SABOR USKORO O IZMJENAMA ZAKONA O DUŽNOSNICIMA

ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Po prijedlogu hrvatske Vlade plaće državnih dužnosnika utvrđivale bi se prema plaći predsjednika Hrvatskog državnog sabora, a ne, kako je to sada utvrđeno Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika, prema plaći Predsjednika države. Uz to, Vlada predlaže i nove omjere plaća kao i proširenje kruga državnih dužnosnika. To su glavne izmjene u zakonskom prijedlogu o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, kojeg je Zastupnički dom jučer uvrstio u dnevni red 33. sjednice. Sabor bi se o tome trebao očitovati u nastavku 33. sjednice Zastupničkog doma, odnosno u iduća dva tjedna.#L# Izmjene Zakona inicirao je predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman već u srpnju, desetak dana po donošenju Zakona na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma. Dom je tada donio i Odluku o plaći Predsjednika Republike u iznosu 50.000 kuna netto. Uz nezadovoljstvo oporbe i javnosti da je riječ o previsokim plaćama državnih dužnosnika, te zahtjevima da Odluku treba ukinuti, pojavio se i pravni problem. U Odluci je pisalo da stupa na snagu danom donošenja, što znači, prije nego li je u "Narodnim novinama" objavljen i prije nego li je stupio na snagu Zakon o obvezama i pravima dužnosnika. Upravo zbog tih pravnih razloga, a na traženje predsjednika Sabora, Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma dao je ovih dana vjerodostojno tumačenje - Odluka je pravno nepostojeća. Po predloženim izmjenama Zakona o pravima i obvezama dužnosnika Sabor bi posebnim odlukama utvrđivao plaću predsjednika države, predsjednika Vlade, te predsjednika Sabora. Izmjenama se predviđa, da Predsjednik Republike utvrđuje plaću predstojnika svoga Ureda, a u odnosu na tu plaću Predsjednik bi utvrđivao plaću svih ostalih dužnosnika koje imenuje, a čiji razmjeri plaća nisu izrijekom navedni u zakonskom tekstu. Prema plaći predsjednika Sabora u postotcima bi se utvrđivale plaće ostalih državnih dužnosnika. Po predloženim izmjenama zakona, plaća predsjednika Županijskog doma bila bi 92 posto, dok bi potpredsjednici Zastupničkog doma i Vlade dobivali 88 posto plaće predsjednika Sabora. Sljedeća skupina dužnosnika imala bi 84 posto od plaće predsjednika Sabora (predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda, guverner HNB-a), dok bi 80 posto dobili potpredsjednici Županijskog doma, ministri državnih ministarstava, suci Ustavnog i Vrhovnog suda, te državni odvjetnik. Visoki sudački i pravosudni dužnosnici (predsjednici Upravnog, Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog suda, pučki i državni pravobranitelj i glavni državni revizor) dobili bi 76 posto. Ministri bi imali plaću od 72 posto. Isto toliko dobivali bi i predsjednici radnih tijela Zastupničkog doma, dok bi nešto niže (68 posto) bile plaće potpredsjednika radnih tijela Zastupničkog i predsjednika radnih tijela Županijskog doma. Sljedeći je razmjer 64 posto (potpredsjednici radnih tijela Županijskog doma i zamjenici ministra državnih ministarstava), dok bi 60 posto imali župani, zamjenici državnog odvjetnika i tajnici Zastupničkog doma i Vlade. Zastupnici Hrvatskog državnog sabora imali bi 56 posto plaće predsjednika Sabora. Slijede potom suci visokih sudova, tajnici Županijskog suda i državnih ministarstava, zamjenici ministara i neki drugi dužnosnici sa 52 posto. Pomoćnici ministara državnih ministara imali bi 48 posto, tajnici ministarstava 44 posto, te na kraju pomoćnici ministara koji bi imali 40 posto plaće predsjednika Sabora. Vlada i u izmjenama zakonskog teksta, predlaže veće plaće ministrima nego li zastupnicima, upravo kao što je predlagala u svom prvom zakonskom tekstu, kojeg su zastupnici u Saboru promjenili. Vladin stav brani potpredsjednica Vlade Ljerke Mintas- Hodak, koja je u četvrtak izjavila kako se Vlada rukovodi time, da je plaća naknada za rad, a nije odraz državne hijerarhije. U zemljama s kojima se kompariralo, plaće zastupnika, kaže Mintas- Hodak nigdje nisu veće, pa ni iste plaćama ministara. Vlada je prijedloženim izmjenama zakona priložila i komparativni prikaza plaća najviših državnih dužnosnika nekih zemalja. Zastupnicima je tako predočeno da u susjednoj Sloveniji plaća predsjednika države, preračunato u kune, iznosi oko 19,3 tisuća kuna, predsjednika Vlade 18,7, parlamenta 17,9. Slovenski ministri primaju pak plaće od 14,8 do 16,2 tisuće kuna, dok zastupnici dobiju od 10,3 do 18,3 tisuća kuna. U Mađarskoj predsjednici republike, Vlade i parlamenta imaju istu plaću - 11,2 tisuće kuna, ministri dobiju 6,2, a zastupnici upola manje - oko 3,1 tisuće kuna. Iako su iznosi puno viši, slične razmjere imaju i dužnosnici u razvijenim europskim zemljama. Najviše su svakako plaće predsjednika država, npr. švicarskog sa, preračunato, 193 tisuće kuna, njemačkog od 155 tisuća ili austrijskog od 144 tisuće, a manje od njih ima američki predsjednik čija je plaća oko 108 tisuća kuna. Potkrepljuju ti podaci i izjave o većim plaćima ministara nego zastupnika. Npr. austrijski ministar dobiva, pračunato u kune, 103, a zastupnik 46 tisuća kuna, njemački ministar 102, a zastupnik 67,8 tisuća kuna, dok američki ministri imaju gotovo 82 tisuće kuna, a zastupnici 72 tisuće kuna. No, o apsolutnim iznosima plaća hrvatska Vlada, predlažući zakonske izmjene, nije raspravljala. Vlada je predložila razmjere plaća, a o tome, pa i o samim apsolutnim iznosima konačnu će odluku donijeti Sabor. Kolike će biti plaće dužnosnika znat će se kada Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove Saboru predloži navedene odluke. Do tad i saborske odluke, javnosti preostaju tek nagađanja. Za sada se u javnim medijima špekulira s iznosom plaće Predsjednika od 20 do 25, ili pak od 30 do 35 tisuća kuna. (Hina) bn/sšh ds 261102 MET sep 98