1,065 milijardi kuna. PRIPAJANJE FINANCIJSKE AGENCIJE KONČAR-ELEKROINDUSTRIJI Na glavnoj skupštini Končar-Elektroindustrije d.d., krajem listopada, usvojit će se Ugovor o pripajanju Društva Končar- Financijska agencija d.d. matičnoj tvrtki, tj. Končar- Elektroindustriji. Kako su izvijestili iz Končara, pripajanje će se provesti u sklopu programa restrukturiranja te tvrtke. U strategiji razvoja Končara do 2001. godine bilo je predviđeno da se Končar-Financijska agencija d.d. transformira u banku. No, to prema izmijenjenim općim uvjetima nije bilo realno ostvariti pa je Uprava Končara d.d. predložila da se to Društvo pripoji Končar- Elektroindustriji. Kako su istaknuli u Končaru, restrukturiranje će se na taj način ubrzati, a osigurat će se i sredstava za provedbu financijskog restrukturiranja. Pripajanjem se temeljni kapital Končar-Elektroindustrije neće povećati jer dionice Končar- Financijske agencije drži u stopostotnom vlasništvu. U KONČARU U TIJEKU MODERNIZACIJA LOKOMOTIVA ZA BDŽ U Končar-Električnim lokomotivama, jednom od društava u sklopu Končar-Elektroindustrije, u tijeku je modernizacija dviju šestososvinskih Co-Co lokomotiva serije 46 za Bugarske državne željeznice (BDŽ). Posao se planira dovršiti do kraja godine, a dva mjeseca nakon modernizacije ispitat će se sve njihove funkcije. Riječ o probnom programu, o ishodu kojega ovisi mogućnost daljenjeg ugovaranja poslova s BDŽ. Modernizacija je vrijedna 3,5 milijuna DEM, a obuhvaća niz zahvata i ugradnji novih segmenata. Među najvažnije se ubrajaju novi mikroprocesor i softver, te novi statički pretvarač za napajanje pomoćnih pogona. Na modernizaciji lokomotiva za BDŽ sudjeluju i druga Končarova društva - Institut za elektrotehniku, Elektronika i informatika, Generatori i motori, Distributivni i specijalni transformatori, Mali električni strojevi te Niskonaponske sklopke i prekidači. ČELNICI EUROFIME POSJETILI HŽ Predstavnici Europske banke za kreditiranje kupnje i rekonstrukcije željezničkih vozila, Eurofima, posjetili su ovih dana Hrvatske željeznice (HŽ) i tom prigodom obećali potporu kod dogovaranja visine kredita za iduću godinu. Eurofima je društvo čiji su dioničari sve europske željeznice, a kapital HŽ-a u toj banci iznosi 3,8 milijuna CHF. Od 1995. Eurofima je povoljnim kreditima financirala HŽ-ovu rekonstrukciju električnih i dizelskih lokomotiva, elektromotornih vlakova i teretnih i putničkih vagona. Te radove u vrijednosti 95 milijuna CHF izvodile su uglavnom domaće tvrtke - TŽV Gredelj, Končar i Đuro Đaković. ĐURO ĐAKOVIĆ KOMPENZATORI SKLOPILI NOVE POSLOVE Tvrtka Đuro Đaković Kompenzatori d.o.o., iz sastava holdinga Đuro Đaković, u proteklih je šest mjeseci napravila iskorak na nova teržišta. Osim na češkome, najvažnijem njihovu tržištu, realizirano je i nekoliko važnih poslova sa njemačkim, talijanskim i francuskim partnerima. Zaključeni su poslovi s talijanskom tvrtkom Demag-Italimpianti, francuskom tvrtkom Stein Heurtey i njemačkom EVT. Riječ je o velikim europskim kompanijama koje imaju iznimno strogu selekciju dobavljača. Stoga je to bila i svojevrsna provjera Đure Đaković Kompenzatora kao potencijalnog dobavljača. Budući da su poslovi realizirani uspješno, u ugovorenu roku i uz najviše ocjene za kvalitetu europskih partnera, u Kompenzatorima se nadaju daljnjoj suradnji i novim poslovima. Ipak, najznačajniji posao u proteklom razdoblju, kako kažu u tvrtki, ugovor je sklopljen s tvrtkom GEA-EGI iz Budimpešte, čija je vrijednost otprilike 500.000 DEM. Riječ je o kompenzatorima specijalnog dizajna i velikih promjera namijenjenih ugradnji u Termoelektranu Bursa u Turskoj. Đuro Đaković Kompenzatori su posljednjih mjeseci i na tržištu Bugarske sklopili nekoliko manjih poslova za vrlo jake kupce. ZET U PRVOM POLUGODIŠTU POSLOVAO S GUBITKOM Zagrebački električni tramvaj (ZET) u prvom je polugodištu ove godine poslovao s gubitkom od 19,3 milijuna kuna zbog nepovoljne gospodarske situacije u zemlji. U ljetnim je mjesecima ZET imao smanjene prihode, a dosta se izgubilo, primjerice, na umirovljeničkim pokaznim kartama zbog kašnjenja isplata mirovina. Kako su istaknuli u ZET-u, trebalo bi osigurati nedostajuća sredstva u iznosu od 38,6 milijuna kuna za pokriće prihvaćene cijene koštanja poslovanja ZET-a, a u sklopu Plana poslovanja ZET-a u visini iznosa od 690,1 milijun kuna. Budući da je nedavna povišica cijena ZET-ovih usluga stornirana, morat će se potražiti drugi dodatni izvori prihoda. ZET inače uz plan prijevoza namjerava obnoviti vozni park. Tako je nedavno iz Poglavarstva Grada Zagreba dobiveno osam milijuna DEM, koje ZET želi iskoristiti za kupnju MAN-ovih autobusa. U "3. MAJU" PORINUT TANKER ZA TVRTKU IZ MONTE KARLA U riječkoj brodograditeljskoj industriji "3. maj" nedavno je u more porinut tanker za prijevoz nafte, nosivosti 70.700 tona, koji se gradi za tvrtku Scorpio Ship Management iz Monte Carla. Prema ugovorenim rokovima tanker bi brodovlasniku trebao biti isporučen u travnju iduće godine. To je inače, prvi iz serije od šest brodova koje riječki "3. maj" gradi za tvrtku Scorpio Ship Management iz Monte Carla. Naime, naručena su još dva istovrsna broda, a preostala tri broda iz serije također su tankeri nosivosti od po 81.500 tona. PORINUT TANKER U SPLITSKOM BRODOGRADILIŠTU U splitskom je brodogradilištu Brodosplit ovih dana u more porinut tanker za prijevoz nafte i naftnih derivata, koji se gradi za liberijsku tvrtku Shiping Company, vlasnika brodarske tvrtke Sovchart sa sjedištem u Švicarskoj. To je treći, posljednji brod iz serije koja se gradi za liberijsku tvrtku Shiping Company. Prva dva tankera istih karakteristika - "Barents Sea" i "Bering Sea" isporučeni su naručitelju početkom ove godine. Nakon porinuća tankera postavljena je kobilica za početak izgradnje još jednog tankera koji će "Brodosplit" graditi za brodara iz Grčke. IZGRADNJA KORČULANSKE ZRAČNE LUKE NA PROLJEĆE Uprava korčulanske Zračne luke planira do siječnja iduće godine prikupiti svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju luke, a u rano proljeće započeti s izvedbom radova, a upravo se dovršava Studija za zaštitu okoliša. Izgradnja Zračne luke Korčula stajat će otprilike 20 milijuna DEM. Infrastrukturni radovi financirati će se iz državnog proračuna, dok će prateće objekte financirati lokalna uprava putem međunarodnih kredita. Izgradnja Zračne luke Korčula u sklopu je Nacionalnog programa razvitka otoka. Njime je predviđena izgradnja zračnih luka i na otoku Hvaru, Lastovu i Visu, a uključuje i dogradnju putničke zgrade i infrastrukture Zračne luke na Braču te produženje piste na Malome Lošinju. Za hvarsku Zračnu luku u završnoj je fazi izrada Prethodne studije za zaštitu okoliša. ZAVRŠENA PRVA ETAPA RADOVA NA DUBROVAČKOM CAKL-U U Centru aerodromske kontrole letenja-Dubrovnik (CAKL) nedavno je dovršena izgradnja i adaptacija starog kontrolnog tornja. Riječ je o 600 četvornih metara suvremeno uređenog i opremljenog prostora nekadašnjeg starog kontrolnog tornja, a sami su graditeljski radovi vrijedni deset milijuna kuna. U novouređenom prostoru smješten je Ured za pretpoletno obavješćivanje posada zrakoplova s pripadajućom opremom i službama za siguran tijek zračnog prometa. Dio tih prostora zajednički koriste Centar i Zračna luka Dubrovnik, a tu se još nalazi i Operativni centar službe balansiranja tereta u zrakoplovima, prihvata i otpreme letjelica, kao i službe sigurnosti zračne luke. Druga etapa radova obuhvaća izgradnju novog kontrolnog tornja, koji bi trebao biti dovršen krajem ove godine, a već je stigla i komunikacijska oprema za njega, vrijedna osam milijuna DEM. USKORO MJERENJA ZA IZGRADNJU VJETROELEKTRANA U NOVALJI Sesvetska tvrtka za proizvodnju, građevinske usluge i trgovinu "Magos" ovih je dana zajedno s njemačkim partnerom poslalo gradskim vlastima Novalje posebno pismo namjere u kojemu predlažu da se započne s mjerenjem brzine i smjera vjetra na području Novalje u idućih godinu dana, a u svrhu potencijalne izgradnje tri vjetroelektrane. Kako je istaknuo gradonačelnik Novalje Ivan Dabo, novaljske gradske vlasti uskoro namjeravaju pozitivno odgovoriti na pismo namjere i time dati svoju suglasnost za spomenute aktivnosti. Otok Pag izabran je zajedno s još 30-ak lokacija povoljnih za izgradnju vjetroelektrana, u sklopu projekta "Enwind" koji je Energetski institut "Hrvoje Požar" izradio za Hrvatsku elektroprivredu (HEP). Neki od nužnih uvjeta za izgradnju vjetroelektrana, a o čemu je HEP vodio računa pri odabiru lokacija, je neplodnost i nepošumljenost zemljišta te izostanak zvučnih zagađenja, koje novaljsko područje posjeduje. Najvažnija je, pak, izuzetna snaga vjetra na otoku Pagu, koja bi se mogla iskoristiti kao izvor električne energije. ELEKTRODALMACIJA ISKLJUČUJE NEPLATIŠE Elektrodalmacija, organizacijska jedinica Hrvatske elektroprivrede (HEP), zbog potrošačkih dugova većih od 200 milijuna kuna, od početka tjedna neplatišama učestalo uskraćuje opskrbu strujom. Kako kažu u Elektrodalmaciji, dugovi su prešli svaku mjeru, a HEP se mora pripremiti za zimu. Stoga se do kraja godine dugovi moraju barem prepoloviti. Gospodarstvo duguje otpilike 145 milijuna kuna, a ostatak duga otpada na ostale potrošače. VARAŽDINSKO PLINSKO DISTRIBUTIVNO PODRUČJE TREĆE U ZEMLJI Na varaždinskom distibutivnom području, koje pokriva tvrtka Termoplin, godišnje se troši otprilike 95 milijuna prostornih metara plina, što to područje svrstava na treće mjesto u Hrvatskoj, iza Zagreba i Osijeka. Termoplin trenutačno distribuira plin u 116 naselja na području Varaždinske županije. Plinoficiranost cijelog područja iznosi otprilike 62 posto, a s obzirom na položene plinovode, veća je od 77 posto. Sam grad Varaždin plinoficiran je 99 posto, a predviđa se da će biti u cijelosti do 2000. godine. Ta tvrtka, kao distributer, prema intenzitetu plinofikacije i prosječnoj potrošnji plina, većoj od 2300 prostornih metara po kućanstvu, zauzima prvo mjesto u nas. Izgradnja plinske mreže upravo je dovršena na području općine Donji Martijanec, te u nizinskom dijelu Vinice, a u tijeku su pripreme za uvođenje plina u općini Cestica. Nedavno je u rad pušten 2250 metara dugi plinovod u općini Purge na koji će se u budućnosti moći priključiti 110-ak domaćinstava na području Lepoglave. Riječ je o investiciji vrijednoj 140.000 kuna, koju je 80 posto financirao Termoplin, a ostatak mještani. Tako je na području grada Lepoglave do danas izgrađeno 26 kilometara plinske mreže, a dovršenjem plinovoda u Purgi zaokružena je plinofikacija užeg dijela grada Lepoglave. HRVATSKA ĆE TERMIČKOM OBRADOM SMANJITI OTPAD ZA 30 POSTO Pokretnim uređajem za termičku obradu otpada (PUTO), jedinim takve vrste u Hrvatskoj, privremeno lociranom na zagrebačkom deponiju Jakuševac, godišnje se može smanjiti količina otpada za najmanje 30 posto. Spalionica je počela s radom u "punom pogonu" od svibnja ove godine, a do danas je u njoj obrađeno 1400 tona otpada, spaljeno 1500 tona te obrađeno i zbrinuto više od 140 tona starih lijekova, kažu u zagrebačkoj tvrtki ZGO, 70-postotnom vlasniku PUTO-a. U postrojenje PUTO-a uloženo je ukupno 12,5 milijuna DEM uz pomoć investitora iz Njemačke i Italije. Cijena spaljivanja otpada u njemu je samo 3,5 kune po kilogramu, što je dva puta jeftinije u Europi. Termička obrada je ekonomski prihvatljiv način zbrinjavanja otpada koji je posebno pogodan za organski otpad, u to spadaju kemijski proizvodi na bazi nafte, ugljena ili drveta, stara ulja, uljni filteri, rabljena otapala, koja se koriste u industriji, boje, razrjeđivači, otpad u kemijskoj i mljekarskoj industriji te dio bolničkog otpada, pesticidi, onečišćena ambalaža i slično. PUTO zasad najbolje surađuje sa zagrebačkom Plivom i, primjerice, s riječkim brodogradilištem Viktor Lenac. U Hrvatskoj godišnje nastaje približno milijun tona komunalnog otpada, a prosječno svaki stanovnik stvori otprilike 0,6 kilograma otpada svaki dan. NEDOVOLJNE KOLIČINE GLINE NA TVORNIČKOM DEPONIJU DILJA Uslijed maksimalne iskorištenosti proizvodnih kapaciteta u proteklih nekoliko mjeseci poslovodstvo vinkovačke Industrije građevinskog materijala Dilj strahuje da bi u zimskim mjesecima, kada se koristi isključivo glina iz tvorničkog deponija, moglo doći do zastoja proizvodnje uslijed nedostatka sirovine. Nepovoljni su vremenski uvjeti otežali eksploataciju gline iz tvrtkina gliništa Dren, tako da je mehanizacija za iskop često bila onemogućena u radu. Prema procjenama poslovodstva, bit će dovoljno tridesetak tzv. suhih dana da se doveze dovoljno sirovine za proizvodnju do svibnja iduće godine. U Dilju se na dan u dva vinkovačka pogona proizvede otprilike 170.000 komada crijepa, a isto se toliko i otpremi kupcima; zaliha nema. Sedamdeset do osamdeset posto proizvodnje Dilj plasira na tržište susjedne BiH. U IGM-LEPOGLAVA ZADOVOLJNI OSTVARENIM REZULTATIMA Poslovodstvo Industrije građevinskog materijala (IGM) - Lepoglava poslovanje u prvih osam ovogodišnjih mjeseci ocjenjuje zadovoljavajućim, budući da je u svim društvima zabilježen rast proizvodnje i dobiti. Tako je u Ciglani Cerje Tužno proizvodnja dosegnula 64.936 tona, što je u odnosu na isto razdoblje lani porast od 19 posto. Bruto dobit povećana je 108 posto na 7,7 milijuna kuna. Proizvodnja u Kamenolomu Očura porasla je 54 posto na 314.494 tone, a bruto dobit više od deset puta na 2,9 milijuna kuna. U Pješčari Jerovec u prvih je osam ovogodišnjih mjeseci ostvarena bruto dobit u visini 3,1 milijun kuna, 180 posto više nego u isto lanjsko doba, dok je proizvodnja povećana 38 posto na 77.489 tona. U Tvornici crijepa proizvedeno je 14.354 tona proizvoda. Kako su istaknuli u tvrtki, u suradnji sa švicarskim partnerom planiraju otvaranje pogona za proizvodnju suhih mortova i žbuke. IGM najviše izvozi u Sloveniju, a veće količine fasadne cigle i u Mađarsku. OVE GODINE PODRUŽNICA ORMOŽ REALIZIRA RADOVE ZA ŠEST MILIJUNA DEM U Cesti Varaždin - slovenskoj Podružnici Ormož do kraja ove godine trebali bi biti realizirani ugovoreni radovi u vrijednosti od šest milijuna DEM, što je jednako prošlogodišnjoj vrijednosti, objavila je tvrtka. Podružnica Ormož na slovenskom tržištu posluje već četiri godine, a bavi se niskogradnjom, ponajprije asfaltiranjem magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta. Kako su istaknuli u tvrtki, neprestano ulažu u strojni i vozni park, a samo za potrebe asfaltiranja prometnica u Sloveniji Ceste godišnje izvezu od 50.000 do 60.000 tona asfaltnih masa. Te količine Podružnica Ormož uglavnom sama i ugradi. UPRAVA INE O PREKIDU KOLEKTIVNIH PREGOVORA Uprava Ine ovih je dana priopćila kako je u toj tvrtki ponovno prekinuto kolektivno pregovaranje, nakon što su sindikati Ine 16. listopada odbili prihvatiti preporuku mirovnog vijeća o nastavku pregovora. U Ininom priopćenju podsjeća se da su od prestanka važenja kolektivnog ugovora 10. lipnja ove godine, sindikati i Uprava dva puta prekidali pregovore i provodili postupak mirenja. Uprava i sindikati ne slažu se oko utvrđivanja visine najniže osnovne plaće u Ini. Prema traženjima sindikata ona bi trebala porasti za 21,9 posto te iznositi 2.195 kuna, dok poslodavac predlaže porast od 11 posto i korekciju najniže plaće s 1800 na 2000 kuna. Poslodavac ističe da ne može udovoljiti sindikalim zahtjevima jer je ograničen Vladinom Odlukom o obveznim uputama za provedbu politike plaća u 1998. Poslodavac je također spreman isplatiti božićnicu i povećati ostala materijalna prava, kao što su otpremnina, potpore zbog invalidnosti, smrti zaposlenika ili člana obitelji, za bolovanje duže od 90 dana, jubilarne nagrade itd. Ove godine isplaćen je regres u visini prosječne plaće u Ini u prethodnom tromjesečju, što je također bio jedan od sindikalnih zahtjeva. PETROKEMIJA POČINJE ISPORUKU MINERALNOG GNOJIVA U kutinskoj tvornici mineralnih gnojiva Petrokemija u subotu je počela priprema postojenja za proizvodnju, a sredinom ovoga tjedna počela je isporuka gnojiva domaćem poljodjelstvu. Razlog dosadašnje obustave su dugovi prema tvornici. Naime, domaće poljodjelstvo za isporučeno mineralno gnojivo od prošlogodišnje jesenske sjetve do sada duguje Petrokemiji ukupno 137 milijuna kuna. Dug bi se, prema zajedničkom dogovoru Vlade RH i Petrokemije, trebao početi naplaćivati iz poticajnih sredstava, koja je Vlada namijenila poljodjelstvu, i to za nenaplaćeno gnojivo izravno Petrokemiji. Koliko će se duga na taj način riješiti znat će se nakon što Petrokemija dostavi imena i popis dužnika Vladi početkom idućeg tjedna. Inače, na popisu dužnika je 695 kupaca, među kojima je 29 s dugom većim od milijun kuna. POTPISAN UGOVOR O PRODAJI KRIŽEVČANKE U četvrtak je potpisan ugovor o kupoprodaji tvrtke Križevčanka, vrijedan 3,9 milijuna DEM između stečajnog upravitelja te tvrtke Darka Šketa i predsjednik Uprave čakovečke Tvornice stočne hrane Josipa Golenka. Time je čakovečka Tvornica stočne hrane postala vlasnik Križevčanke, koja uz mesoprerađivačku proizvodnju ima u svojem vlasništvu i farmu junadi. Dnevni kapaciteti klaonica u sklopu te križevačke tvrtke iznose 250 komada svinja i 60 grla junadi, a ukupni kapaciteti farme s poljoprivrednim zemljištem, upravnim zgradama i skladištima u selu Trema, iznose 2400 grla junadi. U Tvornici stočne hrane kažu kako namjeravaju potaknuti ratarsku i stočarsku proizvodnju te povećati preradu mesa i mesnih prerađevina za domaće tržište i izvoz. Najavljuju i moguće zapošljavanje novih radnika u toj tvrtki koja je sedam mjeseci bila u stečajnom postupku. Prodajom Križevčanke djelomično će se namiriti njezini vjerovnici, među kojima je najveći Zagrebačka banka, koja je sudjelovala s više od 69 posto u vlasništvu na temelju hipoteka. AGROKOR OČEKUJE LOKACIJSKU DOZVOLU ZA GRADNJU NOVE ULJARE Vinkovačka tvrtka Silos-Mlinovi, iz sastava koncerna Agrokor, uskoro bi trebala dobiti lokacijsku dozvolu za izgradnju uljare. Agrokor u izgradnju planira uložiti približno 60 milijuna DEM. U tvrtki očekuju da će Komisija za ekologiju županije Vukovarsko- srijemske odobriti "Ekološku studiju" za uljaru, izrađenu prema svjetskim kriterijima. Nakon toga, studija će, u skladu sa zakonom, biti dana na uvid javnosti, a dva tjedna nakon toga trebala bi se dobiti lokacijska dozvola za gradnju. Poslovodstvo Agrokora najavilo je izgradnju uljare u Vinkovcima još tijekom proljeća ove godine, kao najveću domaću tvornicu za preradu uljarica i strateški projekt za razvoj hrvatskog gospodarstva. Tvornica će se graditi u skladu s vrhunskim svjetskim tehnologijama, a njezina je prednost u tome što je smještena na području pogodnom za uzgoj uljarica. Prema procjenama iz koncerna, površine pod uljaricama sa sadašnjih 50.000 hektara mogle bi se u Hrvatskoj povećati na 100.000 ha, čime će se u potpunosti zadovoljiti domaće potrebe te otvoriti mogućnosti za izvoz, poglavito finalnih proizvoda u toj grani prehrambene industrije. PODRAVSKI MLINOVI ZAPREMAJU KUKURUZ U SILOSE Koprivnička tvrtka Podravski mlinovi, iz sastava prehrambenog koncerna Podravka, ovih je dana započela primati kukuruz ovogodišnjega roda u silose, a troškovi uslužnog sušenja i skladištenja bit će na lanjskoj razini. Trošak skladištenja po toni kukuruza iznosit će 0,5 kuna po danu, trošak izlaska 12,6 kuna po toni, te troškovi prijma 20 kuna po toni. U tvrtki kažu da će se troškovi prijma i sušenja plaćati u kukuruzu i to tijekom prijama, dok će se troškovi skladištenja i izlaza plaćati u novcu kod uzimanja kukuruza. Ove će godine za poljoprivrednike uvjeti biti nešto povoljniji, budući im neće biti uračunat PDV, koji će platiti Podravski mlinovi. Poljoprivrednici su prošle godine plaćali deset posto poreza. U idućih nekoliko mjeseci poslovodstvo tvrtke pokušat će pronaći kupaca za uskladišteni kukuruz. Uz početak berbe kukuruza i prijma u silose, Podravski mlinovi ovih su dani obavili i ugovaranje sjetve pšenice za potrebe svoje proizvodnje. Tako je kreditiranje sjetve pšenice ugovoreno na 4300 hektara, dok je za 3400 ha ugovorena sjetva koja se neće kreditirati. PROBLEM S PLASMANOM ŠEĆERA U IPK TVORNICI ŠEĆERA OSIJEK Zbog nedostatka tržišnog reda IPK Tvornica šećera Osijek ima poteškoća s plasmanom šećera, a zbog lanjskih zaliha, koje se kreću od 6000 do 7000 tona, uskoro bi se mogao pojaviti i problem skladištenja ovogodišnje proizvodnje. Na domaćem tržištu slaba je potražnja za šećerom, što je stvorilo zalihe i negativno utječe na poslovanje šećerane. Niska potražnja domaćih proizvođača znak je da se na domaćem tržištu prodaje šećer iz nekih drugih izvora, tj. iz uvoza, smatraju u toj tvornici. Poslovodstvo šećerane očekuje da će hrvatska Vlada uskoro donijeti i novi Pravilnik o uređenju tržišta šećera u Hrvatskoj, koji bi trebao unijeti više reda na njemu. Naime, stari je Pravilnik prestao važiti još krajem kolovoza, a po najavama iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, novi bi trebao biti sastavljen prema uzoru na pravilnike iz Europske unije. IPK Tvornica šećera Osijek preradila je u 27 dana ovogodišnje kampanje 172.000 tona šećerne repe, iz kojih je proizvedeno približno 19.000 tona šećera. Do kraja kampanje, koja bi trebala trajati između 80 i 85 dana, planiraju preraditi 500.000 tona repe te proizvesti otprilike 58.000 tona šećera. U Tvornici su iznimno zadovoljni kapacitetom prerade, tj. dnevno se prerađuje približno 6000 tona repe. No, digestija, (postotak šećera u repi), koja je u dosadašnjoj kampanji iznosila 14 posto, manja je od planirane, od 15,5 posto. ĐAKOVAČKA VINA ULAŽU U PROIZVODNJU Vinarska tvrtka Đakovačka vina, koja se kao samostalna tvrtka prošle godine izdvojila iz PIK-a Đakovo, u idućoj godini planira investirati otprilike 800.000 DEM u kupnju novih tankova za hladnu fermentaciju i čuvanje vina. Tom će investicijom postojeći tvrtkini proizvodni kapaciteti biti povećani za 800.000 litara vina, a godišnja bi se proizvodnja vina trebala ustaliti na otprilike 2,5 milijuna litara. Od toga se deset posto proizvodnje planira puniti u butelje, a poslovodstvo Đakovačkih vina najavilo je i novo punjenje graševine u boce od po pet litara i dva decilitra. U toj je tvrtki u punom jeku berba grožđa na površini od 330 hektara, a prevladava graševina, rizvanac, rajnski rizling, pinot, traminac i sauvignon. Iz tih se vinograda očekuje otprilike četiri milijuna kilograma grožđa, a otkupom od malih vinogradara, po cijeni od tri kune za kilogram, namaknut će se dodatnih 200 tona. Tvrtkino poslovodstvo procjenjuje da će se berba okončati početkom ovogodišnjeg studenoga. Inače, na zalihama trenutačno tvrtka ima otprilike 2,5 milijuna litara vina, što je posljedica rekordne lanjske proizvodnje koja je dosegnula tri milijuna litara, ali i smanjenja kupovne moći stanovništva te nerazvijene kulture pijenja vina u Hrvatskoj. NOVI VLASNICI ODLUČUJU O SUDBINI NAME U najvećem domaćem lancu robnih kuća Nami za otprilike desetak dana riješit će se pitanje ostanka ili odlaska Marije Šole s mjesta predsjednice Uprave. Novim vlasnicima Name, privatizacijsko investicijskim fondovima Expandia i Velebit, koji drže 65 posto udjela u vlasništvu, Šola je izložila svoje uvjete za daljnje vođenje tvrtke. Bankama, dobavljačima i drugim vjerovnicima Nama duguje otprilike 100 milijuna kuna, a Šola rješenje nastalog stanja vidi u dokapitalizaciji uz pomoć tristotinjak dobavljača. S njima se već nekoliko mjeseci vode intenzivni pregovori i, prema njezinim riječima, za tu su soluciju pokazali veliki interes. Novo kreditiranje, pak, toj trgovačkoj kući može samo štetiti, što potkrepljuje činjenica kako je Nama samo za kamate lani izdvojila 37 milijuna kuna. OSJEČKA TVORNICA KOŽE PONOVNO ZAPOČELA S RADOM Osječka tvornica kože započela je, nakon nekoliko godina, ponovno s proizvodnjom. Ona bi, prema predviđanja poslovodstva, do kraja godine trebala dosegnuti 70 posto prijašnje, od približno 700.000 četvornih metara kože na godinu. Nova je Uprava izradila program sanacije i restrukturiranja, koji su zbog strateškog značaja tvornice za taj kraj, podržale Županija osječko-baranjska, Ministarstvo gospodarstva i Vlada RH. Prva etapa toga programa, tj. isplata 12 neisplaćenih plaća, zaključno do svibnja ove godine, u tijeku je, i trebala bi biti dovršena do ožujka iduće godine. U drugoj fazi Sanacijskog programa te tvrtke predviđa zatvaranje obveza prema vjerovnicima. Za realizaciju tog dijela obveza Vlada RH je Kožari odobrila trogodišnju odgodu tijekom koje će se sredstva ostvarena od poslovanja koristiti za ulaganja u obnovu tehnologije. Programom je predviđen i kredit u iznosu od 5,5 milijuna kuna za obrtna sredstva, čime bi se trebala tehnologija proizvodnje podići na razinu koja bi zadovoljavala planirani izlazak na inozemno tržište. Naime, već za iduću godinu planirano je na strana tržišta plasirati približno 80 posto ukupne proizvodnje. Ta bi proizvodnja, prema predviđanjima nove Uprave, trebala dosegnuti 30 milijuna kuna. U realizaciji Programa, ali i ostalih planova, poput upošljavanja stotinjak novih radnika, proizvodnje obuće i druge ekskluzivne robe na bazi domaće kože, uvelike će im pomoći i Vladina odluka o zabrani izvoza sirove kože. Ta odluka, koju je inicirala sama Osječka kožara, omogućit će lakšu opskrbu tom, u svijetu vrlo cijenjenom kožarskom sirovinom. VARTEKS DO SRPNJA OSTVARIO 7,5 MILIJUNA KUNA DOBITI Varaždinska tekstilna tvrtka Varteks u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila 7,5 milijuna kuna dobiti, dok je u istom lanjskom razdoblju poslovala s gubitkom od 6,1 milijun kuna. U spomenutom su ovogodišnjem razdoblju Varteksovi prihodi dosegnuli 264,4 milijuna kuna ili 14,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Rashodi su bili 256,9 milijuna kuna, 8,4 posto viši. Ta je tvrtka na inozemnom tržištu prisutna putem četiriju vlastitih tvrtki, Vartex-Textiles u Velikoj Britaniji, Vartimpeks u Italiji, Burgtrade u Austriji te od prošle godine Varteks BiH. Njihovim se posredovanjem godišnje izveze više od 80 posto proizvodnje. U prvoj polovici ove godine od prodaje u inozemstvu ostvaren je prihod od 135,5 milijuna kuna. Kao jedna od najvećih hrvatskih tekstilnih tvrtki, Varaždinska je tekstilna industrija utemeljena 1918. godine. Danas predstavlja zaokruženu gospodarsku cjelinu, od proizvodnje prediva i tkanina, do izrade gotovih odjevnih proizvoda i njihovog plasmana kroz vlastitu trgovačku mrežu. USPJEŠAN OPORAVAK "DALMATINKE" U sinjskoj tvornici konca "Dalmatinka", najvećoj tvrtki u cetinskome kraju, nakon višemjesečne krize i povremenih štrajkova, stanje se normaliziralo. Već drugi mjesec radnici redovito primaju plaće, a tvornica radi u trima smjenama. Kako bi se podmirila sve veća potražnja za kvalitetnim šivaćim koncem, radi se čak i subotom. Također, uz dosadašnje kupce "Dalmatinkina" konca u zadnje se vrijeme pojavljuju i novi. RIVIERA HOLDING ULAŽE U DOPUNU TURISTIČKIH SADRŽAJA U porečkoj turističkoj tvrtki Riviera holding u razdoblju od 1997. do 2000. na snazi je investicijski plan težak 290 milijuna kuna. On sadrži ulaganje u rekonstrukciju, kategorizaciju i standardizaciju hotelskih objekata, parceliranje kampova te dopunu ostalih turističkih sadržaja. Tim se investicijskim planom želi podignuti razina kvalitete turističke ponude. Do 2000. godine u planu su dva programa obnove turističkih objekata - na otočiću Sv. Nikoli i hotelu Riviera. Uskoro će Rivierino poslovodstvo raspisati međunarodni natječaj na koji će se moći javiti svi inozemni partneri koji žele obaviti dokapitalizaciju u tim objektima. Na Sv. Nikoli obnovit će se dva hotela, od kojih je jedan u funkciji, potom bungalovi te gastronomski i sportski sadržaji. Namjera je Rivierinog poslovodstva da se ti objekti podignu na razinu od četiri zvjezdice. U OREBIĆU IDUĆE GODINE PRVI PRIVATNI RONILAČKI CENTAR Za iduću turističku sezonu u Orebiću, na poluotoku Pelješcu, otvorit će se prvi privatni ronilački centar s vlastitim heliodromom i beach clubom. Taj će centar zauzimati prostor od tisuću četvornih metara, a njegov će vlasnik Kisik, nizozemska tvrtka za turizam, ugostiteljstvo i sportske usluge, u njegovu izradu uložiti nekoliko milijuna DEM. Za nekoliko će se dana otvoriti prvi dio toga centra - fitnnes klub, dok će se beach club, koji će imati sve ponude na plaži, po uzoru na istovjetne europske centre, otvoriti početkom iduće turističke sezone. Ove je godine u Orebiću ostvareno 200 tisuća noćenja, što je na razini 1997. godine. Zbog velikog požara, koji je harao na našem najvećem poluotoku, neka su mjesta, primjerice Kućište i Viganj, podbacili s turističkim rezultatima. U strukturi gostiju ove su godine prednjačili Česi i domaći gosti, a potom turisti iz BiH, Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije. HERTZ DOBIO PRIZNANJE ZA NAJBOLJU SVJETSKU "RENT A CAR" KOMPANIJU Svjetska "rent a car" kompanija Hertz International ovih je dana, šestu godinu zaredom, dobila nagradu za najbolju svjetsku "rent a car" kompaniju u 1998. godini. Nekoliko stotina čitatelja - poslovnih putnika odabralo je Herz najboljom "rent a car" tvrtkom u anketi britanskog mjesečnog turističkog časopisa "Business Traveller". Hertz je najveća i najstarija "rent a car" kompanija na svijetu, a posjeduje pola milijuna vozila na više od 5000 lokacija u 140 zemalja. U Hrvatskoj Hertz svojim korisnicima nudi i mogućnost novih usluga, primjerice, vozila s vozačem, nepušačka vozila, posebne ponude ženama, poslovnim putnicima i drugo. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA POTPISAN PROTOKOL O PLOVIDBI NA RIJECI SAVI, KUPI I UNI U prošloga su petka hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec te ministar civilnih poslova i komunikacija BiH Spasoje Albijanić potpisali Protokol o upostavljanju plovidbe na unutarnjim plovnim putevima rijeke Save i njezinih pritoka, između RH i BiH. Dvojica ministara potpisali su i Dodatak 2 uz Memorandum o razumijevanju za zajedničku obnovu prometnih veza između RH i BiH. Potpisivanjem Protokola stvorene su pravne pretpostavke za razminiravanje, osposobljavanje i obilježavnje plovnih putova rijeke Save, Kupe i Une, a nakon toga i za upostavu plovidbe brodovima zemalja potpisnica, između luka otvorenih za međunarodnih promet u Hrvatskoj i BiH. Istodobno, tim se Protokolom Sava potvrđuje kao međunarodni plovni put. Važan razlog za uređenje pitanja plovidbe na rijeci Savi je i želja da se sirova nafta od naftovoda u Slavonskom Brodu do Rafinerije u Sisku, ubuduće prevozi brodovima, umjesto autocisternama. Preusmjeravanjem prijevoza s ceste na rijeku smanjili bi se troškovi prijevoza i zaposlili domaći brodari. Protokolom su uređena i sva ostala pitanja vezana za sigurnost plovidbe, prijevoza, međusobnih priznavanja dokumenata i isprava, kao i uvažavanja nacionalnih propisa značajnih za djelatnost riječnog prometa. Dodatkom 2 Memoranduma o razumijevanju za zajedničku obnovu prometnih veza između RH i BiH, predviđena je obnova još četiri mosta na rijeci Savi i tri mosta na Uni. Dogovoreno je, naime, da se - uz mostove između Slavonskog Broda i Bosanskog Šamca, te Županje i Orašja- na rijeci Savi obnove cestovni mostovi kod Gunje, Stare Gradiške i Jasenovca te cestovno- željeznički most kod Slavonskog Broda. Na Uni će se obnoviti cestovni most kod Hrvatske Dubice, Hrvatske Kostajnice i Dvora na Uni. Hrvatska i BiH do sada su potpisale Protokol o cestovnom prometu, a prometni stručnjaci dviju država upravo rade na protokolu o željezničkom prometu, čije se potpisivanje, kako je rečeno, očekuje uskoro. VELIKE MOGUĆNOSTI SLOVENSKO-HRVATSKE GOSPODARSKE SURADNJE Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges izrazio je u četvrtak u nastupu pred slovenskim gospodarstvenicima uvjerenost da unatoč još otvorenim međudržavnim pitanjima postoje velike mogućnosti gospodarske suradnje koju neki od njih ocjenjuju stagnirajućom, posebice obzirom na potpisani sporazum o slobodnoj trgovini. Prema slovenskim podacima za prvih osam mjeseci ove godine hrvatski je izvoz u Sloveniju smanjen za osam posto, dok je uvoz iz Slovenije povećan za minimalnih 1,6 posto, a ne realiziraju se niti neke mogućnosti koje sporazum o slobodnoj trgovini predviđa. Porges je u četvrtak na okruglom stolu o suradnji Hrvatske i Slovenije, u sklopu regionalne poslovno-političke konferencije koju svake godine na Bledu organizira slovenska zaklada Faros, kao izrazite pozitivne primjere u suradnji naveo suradnju Končara i Litostroja u poslu obnove hidrocentrala na Soči i mogućnosti za suradnju na području farmaceutske industrije. On je, odgovarajući na pitanja koja su se ticala hrvatske gospodarske politike, uključivanja u svjetske integracije i kreditnog rejtinga države, istaknuo da je Hrvatska u nekim slučajevima talac regionalne politike Bruxellesa, a takva politika prema Hrvatskoj je sama po sebi vrlo rizična. Poticaje za gospodarsku suradnju prema njegovim riječima međutim valja tražiti u hrvatskoj stvarnosti, a ne u pojedinim percepcijama. Odgovarajući na opasku predstavnika Nove Ljubljanske banke Janka Deželaka o navodnim promjenama kreditnog i country rizika za Hrvatsku, Porges je rekao da on nema takvih informacija te da će vlada i Narodna banka Hrvatske i dalje činiti sve na održavanju stvorenog kredibiliteta Hrvatske. Porges je podsjetio da Hrvatska ispunjava tri od četiriju maastrichtskih kriterija. RAZGOVORI NJEMAČKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA Hrvatska nije zemlja koja traži pomoć, nego nudi partnerstvo, a od završetka rata okrenuti smo isključivo profitabilnim, a ne humanitarnim ulaganjima, rečeno je prigodom nedavnog otvorenja "Poslovne burze" - dvodnevna susreta gospodarstvenika iz Hrvatske i njemačke pokrajine Baden-Wuertemberg. Tom su prigodom hrvatsku predstavnici pozvali njemačke kolege na suradnju u području izgradnje i obnove infrastrukture i vodoopskrbe, na očuvanju ekologije hrvatske obale te ulasku strane industrije, posebice automobilske, koja je u toj pokrajini iznimno razvijena. Najavili su i skori početak privatizacijskog procesa u turizmu, za kojeg ocjenjuju kako će njemački gospodarstvenici biti posebno zainteresirani. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA HOK O PROBLEMIMA U RIBARSTVU Aktualna problematika u ribarstvu i uzgoju školjaka, kao i dosadašnje aktivnosti neke su od tema nedavne sjednice Saveza strukovnih cehovskih grupa za ribarstvo, morsko-slatkovodno, marikulturu i poljodjeljstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK). Zaključeno je da je dosadašnji rad Saveza zapažen, te se često ističe kao primjer u okviru HOK-a. Na međunarodnom planu u suradnji s talijanskim partnerima već se radi na osnivanju ribarske zadruge, veletržnice, kao i centra za primijenjena istraživanja u ribarstvu. Prihvaćen je i zaključak da se Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva predloži povećanje kvote regresiranog goriva za ribare, s 10.000 na 20.000 tona. Nadalje, da se ribarima odobri regres od dvije kune po kilogramu ulovljene srdele, jednu kunu po kilogramu uzgojene dagnje te pola kune po uzgojenoj kamenici. Naglašena je i potreba da se ribarima obrtnicima i poljodjeljcima omogući nabava goriva po proizvođačkim cijenama. Od Uprave za ribarstvo tražit će se da se na cijelom hrvatskom području Jadrana utvrdi jedinstvena cijena naknade za korištenje mora za uzgoj školjaka i to od 20 lipa po četvornom metru, kao i da se odrede područja za uzgoj marikulture. SINDIKATI INE NAJAVILI PROSVJED ZA 27. LISTOPADA Tri su sindikata INE najavila prosvjedni skup otprilike 500 sindikalnih povjerenika za 27. listopada ispred poslovne zgrade INE u Aveniji Većeslava Holjevca u Zagrebu. Prosvjed će se održati kako bi se potaknulo poslodavca da poštuje kolektivni ugovor i zahtjev sindikata za 22 postotnim povećanjem plaća, kažu u Granskom sindikatu nafte i kemije (GSNIK). Ovisno o rezultatima prosvjeda, planirat će se daljnje sindikalne akcije uključujući i generalni štrajk. ŽELJEZNIČARI PROSVJEDOVALI UNATOČ VLADINIM MJERAMA Tri sindikata Hrvatskih željeznica održali su u ponedjeljak dvosatni prosvjed, unatoč ranije objavljenoj odluci Vlade da se HŽ- u doznačuju sredstva u iznosu od 96,5 milijuna kuna. Razlog tome, ističu Sindikati, leži u činjenici kako Vladina mjera ne sadrži ispunjavanje materijalnih prava radnika, prije svega isplatu naknade za terenski rad. Osim toga, Sindikat strojovođa Hrvatske, Sindikat infrastrukture HŽ-a i Sindikat željezničara, zahtijevaju od Vlade da budu uključeni u donošenje novog zakona o željeznicama. Sindikati predlažu pregovore o novom zakonu o HŽ-u, programu zbrinjavanja viška zaposlenih, novoj cijeni rada za iduću godinu, visini regresa i božićnice, pravu na topli i suhi dnevni obrok na teret poslodavca, kolektivnom osiguranju od nezgoda na radu te uvjetima rada i zaštiti na radu. U prosvjedu nije sudjelovao Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, koji zahtjeve triju sindikata drži "minornim i nedovoljnim" za zaustavljanje prometa. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI OTVORENI HRVATSKI DANI U KALIFORNIJI U prestižnom kalifornijskom Long Beachu, nedaleko Los Angelesa, u četvrtak su otvoreni Hrvatski dani. Ta je gospodarska manifestacija, koja će slijedećeg tjedna biti preseljena u San Francisco, namjenjena poslovnim ljudima američke zapadne obale kako bi se upoznali s gospodarskim mogućnostima Hrvatske. Tijekom Hrvatskih dana s američkim partnerima sastat će se, uz ostale predstavnici desetak hrvatskih tvrtki. U sklopu Dana bit će održani razgovori i predstavljanje trgovinskih i investicijskih mogućnosti u Hrvatskoj. Hrvatski dani će od utorka biti uprilični u Santa Clari kod San Francisca. POČEO SAJAM AUTOMOBILA I PRATEĆE INDUSTRIJE "PULA '98" U pulskoj je zračnoj luci u utorak otvoren Drugi međunarodni sajam automobila i prateće industrije "Pula '98". Na otprilike 5000 četvornih metara zatvorena prostora do 25. listopada 64 hrvatske autokuće predstavljaju 72 tipa automobila i proizvode automobilske industrije. Izloženi su i novi modeli peugeota, mazde, seata, chryslera, honde, nissana te europski automobil godine "alfa 156". Prigodom otvorenja istaknuto je kako Županija takvim malim specijaliziranim sajmovima nastoji potaknuti gospodarski razvoj malih poduzetnika, a prošlogodišnji su poslovni rezultati izlagača tijekom sajma i nakon njega bili povoljni, što pokazuje da je opravdao svoje postojanje. USKORO KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA Odnos ugostitelja i turističkih djelatnika obrtnika s državnim institucijama, nadležnim ministarstvima i inspekcijskim službama te visina inputa kroz PDV i trošarine u usporedbi s troškovima inozemnih ugostitelja, problem radnog vremena te sive ekonomije bit će neke od tema Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske od 5. do 7. studenog u Čakovcu. Organizator je Hrvatska obrtnička komora (HOK), a pokrovitelji Ministarstvo turizma RH i Međimurska županija. Jedna od glavnih tema bit će i odnos inspekcijskih službi i obrtnika ugostitelja. Kao popratne priredbe Kongresa, 11. po redu, održat će se i izložba ugostiteljske opreme suorganizatora Kongresa časopisa UT, izložba vina Udruge vinara, vinogradara i poduzetnika Hrvatske "Vinum Croatica", kao i gastronomska izložba ugostitelja međimurske županije. HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU PLASTIKE I GUME U DUSSELDORFU Na Međunarodnom sajmu plastike i gume, koji će se u njemačkom gradu Dusseldorfu održati od 22. do 29. listopada ove godine nastupit će 12 tvrtki iz Hrvatske. Organizator nastupa hrvatskih tvrtki na tom sajmu je Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Split. Na tom najvećem svjetskom specijaliziranom sajmu plastike i gume, koji se održava svake treće godine, Hrvatska se prvi put predstavlja i to s proizvodima Adriachema i Ina-Vinila iz Kaštel Sućurca, Poliplasta iz Šibenika, Diokoma, Europlasta i Galca iz Splita, Stražaplastike iz Huma na Sutli, Jadroplastike iz Segeta, Vinilplastike iz Zadra, Oblik Rotoa s otoka Šolte, Zagrebplasta iz Zagreba i Meplasta iz Čakovca. Prilikom boravka na tom sajmu, na kojem će nastupiti tvrtke iz više od 50 zemalja svijeta, predstavnici HGK - županijske komore Split imat će radne sastanke s predstavnicima gospodarskih komora Dusseldorfa i Hagena, s kojima će dogovoriti oblike buduće suradnje. PREDSTAVLJENI FRANKFURTSKI SAJMOVI ŠIROKE POTROŠNJE Na sajmovima široke potrošnje Frankfurtskog sajma koji se održavaju do kraja godine nastupit će ukupno 14 hrvatskih izlagača, a očekuju se posjet 1200 hrvatskih posjetitelja. Prošle godine na tim priredbama izlagale su četiri hrvatske tvrtke, a sajmove je posjetilo 900 posjetitelja iz Hrvatske. Lani je na Frankfurtskom sajmu održano 38 sajmova i izložbi koje je posjetilo više od 44.000 posjetitelja, od kojih je 60 posto bilo iz drugih zemlja. Godišnji promet je otprilike tri milijarde DEM, vlasnik sajma je grad Frankfurt sa 60 posto vlasničkog udjela i Savezna pokrajina Hessen sa 40 posto udjela. Okosnice sajma su roba široke potrošnje, tekstil i tehnika, a tendencija je širenje Frankfurtskog sajma izvan Njemačke, poglavito u Moskvu, Hong Kong i Tokyo. Takvih je sajmova održano tijekom 1997. ukupno 17. ZATVORENA AMBIENTA Na Zagrebačkom je velesajmu krajem prošloga tjedna zatvorena Ambienta - 25. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije. U pet dana izlaganja na 27.000 četvornih metara izložbenog prostora, na sajmu se predstavilo više od 460 izlagača, od kojih 206 inozemnih iz 24 zemlje. Pritom je održan i tradicionalni susret gospodarstvenika hrvatske drvno- prerađivačke industrije s predstavnicima Vlade. S ministrom gospodarstva mr. Nenadom Porgesom gospodarstvenici su razgovarali o problemima drvne industrije i načinima izlaska iz teškoća. Sajam je bio popraćen stručnim skupovima - "Izazov Europa" i "Namještaj i zdravo stanovanje". Najuspješnijim izlagačima "Ambijente" uručena su priznanja i pohvale Zagrebačkog velesajma te nagrade za kvalitetu proizvoda, "Mobil optimum" i "Eksportdrvo design". Posebno-najviše priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa dobile su zagrebačke tvrtke Exportdrvo i Tehnopaneli. Zlatnu plaketu i diplomu "Mobil optimum" dodijeljena je požeškoj tvrtki Spin Valis za garnituru za sjedenje "Valis" (autor:Razvojni tim), čabarskoj tvrtki Finvest corp. za garnituru za sjedenje D-98 (autor:Razvojni tim), zagrebačkoj tvrtki A.P. 94 za cjelokupni asortiman proizvoda (autor: Tomislav Kaučić) i slovenskoj tvrtki Svea lesna industrija za kuhinjsku garnituru Leona (autor:Stane Ocepek). Prvu nagradu "Expordrvo-dizajn", u iznosu od 10.000 kuna, pripala je zagrebačkoj dizajnerici Jadranki Soviček. ZV je dodijelio i priznanja za uspješnost ambientalnog izlaganja; zagrebačkoj tvrtki Cadoro i slovenskoj tvrtki Stilles 6. STATISTIKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 5,4 POSTO Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu ove godine porasla 5,4 posto prema istom mjesecu lani. U prvih je devet ovogodišnjih mjeseci, pak, povećana 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko doba. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u rujnu je najviše porasla proizvodnja energije, 13 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 6,8 posto. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u rujnu je najviše porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 15,9 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PAD PROMETA U TRGOVINI NA MALO U Hrvatskoj je u kolovozu ove godine u trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila promet bio nominalno i realno 9,9 posto niži nego u srpnju. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz promet je bio nominalno 2,6 posto viši, a realno 0,8 posto niži. U razdoblju od siječnja do kraja kolovoza promet u trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila bio je nominalno 10,5 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je realno porastao 6,3 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) TVRTKE DUGUJU 11,7 MILIJARDI KUNA Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstva na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), krajem kolovoza ove godine u Hrvatskoj je dosegnuo 11,7 milijardi kuna, što je 3,7 posto više nego u prethodnom mjesecu i 27,5 posto više nego u kolovozu lani. Pritom je insolventnih tvrtki bilo 25.947, odnosno dva posto više nego u srpnju i 37,3 posto više nego u kolovozu prošle godine. U njima je bilo uposleno 152.736 djelatnika ili 4,7 posto više nego prethodni mjesec. Najveći broj insolventnih tvrtki, njih 22.597, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 7,3 milijarde kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. Obzirom na djelatnost, najviše nenaplaćenih naloga iskazano je kod tvrtki u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, u iznosu od 2,8 milijardi kuna. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 56,9 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo 76,5 posto ukupnog duga. (Izvor: ZAP) 7. BANKARSTVO I FINANCIJE PRIVREDNA BANKA ZAGREB NE PREUZIMA ŽUPANJSKU BANKU Privredna banka Zagreb d.d. (PBZ) ne preuzima Županjsku banku. Služba za odnose s javnošću PBZ-a već je nekoliko puta demantirala takve i slične navode, no usprkos tome, oni se i dalje pojavljuju u tisku. PBZ je ponukana tekstom u Vjesniku od 19. listopada ove godine, u kojem se kaže kako zaposlenici na šalterima Županjske banke izjavljuju da nema isplata u Županjskoj banci dok ne završi fuzija sa PBZ-om, odlučila još jedanput upoznati javnost s činjenicom da ne preuzima Županjsku banku. Iz Županjske banke međutim nije bilo moguće dobiti službenu informaciju zbog odsutnosti predsjednika Uprave i članova. No, neslužbeno se saznaje da uprava Županjske banke nikada nije dala služenu izjavu o fuziji ili preuzimanju od PBZ-a, pa su novinski napisi isključivo proizvod novinarske "mašte". NADZORNI ODBOR PODRAVSKE BANKE O PROMJENI VLASNIŠTVA Četiri od ukupno sedam članova Nadzornog odbora Podravske banke d.d. iz Koprivnice i to predsjednik Ivan Henezi te članovi Ante Babić, Zdravko Dimač i Ante Bilić ogradili su se od nedavnih promjena vlasničke strukture banke. Naime, više od 50 posto dionica banke nalazi se u vlasništvu talijanskih pravnih i fizičkih osoba, a članovima je Uprave te banke bilo izričito zabranjeno prodavati dionice strancima. Članovi tog Nadzornog odbora tražili su da se s promjenom vlasničke strukture ne žuri, te da se pronađu većinski domaći dioničari među kojima se prvenstveno računalo na zagrebačku Privrednu banku. Uprava banke, također, rečeno je, nije informirala Nadzorni odbor o prodaji banke što je prema Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o bankama bila obvezna. Banka je, naglasili su članovi Nadzornog odbora, prodana na "svoju ruku bez blagoslova" većine Nadzornog odbora. Iako promjena vlasnika ne mora značiti i slabljenje poslovne snage banke, a nema i nikakve opasnosti za štediše, članovi Nadzornog odbora su protiv toga da banka koja se stvarala stotinu godina dospije u ruke stranaca. Oni su najavili raspravu o tom potezu Uprave Podravske banke s predstavnicima Hrvatske narodne banke UPRAVA PODRAVSKE BANKE O DOKAPITALIZACIJI Uprava Podravske banke opovrgla je nedavne navode nekih članova bančinog Nadzornog odbora da je bez njihova znanja prodala Podravsku banku talijanskim državljanima. Uprava, rečeno je, ne može spriječiti kupnju odnosno prodaju dionica banke, a zakonski je obvezna jedino spriječiti bilo koju pravnu ili fizičku osobu pri kupnji više od deset posto dionica bez posebnog odobrenja Hrvatske narodne banke (HNB). Podravska banka, u očekivanju da Komisija za vrijednosne papire RH odobri treću emisiju od ukupno 100.000 dionica, vrijednih 40 milijuna kuna, traži partnere za dokapitalizaciju. Trenutačno je poslovodstvo Podravske banke najsklonije ulaganju jedne talijanske banke, koja spada među 50 najvećih u Italiji. Ipak, cijeli proces još će morati odobriti obje države i Nadzorni odbor Podravske banke. Već je ranije bančina Uprava pokušavala naći prikladnog partnera za ulaganje, pa je tako sredinom ovogodišnjeg rujna poslano pismo suradnje Privrednoj banci Zagreb (PBZ). U njemu se predlaže kapitalno povezivanje tih dviju banaka na način da PBZ kupi 55.000 prioritetnih dionica treće emisije, koje bi joj osigurale 27 posto od ukupnog broja upravljačkih dionica. Time bi, kako objašnjavaju iz Uprave Podravske banke, PBZ zajedno sa zaposlenicima i bančinim poslovodstvom te tvrtkama Podravkom, Bilokalnikom i Slogom imala kontrolni paket od ukupno 51,41 posto upravljačkih dionica banke. No, iz PBZ nije stigao odgovor na ponudu. Podravska banka još traži partnera, ali ne želi postati ničija filijala, kao što joj je to bilo nuđeno iz Zagrebačke banke. HRVATSKA STAMBENA ŠTEDIONICA U VARAŽDINU Hrvatska stambena štedionica d.d., sa sjedištem u Varaždinu, trebala bi s građanima prve ugovore o stambenoj štednji započeti sklapati već idućega mjeseca. Projekt Hrvatske stambene štedionice, koji je izrađen na inicijativu Varaždinske banke, prihvatile su još 23 srednje i manje banke iz svih područja Hrvatske. Varaždinska će banka u toj štedionici imati 25 posto udjela, dok će ukupni udjel ostalih banaka uključenih u cijeli projekt iznositi preostalih 75 posto. Nakon potpunog povezivanja sa svim bankama osnivačima, Hrvatska će stambena štedionica moći na različitim lokacijama diljem Hrvatske građanima moći pružiti svoje usluge u više od 200 poslovnica. Poslove informatičke podrške, računovodstva i marketinga štedionice obavljat će Varaždinska banka, a sklapanje ugovora o štednji i kreditiranje sve osnivačke banke, odnosno druge institucije i agenti s kojima će stambena štedionica ugovoriti taj dio posla. Inače, Hrvatska stambena štedionica osigurana je putem Državne agencije za osiguranje štednih uloga. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 20. - 22. listopada 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Postotna promjena Promet (kn) Postotna promjena 1. Pliva 395 1,28 3.864.170 19,41 2. Zagrebačka banka 0 610 16,19 2.796.173 94,14 3. Plava laguna 240 9,09 232.522 151,83 4. Varaždinska banka 85 0,00 231.876 222,91 5. Podravka 87 -8,42 110.383 -76,65 6 Viktor Lenac 85 0,00 77.533 1060,67 7. Privredna banka Zagreb 100 - 29.000 - 8. Riviera Holding 33 -10,81 17.490 101,27 9. Jadran-Turist 40 - 11.640 - 10. Kraš 82 - 11.330 - UKUPNI PROMET 7.395.268 -2,21 Vrijednost indeksa CROBEX 547 2,63 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 19. - 22. listopada 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Postotna promjena Promet (kn) Postotna promjena 1. Plava laguna 240 4,00 95.380 990,06 2. Ericsson Nikola Tesla 136 17,24 78.862 -13,44 3. Jadran hoteli Crikvenica 330 57,14 70.893 158,83 4. Croatia line 65 62,50 35.952 222,64 5. Podravka 88 -8,33 26.044 -54,70 6. Bjelovarska banka 2850 -1,72 8.550 -94,10 7. Riječka banka 75 - 8.250 - 8. Varteks 20 - 4.000 - 9. Jadranski naftovod 915 1,67 2.745 -39,00 UKUPNI PROMET 330.676 -87,08 Vrijednost indeksa VIN 317 -0,31 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 15. - 22. listopada 1998. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 15.10. 70.000.000 19.400.000 15,22% 99.010.000 16.10. 80.000.000 49.750.000 15,69% 93.606.000 17.10. - - 10,00% 51.005.000 19.10. 67.000.000 57.150.000 15,43% 234.690.000 20.10 60.000.000 26.660.000 16,37% 149.172.000 21.10. 58.000.000 26.700.000 16,00% 184.573.000 22.10. 40.000.000 9.150.000 15,60% - Dnevni prosjek 62.500.000 31.468.000 15,71% 135.343.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 21.10. HNB 35 dana 109.000.000 9,50% 21.10. HNB 91 dan 8.000.000 10,50% 22.10. HNB (repo aukcija) 5 dana 256.465.084,81 11,16% Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 21.10. - 1.083.600.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA SMANJENA PROIZVODNJA JABUKA U MAKEDONIJI Ovogodišnji urod jabuka u Makedoniji, od 52.000 tona, manji je za približno 22.000 tona u usporedbi s prošlom godinom, što makedonski voćari objašnjavaju neizvjesnošću plasmana jabuka na inozemna tržišta. Prošle ih je godine na tradicionalna izvozna tržišta za makedonsku, posebice prespansku jabuku, Jugoslaviju, Bugarsku i Albaniju, izvezeno u vrijednosti 4,2 milijuna USD, dok je izvozom ostalog voća ostvareno 2,2 milijuna USD. Inače, u Makedoniji se godišnje proizvodi više od 105.000 tona raznog voća, od čega polovicu čini proizvodnja jabuka. DIREKTOR LJUBLJANSKOG LEKA O SURADNJI S PLIVOM Suradnja Plive i najveće slovenske farmaceutske tvrtke, ljubljanskog Leka, moguća je na više načina i o njoj se, kako je u četvrtak za slovenski radio izjavio direktor Leka Andro Ocvirk, razgovaralo tijekom njegova sastanka s direktorom Plive Željkom Čovićem početkom ovog tjedna u Otočcu. Kako je istaknuo Ocvirk, Pliva je ponovo opovrgnula spekulacije o tome da je pokušala preuzeti ljubljanski Lek kupnjom njegovih dionica na londonskog burzi, no suradnja, o kojoj se razmišljalo prije mnogo godina a nije realizirana, ponovno postaje aktualnom. Kako je rekao Ocvirk, o tome već postoji studija, a na sastanku su određeni ljudi koji će ispitati mogućnosti i oblike suradnje. Prema njegovim je riječima moguće i kapitalsko povezivanje, ali i proizvodna ili tržišna suradnja. ČETVRTINA JUGOSLAVENSKE GALENIKE U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU Četvrtina kapitala najveće jugoslavenske tvornice lijekova Galenika, postala je vlasništvo države Srbije. Predstavnik srbijanske vlade i Galenike potpisali su ugovor kojim država postaje vlasnik četvrtine kapitala tvornice u vrijednosti od 90 milijuna USD, koliko je Galenika unijela u korporaciju "ICN Jugoslavija" potpisavši 1991. ugovor s Milanom Panićem, vlasnikom tvornice "ICN" u SAD. Najavljeno je preispitivanje ugovora s Panićem, koji je trebao uložiti u tvornicu 270 milijuna USD, 50 milijuna u gotovini, a 220 milijuna u četiri preparata, što navodno nije učinio. Država je prije nekoliko mjeseci zaoštrila odnose s Milanom Panićem, zabranivši izdavanje lijekova beogradske tvornice na recept i obustavivši isplatu duga za prodane lijekove. Preuzimanjem vlasništva nad četvrtinom kapitala Galenike, koja se sada zove "ICN Jugoslavija" očekuje se da će država imati nadzor i utjecaj na odlučivanje o proizvodnji i prometu lijekova. U IZGRADNJI DRUGI BLOK SLOVAČKE NE MOCHOVCE Slovačka nuklearna elektrana Mochovce (EMO) planira dovršiti izgradnju drugog bloka proizvodnih postrojenja do 15. listopada iduće godine, kada bi on trebao biti pušten u rad. U nuklearnoj elektrani Mochovce trenutačno radi tek jedan proizvodni pogon. Dovršenje izgradnje drugog bloka postrojenja trajat će godinu dana, znatno manje od vremena potrebnog za izgradnju prvog dijela. Prvi blok nuklearne elektrane Mochovce dosad je proizveo 300 gigavatsati (GWh) električne energije. U poslovodstvu elektrane očekuju da će plan za ovu godinu u visini 700 GWh biti premašen za 300 GWh. Slovačka elektroprivreda spremna je dovršiti izgradnju trećeg i četvrtog bloka proizvodnih kapaciteta nuklearne elektrane, ali o tome treba prethodno odlučiti slovačka vlada. KAKO IZABRATI NAJGORU BANKU? U poplavi raznih natječaja za najljepše, najbolje, najuspješnije, najpametnije, pojavio se nedavno na Internetu i natječaj za odabir najlošije banke, stoji u napisu "Odaberite najgoru banku?" objavljenom u "Privrednom vjesniku". Tvrtka Date Stone odabrala je Internet da pozove na izjašnjavanje o najgoroj poslovnoj banci u SAD, a uskoro i na drugim kontinentima. Osim što putem elektroničke pošte korisnik može glasovati za najgoru banku, moguće je opisati i neugodnosti koju ste doživjeli na nekom od šaltera. Priče iz bankarskih poslovnica znaju biti vrlo zanimljive. Tako anonimni štediša započinje svoje pismo rečenicom: "Uvod u moju horror priču je otvaranje računa u novootvorenoj podružnici Bank of America", da bi završio upozorenjem - "ne pokušavajte ništa slično"! Na Internet poslužitelju već se nalazi otprilike 6000 sličnih priča o lošem poslovanju nekih banaka. Cijeli je projekt zamišljen kao svojevrsno upozorenje bešćutnoj bankarskoj birokraciji. Za sada bavi se samo američkim bankama, ali se uskoro očekuje otvaranje stranica za klijente i izvan SAD. Hoće li uskoro i Hrvati dobiti priliku da putem Interneta izaberu najlošiju banku u svojoj zemlji? 10. POSEBAN PRILOG HRVATSKOJ PRIJETI KOLAPS PLATNOG SUSTAVA KAO U RUSIJI Ukoliko se problem likvidnosti uskoro hitno ne počne rješavati, Hrvatskoj prijeti skori kolaps cijelog platnog sustava i to po modelu ruske krize, predviđa se u nedavno napravljenoj studiji o problemima nelikvidnosti u Hrvatskoj, koju je napravila skupina stručnjaka pod vodstvom direktora Sektora za strategiju razvoja u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dr.Branimira Lokina, a po narudžbi Ministarstva gospodarstva i HGK. Teško je govoriti, istaknuo je Lokin, o vrijednosnim pokazateljima nelikvidnosti. Ona, prema njegovim riječima, zapravo nema vrijednosti, jer je poput burzovnog vrijednosnog indeksa fluidna, promjenjiva i teško mjerljiva. Prema posljednjim podacima Zavoda za platni promet, a riječ je o jedinim službenim iako nepotpunim podacima jer su njima obuhvaćeni samo prijavljeni nepodmireni nalozi (dakle, akceptni nalozi) za čije izvršenje nije bilo sredstava na računima pravnih osoba, krajem lipnja ove godine nelikvidno je bilo ukupno 25.200 pravnih osoba, koje su dugovale gotovo 11 milijardi kuna. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević procjenjuje da je stvarnih nenaplaćenih potraživanja više od 20 milijardi kuna, a problem nelikvidnosti je znatno pojačan učincima PDV-a. Procjene nezavisnih ekonomista govore o nelikvidnosti kao o "santi leda" ispod koje se skriva barem 30, a po nekim interpretacijama čak i 40 milijardi kuna ukupnih dugovanja. Činjenica je, naglasio je Lokin, da se lanac nelikvidnosti već proširio s gospodarskih subjekata na banke i cijeli platni sustav, a u takvim razmjerima širenja nema nikakve koristi od pojedinačnog saniranja tvrtki ili pak banki. Ekonomisti smatraju da je zbog smanjene likvidnosti i daljnjeg povećanja unutarnje prezaduženosti uslijedio i brzi rast kamatnih stopa, koje su u prvih sedam mjeseci ove godine povećane za gotovo 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Stručnjak s Ekonomskog instituta dr. Željko Rohatinski predviđa da će do kraja 1998. godine biti i 46 posto veće nego lani. Povećana je i razlika između aktivnih i pasivnih kamata pa ona opet iznosi više od deset pa i 12 postotnih poena. Problemi su povećani i u odnosu na kvalitetu aktive i naplativost potraživanja. Sve složenije stanje u bankarskom sektoru pogoršava i nedovoljna učinkovitost pravosuđa, rigidnost instrumenata monetarne politike te nerazvijenost tržišta kapitala i ostalih segmenata novčarskog sektora. Poremećaji su vrlo duboki i brzo poprimaju nesavladive dimenzije, tim više što se oni prenose u realni sektor gdje mogu izazvati prekid cirkulacija robe i faktora proizvodnje. U tim uvjetima se u kratkom roku može brzo pogoršati stanje u čitavom gospodarstvu, financiranju države, a tvrtke se masovno mogu naći u situaciji da ne mogu isplaćivati plaće, poput onih u Rusiji, upozorio je Lokin. Gubitak ukupnog novčanog sustava može se riješiti jedino, smatra Lokin, ubacivanjem realnog novca i to iz vanjskih kreditnih izvora ili štednje građana. Kako je upitan i jedan i drugi izvor pokrića tog gubitka, dr. Lokin predlaže hitno uvođenje "administrativnog tržišta", koje bi funkcioniralo po načelima kompenzacije u robnom sektoru, dok bi se kroz vrijednosne papire u krugovima "iščistio" dug prema bankama. Lokin je protiv uvođenja selektivnih mjera. Po njegovom mišljenju povećanje emisije novca bilo bi disfuncionalno, a uvođenje instituta mjenice posve bi uništilo zaduženu imovinu. Naime, selektivnim mjerama se ne može promijeniti loša struktura hrvatskog gospodarstva i platnog sustava. 231244 MET oct 98