AUSTRIJA 19. X. PROFIL: SVIJETU TREBA SOCIJALNA TRŽIŠNA PRIVREDA

AUSTRIJA PROFIL 19. X. 1998. Država - to smo mi "Kriza na burzama, azijska kriza, ruska kriza, brazilska kriza, prijeteća kriza u svjetskom gospodarstvu - stanje u svijetu uistinu je loše. Koji je uzročnik svih tih problema? Nerealni burzovni tečajevi? Nedjelotvornost američkog Predsjednika, čiji je manevarski prostor sužen aferom Lewinsky? Programi kojima Međunarodni monetarni fond (MMF) želi sanirati posljedice sloma na burzama? Korupcija u Rusiji? Slabost japanskih banaka? Beskrupuloznost pohlepnih burzovnih špekulanata? Kolebljivi tečaj dolara? Sve te nevolje zajedno, tvrde stručnjaci. Tome valja dodati još desetak bolesti. Sve je njih izuzetno teško dijagnosticirati, a još je teže odrediti naičin liječenja, tvrde bankari, profesori ekonomije i istraživači konjunkture. Samo o uzrocima gospodarskog sloma jugoistočne Azije napisane su stotine dubokih i točnih studija, a brojne će tek uslijediti. Ponudimo zato, za promjenu, jednostavnije objašnjenje. Objašnjenje koje je, na prvi pogled, vjerojatno čak zaprepašćujuće jednostavno: krivac za krizu jest oštro odbacivanje svakog oblika državne intervencije u gospodarstvo s jedne i odgovarajuće nekritično veličanje slobodnog tržišta s druge strane. Tržište je načelno dobro, a država zla, glasi temeljna teza neoliberalizma koji već deset godina dominira svijetom. Problematična strana te teze jest činjenica da državu činimo svi mi - baš kao i tržište. Iako je jako moderno kritizirati 'državu' (vladu, političare, vlasti ili što god podrazumijevali pod tim pojmom) i proglašavati je nedjelotvornom, okoštalom ili korumpiranom - valja naglasiti da nisu loši baš svi elementi države baš kao što nisu dobri baš svi elementi privatiziranog gospodarstva. Postoje korumpirani političari, ali i korumpirani menedžeri. Neki su stranački dužnosnici nesposobni, ali i poneki su poduzetnici, koji su otišli pod stečaj, završili tako djelomice i vlastitom krivnjom. (...) Neograničeno veličanje tržišta (slobodnog poduzetništva, čiste tržišne privrede, liberalizma) bit će vjerojatno zabilježeno u udžbenicima povijesti kao jedna od zabluda na izmaku dvadesetog stoljeća - nadajmo se tek kao fus-nota, a ne kao naslov čitavog poglavlja. Katastrofa u Rusiji pokazala je da tržišna privreda ne funkcionira bez pravila igre koja treba propisati država. Osim toga, činjenica da je ruska kriza uzdrmala čitavo svjetsko gospodarstvo pokazuje i da takva pravila nisu potrebna samo u Rusiji već i u čitavom svjetskom gospodarstvu. U svim zemljama u kojima je gospodarstvo doseglo određeni stupanj razvoja postoje zakoni i ustanove kao pravni okvir tržišne privrede: zakoni o kartelima, norme za zaštitu okoliša, tijela za nadzor banaka i poduzeća, minimalne plaće, državno zajamčeni socijalni standardi. Proteklih su godina mnoge nacionalne tržišne privrede izrasle u jedinstven veliki svjetski privredni sustav - ali bez globalno važećih zakona i međunarodnih nadzornih ustanova. Stoga smo potpuno nemoćno izloženi kolebanjima dolara na tečajnim listama, slomovima banaka u dalekoj Aziji, dumping-uvozu iz zemalja s niskim plaćama i špekulacijskim napadima na pojedine nacionalne valute. Državna regulacija bila je jednostavno i duboko izvan mode. U modi je bilo slobodno tržište. Zato praktički ne postoje međunarodno prihvaćeni socijalni i ekološki standardi ni nadzor međunarodnih spajanja poduzeća, ni globalni nadzor banaka, ni međudržavna suradnja poreznih službi. Svjetsko je gospodarstvo liberalizirano, granice između nacionalnih gospodarstava ukidane su, ali svi su zaboravili utvrditi pravila igre u novoj, globalnoj igri 'Monopolyja'. (...) Svjetskom gospodarstvu potrebno je - baš kao i gospodarskom sustavu svake države - usklađeno djelovanje državnih pravila i tržišnoprivredne slobode. To načelo nije izmišljotina nekakvih staromarksista ili socijalnih romantičara već je - u vrlo jezgrovitom tumačenju - sadržano u stranačkom programu CDU-a, staro je pedeset godina, nosi naslov 'Socijalna tržišna privreda' i bilo je temeljem njemačkog i austrijskog gospodarskog čuda. Treba ga samo prenijeti s nacionalne na međunarodnu razinu", smatra Reinhard Christl. 190011 MET oct 98