ZASTUPNIČKI DOM: PRIHVAĆENE IZMJENE ZAKONA O DUŽNOSNICIMA

ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Plaće trojice najviših državnih dužnosnika - predsjednika Republike, Sabora i Vlade, Hrvatski će državni sabor utvrditi posebnim odlukama. Ostalim državnim dužnosnicima plaće će se utvrđivati u odnosu na plaću predsjednika Sabora, a omjeri tih plaća utvrđeni su u danas prihvaćenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Nakon izjašnjavanja o dvadesetak amandmana, taj je Zakon Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora danas prihvatio sa 67 glasova za, 13 protiv i tri suzdržana glasa. #L# Nasuprot Vladinom prijedlogu, zastupnici su se većinom glasova opredijelili za omjere dužnosničkih plaća koje je predložio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. U odnosu na plaću predsjednika Sabora, omjeri plaća dužnosnika razvrstani su u 15 grupa. Najviši omjer, 92 posto, utvrđen je za plaće predsjednice Županijskog doma, te potpredsjednike Zastupničkog doma i Vlade. Ministri će imati plaću u omjeru 72 posto plaće predsjednika Sabora, a zastupnici 66 posto (10 posto više nego je predlagala Vlada), koliko će imati i tajnik Zastupničkog doma. Najmanji je razmjer 46 posto, a imat će ga pomoćnici ministara. Predsjednik Republike određivao bi plaće dužnosnicima koje imenuje, a koji izrijekom nisu navedeni u Zakonu - primjerice predstojniku Ureda predsjednika Republike. Prema Zakonu, plaće državnih dužnosnika bit će javne. Da bi se otklonio sukob privatnih i javnih interesa dužnosnika, uz već postojeću obvezu nemogućnosti članstva u upravnim i nadzornim odborima, danas donijete izmjene onemogućuju dužnosnicima i članstvo u upravama trgovačkih društava i izvanproračunskih fondova. Tu obvezu dužnosnici moraju ispuniti u roku godinu dana. Vlada je odbila, a to su glasovanjem potvrdili i zastupnici, amandmane što ih je predložio Klub HSLS-a da se plaće dužnosnika uređuju koeficijentima na prosječnu brutto plaću u Hrvatskoj. No, kraću je raspravu potaknuo Vladin amandman da se iz Zakona izostave suci i drugi pravosudni dužnosnici, a Vlada bi u roku 30 dana predložila cjelovit zakon o njihovim plaćama. Vice Vukojević (HDZ) upitao je znači li to isključenje i državnog pravobranitelja, kojega bira Sabor i koji po njegovom mišljenju treba ostati u ovom Zakonu. Bosiljko Mišetić (HDZ) pak zamjećuje da Poslovnik omogućava odgodu glasovanja o amandmanu kojim se bitno mijenja predloženi zakon. Na Poslovnik se pozvao i Vladimir Šeks (HDZ) podsjetivši da se o amandmanima predlagatelja posebno ne glasuje, osim ako to ne zatraže zastupnik, matično radno tijelo i Odbor za zakonodavstvo. U ime Kluba HDZ-a, Šeks je zatražio da se glasovanje ne odgodi. I zastupnici oporbe u raspravi su zamijetili kako se o predloženom Vladinom amandmanu nije raspravljalo, da je došao nakon zaključenja rasprave, što je ministar uprave Marijan Ramuščak odbio, podsjetivši da je to najavio još u svom uvodnom izlaganju, prije dva dana. S obzirom da nitko nije zatražio pojedinačno glasovanje, Vladin je amandman postao sastavni dio Zakona. Dom je danas prihvatio i izvješće Odbora za zakonodavstvo da nema potrebe za vjerodostojnim tumačenjem Odluke o plaći predsjednika Republike (donijete 10. srpnja), jer ta Odluka nije pravno valjana i ništavna je. Tu je Odluku o plaći predsjednika Republike (u iznosu 50.000 kuna), Zastupnički dom donio prije nego li je na snagu stupio Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Zaključkom je obvezan Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove da predloži novu odluku o plaći predsjednika Republike. Slijedom danas donijetog Zakona Odbor također treba predložiti i odluke o plaćama predsjednika Sabora i Vlade. Te odluke treba donijeti Zastupnički dom, a tek tada će se znati i apsolutni iznosi plaća dužnosnika. Te se odluke mogu očekivati na idućoj sjednici Zastupničkog doma, a kako je prije dva dana, tijekom rasprave o predloženim izmjenama, najavio Vladimir Šeks plaća predsjednika Republike mogla bi iznositi 35.000, a predsjednika Sabora 25.000 kuna. (Hina) bn/bm/sšh mć 091719 MET oct 98