TURISTIČKI BILTEN
16. - 22. listopada 1998.
SADRŽAJ:
· VLADA DALA KONCESIJE POMORSKOG DOBRA NAUTIČKIM LUKAMA 2
· ZA RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA KREDITI ZA 400 MALIH PODUZETNIKA 2
· PO PRVI PUTA ZAJEDNIČKA SURADNJA HTZ I HGK ZA TURISTIČKU 1999. 3
· NA PLITVICAMA TURISTIČKI PROMET VEĆI 12 POSTO 3
· RIVIERA HOLDING ULAŽE U DOPUNU TURISTIČKIH SADRŽAJA 3
· OBILJEŽENO 130 GODINA HVARSKOG TURIZMA 3
· U OREBIĆU IDUĆE GODINE PRVI PRIVATNI RONILAČKI CENTAR 4
· IZGRADNJA KORČULANSKE ZRAČNE LUKE NA PROLJEĆE 4
· HERTZ DOBIO PRIZNANJE ZA NAJBOLJU SVJETSKU "RENT A CAR" KOMPANIJU
4
· TVRTKE IZ BADEN-WUERTEMBERGA MOGLE BI U RH GRADITI AUTOCESTE 4
· KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 5
· USKORO KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA 5
· MAĐARSKI FILM POBJEDNIK FESTIVALA TURISTIČKOGA FILMA 6
· TRODNEVNO SAVJETOVANJE "ZDRAVLJE I TURIZAM" 6
· JAVNOST PROTIV SEKS-TURIZMA 6
· AUSTRIJA LANI U TURIZMU OSTVARILA PRIHOD OD 93 MILIJARDE ATS 7
· TURIZAM NAJVAŽNIJA KUBANSKA GOSPODARSKA GRANA 7
· KARIBI NUDE 34 TURISTIČKA ODREDIŠTA 8
· SANDALS ULAŽE U TURKS & CAICOS 8
· EASTERN & ORIENTAL I NA RIJECI KWAI 8
· ALL NIPON AIRWAYS ZA OSOBE NARUŠENA ZDRAVLJA 8
· POD POVEĆALOM: MADRID 9
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRV. DRŽAVNOG SABORA I TURISTIČKIH
INSTITUCIJA
VLADA DALA KONCESIJE POMORSKOG DOBRA NAUTIČKIM LUKAMA
Hrvatska je Vlada na svojoj prošlotjednoj sjednici donijela odluku
o davanju koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra
lukama od posebne namjene - lukama nautičkog turizma. Koncesiju je
dobilo deset luka nautičkog turizma iz sastava ACI-ja i to luke
Umag, Pomer, Rovinj, Opatija, Supetarska Draga, Cres, Jezera,
Vodice, Split i Dubrovnik, te Zlatna Luka iz sastava zadarske
tvrtke SAS. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza RH provelo je
cjelokupan postupak predviđen Zakonom o morskim lukama te
predložilo da se koncesijske naknade utvrđuju kao stalne i
promjenjive. Stalni dio plaćat će se 0,70 kuna po četvornom metru
lučkog područja i kopnenog i morskog dijela zauzetog pomorskog
dobra. Promjenjivi dio te nadoknade plaćat će se prema prihodima
luke posebne namjene u iznosu od 2,5 posto od ukupnog godišnjeg
prometa, osim za Zlatnu luku, koja će plaćati dva posto. Koncesiju
na 32 godine dobile su luke Pomer, Split, Cres, Supetarska Draga,
Opatija, Dubrovnik i Zlatna luka, dok je luka Umag dobila do 31.
listopada 2013. godine, kao i luka Vodice i Jezera, dok je luka
Rovinj korištenje pomorskoga dobra dobila do 31. prosinca 2000.
godine.
ZA RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA KREDITI ZA 400 MALIH PODUZETNIKA
Ministarstvo turizma RH nedavno je pokrenulo program pod nazivom
"Razvitak turizma na ruralnom području", čiji je osnovni cilj
izgradnja sustava potpore za pokretanje i razvitak privatnog,
malog poduzetništva u turizmu na seoskim područjima. Program
obuhvaća seoska gospodarstva, vinske ceste te turističke
kontinentalne i otočne destinacije, a poticajna bi sredstva putem
njega u idućoj godini moglo dobiti 400 malih poduzetnika s ukupno
2400 smještajnih jedinica.
Seoski je turizam bitna sastavnica ukupnog održivog razvitka, a u
sklopu je i obnove sela i razvitka ruralnog prostora. Pritom
značajno mjesto imaju lovni i ribolovni turizam, rekla je
doministrica turizma Vinka Cetinski.
Hrvatska je tek posljednjih nekoliko godina počela prihvaćati i
razvijati koncept seoskog turizma. Trenutačno kod nas postoji samo
35 turističkih seoskih gospodarstava, izletničkih naselja i
kušaonica vina u sedam županija.
Iako dijelom osiromašenom u ratu, Hrvatska raspolaže s bogatom
lovnom i ribolovnom resursnom osnovom pa tako gotovo svaka županija
razvitak turizma djelomično temelji na lovnom i ribolovnom
turizmu.
Tim vidovima turizma potrebna je pomoć države, kazao je Eduard
Kušen sa zagrebačkog Instituta za turizam, kako bi se unaprijedio
ukupan turistički proizvod i dao poticaj poduzetnicima za bolje
iskorištenje postojećih resursa. Njihovim bi se razvojem značajno
unaprijedio i turistički proizvod obalnih županija.
Hrvatska raspolaže s otprilike pet milijuna hektara lovnih
površina, u kojima obitava gotovo sva europska krupna i sitna
divljač. Postojeći smještajni i drugi turistički objekti
namijenjeni lovu po svojoj su kvaliteti pri samom vrhu među
zemljama u tranziciji.
Lovni je turizam u Hrvatskoj dosegnuo svoj vrhunac 1985. godine,
nakon čega se suočio s oštrom konkurencijom iz zemalja u
tranziciji. Uz to, u ratnim je godinama nastao najveći gubitak
jelenske divljači, koja je svedena na tek deset do 15 posto
predratnog broja te srneće divljači, koje sada ima između 20 i 30
posto od predratnog broja. Uzgoj divljači smanjen je na 20 posto
predratnog.
U ribolovnom je turizmu također došlo do smanjenja resursne osnove,
ponajprije u slatkovodnom ribarstvu, u odnosu na prijeratne
godine. Razlozi koji dodatno otežavaju stanje u toj grani turizma
su neodgovarajuća zakonska regulativa, neorganiziranost
postojećih turističkih i ribolovnih organizacija i udruga na
promicanju i unaprjeđenju ribolovnog turizma.
Suradnja turističkih zajednica, turističkog gospodarstva i
lovačkog i ribolovnog saveza, uz već pokrenuti program razvoja
seoskog turizma Ministarstva turizma, te državnu pomoć i poticaje,
trebala bi stvoriti turistički proizvod koji bi privukao optimalno
kvalitetnu klijentelu s obzirom na raspoložive lovne ili ribolovne
resurse, i koji bi goste u turističkoj destinaciji zadržao i nakon
što se iscrpi njihov uski lovni ili ribolovni interes, smatra
Kušen.
PO PRVI PUTA ZAJEDNIČKA SURADNJA HTZ I HGK ZA TURISTIČKU 1999.
Suradnjom turističkih stručnjaka iz Hrvatske turističke zajednice
(HTZ) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), od županijskih razina do
središnjica u Zagrebu te će dvije vodeće gospodarsko-turističke
institucije u Hrvatskoj po prvi puta zajednički krenuti u pripremu
promocije domaće turističke ponude za 1999. godinu, dogovoreno je
na sastanku predsjednika HGK Nadana Vidoševića, direktora Sektora
za turizam i ugostiteljstvo HGK Adalberta Humskog te direktora
Glavnog ureda HTZ-a Marijana Bulata u srijedu u zagrebu.
Suradnja će se temeljiti na zajedničkom radu strukovnih udruženja i
grupacija - Udruženja hotelijera i ugostitelja, Udruženja
putničkih agencija, Udruženja nautičkog turizma, Zajednice
zdravstvenog turizma te Zajednice turističkih seljačkih
gospodarstava, koje okuplja Sektor za turizam i ugostiteljstvo.
Zajednice i udruge koje djeluju pri HGK zajednički će nastupati na
sajmovima i izložbama u inozemstvu, posebnim prezentacijama,
sudjelovati u obrazovanju, unapređenju selektivnih oblika ponude i
struke te na stručnim skupovima, uz financijsku suradnju HTZ-a.
Detaljni dogovori o pripremi promocije turističke ponude za iduću
turističku sezonu uslijedit će u studenome.
2. DOMAĆE TURISTIČKE AKTIVNOSTI
NA PLITVICAMA TURISTIČKI PROMET VEĆI 12 POSTO
Unatoč tome što se veći dio hotela još obnavlja, plan turističkoga
prometa u Nacionalnome parku Plitvička jezera uglavnom se
ostvaruje, rekao je ravnatelj javne ustanove NP Plitvička jezera
Stjepan Dujmović.
U prvih devet mjeseci turistički se promet povećao za 12 posto, a
Plitvička jezera posjetilo je 330.000 turista. Od 35.000 hotelskih
i 33.000 noćenja u autokampu Korana, 80 posto su ostvarili strani
gosti.
Obnova smještajnoga dijela najvećega plitvičkoga hotela Jezero već
je gotova i uskoro će sobe biti opremljene namještajem. Treba još
obnoviti gospodarski dio hotela, pa se može očekivati kako će
Jezero biti otvoreno za početak iduće turističke sezone. K tomu,
kaže Dujmović, obnavlja se i motel Grabovac, koji bi trebao biti
gotov do početka lipnja iduće godine.
RIVIERA HOLDING ULAŽE U DOPUNU TURISTIČKIH SADRŽAJA
U porečkoj turističkoj tvrtki Riviera holding od 1997. do 2000.
godine na snazi je investicijski plan težak 290 milijuna kuna. On
sadrži ulaganje u rekonstrukciju, kategorizaciju i
standardizaciju hotelskih objekata, parceliranje kampova te
dopunu ostalih turističkih sadržaja.
Tim se investicijskim planom želi podignuti razina kvalitete
turističke ponude. Do 2000. godine u planu su dva programa obnove
turističkih objekata - na otočiću Sv. Nikoli i hotelu Riviera.
Uskoro će Rivierino poslovodstvo raspisati međunarodni natječaj na
koji će se moći javiti svi inozemni partneri koji žele obaviti
dokapitalizaciju u tim objektima.
Na Sv. Nikoli obnovit će se dva hotela, od kojih je jedan u funkciji,
potom bungalovi te gastronomski i sportski sadržaji. Namjera je
Rivierinog poslovodstva da se ti objekti podignu na razinu od
četiri zvjezdice.
OBILJEŽENO 130 GODINA HVARSKOG TURIZMA
Prošloga je tjedna u Hvaru, pod pokroviteljstvom Ministarstva
turizma, obilježena 130. obljetnica organiziranog turizma na tom
otoku, kojeg je ugledni američki turistički časopis "Travel
Magazin" lani uvrstio u deset najljepših otoka na svijetu.
Središnje je obilježavanje počelo otkrivanjem spomen-ploče na
zgradi prvog hvarskog hotela. Istodobno, otvorena je i izložba
posvećena povijesti hvarskog turizma.
U nazočnosti ministra turizma Sergeja Morsana i direktora Glavnog
ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Marijana Bulata, održana
je svečana sjednica Turističke zajednice grada Hvara na kojoj je
njezin predsjednik Nikola Zaninović govorio o povijesti hvarskog
turizma. Tamošnji se turizam, kako je rečeno, organizirano počeo
razvijati 1868., na inicijativu austrijskog liječnika Franca
Ungera koju je na Hvaru zdušno podupro i ondašnji hvarski biskup
Juraj Biskupović.
Polovinom l9. stoljeća Dalmacija je pobuđivala veliko zanimanje
europskih znanstvenika različitih profila, a posebice otok Hvar,
za koji se pročulo da ima iznimne klimatske uvjete za liječenje
raznih bolesti, posebice TBC-a.
Zdravstveni je turizam bio temelj razvoja turističkog Hvara jer je
1868. utemeljeno "Higijeničko društvo", koje je organiziralo
boravak turista, uglavnom plućnih bolesnika, u obiteljskim kućama
na Hvaru. Nedugo je zatim u Hvaru izgrađen i prvi hotel (današnji
hotel Palace), nakon toga prvi je hotel izgrađen u Jelsi, a zatim i u
Starom Gradu.
U OREBIĆU IDUĆE GODINE PRVI PRIVATNI RONILAČKI CENTAR
Za iduću će se turističku sezonu u Orebiću, na poluotoku Pelješcu,
otvoriti prvi privatni ronilački centar s vlastitim heliodromom i
beach clubom. Taj će centar zauzimati prostor od 1000 četvornih
metara, a njegov će vlasnik - Kisik d.o.o., nizozemska tvrtka za
turizam, ugostiteljstvo i sportske usluge, u njegovu izradu
uložiti nekoliko milijuna USD.
Uskoro se otvara prvi dio toga centra - fitnnes klub, dok će se beach
club, koji će imati sve ponude na plaži, po uzoru na istovjetne
europske centre, otvoriti početkom iduće turističke sezone.
Ove je godine u Orebiću ostvareno 200.000 noćenja, što je na razini
1997. godine. Zbog velikog požara, koji je harao na našem najvećem
poluotoku, neka su mjesta, primjerice Kućište i Viganj, podbacili s
turističkim rezultatima.
U strukturi gostiju ove su godine prednjačili Česi i domaći gosti, a
potom turisti iz BiH, Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije.
IZGRADNJA KORČULANSKE ZRAČNE LUKE NA PROLJEĆE
Uprava korčulanske Zračne luke planira do siječnja iduće godine
prikupiti svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju luke, a u rano
proljeće započeti s izvedbom radova. Upravo se dovršava Studija za
zaštitu okoliša, kazao je pomoćnik ministra za civilni zračni
promet pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza RH Zvonimir
Vedriš. Izgradnja Zračne luke Korčula stajat će otprilike 20
milijuna DEM. Infrastrukturni radovi financirati će se iz državnog
proračuna, dok će prateće objekte financirati lokalna uprava putem
međunarodnih kredita.
Izgradnja Zračne luke Korčula u sklopu je Nacionalnog programa
razvitka otoka. Njime je predviđena izgradnja zračnih luka i na
otoku Hvaru, Lastovu i Visu, a uključuje i dogradnju putničke
zgrade i infrastrukture Zračne luke na Braču te produženje piste na
Malome Lošinju. Za hvarsku Zračnu luku u završnoj je fazi izrada
Prethodne studije za zaštitu okoliša.
HERTZ DOBIO PRIZNANJE ZA NAJBOLJU SVJETSKU "RENT A CAR" KOMPANIJU
Svjetska rent a car kompanija Hertz International ovih je dana,
šestu godinu zaredom, dobila nagradu za najbolju svjetsku "rent a
car" kompaniju u 1998. godini. Nekoliko stotina čitatelja -
poslovnih putnika odabralo je Herz najboljom "rent a car" tvrtkom u
anketi britanskog mjesečnog turističkog časopisa "Business
Traveller".
Hertz je najveća i najstarija "rent a car" kompanija na svijetu, a
posjeduje 500.000 vozila na više od 5000 lokacija u 140 zemalja.
U Hrvatskoj Hertz svojim korisnicima nudi i mogućnost novih usluga,
primjerice, vozila s vozačem, nepušačka vozila, posebne ponude
ženama, poslovnim putnicima i drugo.
TVRTKE IZ BADEN-WUERTEMBERGA MOGLE BI U RH GRADITI AUTOCESTE
Hrvatska i Baden-Wuerttemberg vrlo su blizu sporazuma da tvrtke iz
te njemačke savezne zemlje sudjeluju u izgradnji autocesta Zagreb-
Rijeka i Zagreb-Split, izjavio je u srijedu hrvatski premijer
Zlatko Mateša nakon susreta s predsjednikom vlade Baden-
Wuerttemberga Erwinom Teufelom.
Prema njegovim riječima, postoji veliki interes i smatra da se
dvije strane nalaze vrlo blizu sporazuma po kojem bi tvrtke iz
Baden-Wuerttemberga sudjelovale u izgradnji autoceste Zagreb-
Rijeka i autoceste Zagreb-Split, točnije dionice od Bosiljeva do
tunela Sveti Rok, za koju će biti raspisan međunarodni natječaj.
Tijekom sastanka, razmotrena je i mogućnost tješnje suradnje u
automobilskoj industriji.
Predsjednik hrvatske vlade je rekao da je sa svojim sugovornikom
razgovarao o i mogućnosti suradnje na nekoliko područja - o obnovi
tehnološke podloge hrvatskog gospodarstva, investicijama u
infrastrukturu, turizam i na području transfera tehnologije.
Premijer Baden-Wuerttemberga Erwin Teufel je istaknuo da se
razgovaralo o gospodarskoj suradnji na partnerskim osnovama, što
osigurava dugoročnost suradnje.
3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI
ZAGREBAČKA BURZA, 13. - 16. listopada 1998.
Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn)
Tjedna promjena
1. Plava laguna 221 -18,15% 125.805 208,72%
2. Sunčani Hvar 20 - 33.980 -
3. Istraturist 31,50 -10,00% 27.960 -12,08%
4. Riviera Holding 37 -5,13% 10.178 -
5. Arenaturist 40 - 4.800 -
VARAŽDINSKO TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA, 12. - 16. listopada 1998.
Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn)
Tjedna promjena
1. Plava laguna 220 3,77% 38.450 15,75%
2. Jadran hoteli Crikv. 213 21,71% 29.307 -43,23%
3. Istraturist 24 - 14.610 -
4. Sunčani Hvar 20 - 11.320 -
5. Riviera Holding 37 - 5.624 -
4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI
USKORO KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA
Odnos ugostitelja i turističkih djelatnika obrtnika s državnim
institucijama, nadležnim ministarstvima i inspekcijskim službama
te visina inputa kroz PDV i trošarine u usporedbi s troškovima
inozemnih ugostitelja, problem radnog vremena te sive ekonomije
bit će neke od tema Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika
Hrvatske. On će se održati u Čakovcu od 5. do 7. studenoga u
organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK), a pod
pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH i Međimurske županije.
Hrvatski su ugostitelji, obrtnici i turistički djelatnici uputili
premijeru Zlatku Mateši zamolbu da se na ovaj kongres odazovu sva
resorna ministarstva. Naime, na njemu će se kroz više od 20 tema
dati presjek svih aktualnih problema, ali i prijedlozi za njihova
moguća rješenja, rekao je na tiskovnoj konferenciji predsjednik
Saveza strukovno-cehovskih grupa za ugostiteljstvo i turizam Darko
Belušić.
Zaključci Kongresa bit će proslijeđeni Vladi RH, a obrtnici će
osnovati Povjerenstvo koje će pratiti rješavanje njihovih
problema. Belušić je naglasio da je nevjerojatno da je hrvatska
roba dvostruko, pa i više jeftinija u susjednim zemljama, BiH i
Sloveniji, nego u našoj zemlji.
Jedna od glavnih tema bit će i odnos inspekcijskih službi i obrtnika
ugostitelja. "Naš rad sada kontrolira i sankcionira 27
inspekcijskih službi. Mi im želimo maksimalno olakšati posao, ali
tražimo od njih da pri svom radu poštuju naše goste, naše radno
vrijeme te nas kao vlasnike", naglasio je Belušić.
Vlada RH nije, prema njegovim riječima, dosad reagirala niti na
obvezu obrtnika da polažu svaki dan novac na banku ili Zavod za
platni promet, a koja vrijedi od početka ove godine i za fizičke
osobe temeljem Odluke Hrvatske narodne banke. Ta odluka je,
smatraju obrtnici, u koliziji sa Zakonom o porezu na dohodak, jer
sprečava slobodno raspolaganje obrtnicima-fizičkim osobama
svojom imovinom.
Govoreći o sporosti rješavanja sudskih sporova i "okorjelosti"
birokratskih službi, Belušić je naveo primjer u kojem je jedna
kazna od 25 kuna narasla na 50.000 DEm, a spor još uvijek nije
riješen.
Ugostitelji obrtnici žele upoznati i nadležna ministarstva s
problemima školovanja i edukacije ugostiteljskih kadrova, te
zatražiti od Ministarstva turizma zajedničko predstavljanje
hrvatske ugostiteljske ponude kao nerazdvojnog dijela hrvatskog
turističkog proizvoda. Ugostitelji također traže brže provedbu
kategorizacije ugostiteljskih objekata i lokala uz jednaki odnos
inspekcijskih službi prema pravnim i fizičkim osobama.
Kao popratne priredbe Kongresa, 11. po redu, održat će se i izložba
ugostiteljske opreme suorganizatora Kongresa časopisa UT, izložba
vina Udruge vinara, vinogradara i poduzetnika Hrvatske "Vinum
Croatica", kao i gastronomska izložba ugostitelja međimurske
županije.
Inače, Savez ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a okuplja
16.000 obrtnika Hrvatske.
MAĐARSKI FILM POBJEDNIK FESTIVALA TURISTIČKOGA FILMA
Promotivni film "Budimpešta" redatelja Janosa Vecsernyesa
pobjednik je Prvoga međunarodnog festivala turističkoga filma,
koji je trajao do nedjelje u Splitu. U subotu je tijekom proglašenja
pobjednika dodijeljeno i petnaestak drugih nagrada te posebne
diplome.
Nagradu Europske novinske turističke federacije dobilo je djelo
"...i palača rodi grad" Mladena Mateljana. Taj film o gradu Splitu
osvojio je ukupno četiri nagrade, najviše na festivalu. Uz nagradu
Europske novinske turističke federacije nagrađen je za tekst, za
najbolji film do 60 minuta te za najbolji snimateljski rad.
U natjecateljskoj konkurenciji prikazano je 56 turističkih
filmova.
Stručni je žiri ocijenio kako "hrvatska produkcija turističkoga
filma odražava odsustvo zajedničkog nazivnika, orijentacije i
identiteta u nastupu prema svijetu". Primijetio je također kako je
"inozemna produkcija gotovo u cijelosti financirana na državnoj
razini, što se odrazilo na bogatstvo, profesionalizam i kreativnu
slobodu".
Prvi međunarodni festival turističkoga filma okupio je
predstavnike 18 zemalja koji su prikazali oko 80 različitih
turističkih filmova. Cilj je festivala doprinijeti integracijskim
procesima suvremenoga međunarodnog turizma. Uz projekcije, na
festivalu su upriličene i brojne popratne manifestacije.
TRODNEVNO SAVJETOVANJE "ZDRAVLJE I TURIZAM"
U okviru obilježavanja 130. obljetnice organiziranog,
zdravstvenog turizma, čiji se počeci vežu baš za Hvar, ovoga se
vikenda u gradu Hvaru održalo trodnevno savjetovanje "Zdravlje i
turizam" predstavljanjem knjige istomenog naziva. Autori knjige su
kardiolog Dinko Mirić i turistički stručnjak Darko Vlahović, a
predstavio ju je ministar turizma Sergej Morsan.
U radu savjetovanja sudjelovalo je stotinjak liječnika,
turističkih djelatnika i meteorologa iz cijele Hrvatske, a nakana
je bila da se kroz suvremeno poimanje zdravstvenog turizma
rasvijetle pitanja koja se tiču postizanja više kvalitete
turističkih usluga u hrvatskom turizmu.
5. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI
JAVNOST PROTIV SEKS-TURIZMA
Europska je javnost upoznata s problemima "seks-turizma", a
Europska komisija predlaže načine za borbu protiv te prakse, piše
Eurofocus, glasilo Europske komisije.
U pojedinim turističkim programima za putovanja, "putovanje" ide
ruku pod ruku s pedofilijom, a najčešće se radi o putovanjima u
udaljene zemlje. To se ponekad naziva "seks-turizmom", a 92 posto
anketiranih na području Europske unije takav turizam oštro
osuđuje.
Anketu je proveo Eurobarometre, a prema njegovim rezultatima, više
od devet desetina anketiranih drže da je turizam čiji je glavni cilj
održavanje spolnih odnosa s djecom, kriminalno djelo, ali samo tri
četvrtine anketiranih ostaje pri tom mišljenju ako se sve to odvija
u državama izvan Europske unije.
Velika većina anketiranih vjeruje da je pedofilski turizam
najrazvijeniji u Aziji, Latinskoj Americi, istočnoj Europi i
Africi. Anketirani u tome uglavnom vide pojavu povezanu sa
siromaštvom i, u manjoj mjeri, s ilegalnim krijumčarenjem djece
preko granica.
Više od 80 posto anketiranih kaže da je upoznato s tim problemom,
većina njih vjeruje da je ta pojava dosta raširena te da se sve više
širi u svijetu. Čak njih 4 posto kaže da su i sami bili suočeni s time
za vrijeme godišnjeg odmora. Šezdeset posto anketiranih kaže da bi
se ta pojava mogla spriječiti. Kako? Suzbijanjem, prevencijom i
pomaganjem djeci koja su postala žrtve.
Većina anketiranih kaže da nisu zadovoljni mjerama poduzetima na
razini države, a velika većina drži da bi kod toga trebala
intervenirati i Europska unija.
Prije dvije godine Europska komisija je predvidjela strategiju
suzbijanja koja se sastoji u smanjivanju udovoljavanja potražnji
tih turista posebne vrste tako da je na to upozorila turističke
agencije i, s druge strane, upozoravanju država-odredišta tih
putovanja uz pomoć veza koje Europska unija održava s tim
državama.
Europska komisija podupire i upoznavanje javnosti s tim problemom,
pa od rujna ove godine europske zrakoplovne tvrtke na svojim
međukontinentalnim letovima prikazuju informativni spot koji je
načinila humanitarna udruga "Terre des hommes", a organizira se i
podjela prospekata putnicima iz Belgije, Njemačke, Francuske i
Nizozemske.
AUSTRIJA LANI U TURIZMU OSTVARILA PRIHOD OD 93 MILIJARDE ATS
U protekloj je zimskoj turističkoj sezoni u Austriji ostvareno 49
milijuna noćenja, 1,3 posto više nego preklani, a devizni priljev
iznosio je 93 milijarde ATS, 2,3 posto više. S takvim je povoljnim
kretanjima nastavljeno i ljetos kada se samo u kolovozu broj
noćenja povećao šest posto u odnosu na isti mjesec prošle godine,
rečeno je na nedavnoj tiskovnoj konferenciji Austrijskog
promidžbenog ureda.
Tom je prigodom rečeno kako je hrvatsko tržište iznimno zanimljivo
za Austrijance. Gosti iz Hrvatske su u prvih osam ovogodišnjih
mjeseci zabilježili 200.000 noćenja ili 12 posto više nego u istom
lanjskom razdoblju.
Sudeći prema stanju trenutačnog bukinga za austrijske zimske
aranžmane, predviđa se da će u ovogodišnjoj zimskoj turističkoj
sezoni rezultati biti bolji za tri posto. Uz Hrvatsku, najvažnija
turistička tržišta za Austrijance su Poljska, Mađarska, Češka i
zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza.
Austrija je jedan od najvažnijih hrvatskih trgovačkih partnera. Po
uvozu se nalazi na četvrtom mjestu, dok je po izvozu na petom
mjestu. Po ulaganjima u našu zemlju, Austrija je treća zemlja iza
Njemačke i Italije, dok je po financijskim sredstvima koje ulaže na
drugome mjestu. Početkom ove godine omogućeno je i ulaganje u
hrvatski turistički sektor.
Prema riječima predstavnika Austrijskog promidžbenog ureda, sve
više hrvatskih gostiju u Austriji traži hotelski smještaj visoke
kategorije, dok su se proteklih godina tražili apartmani. Koruška,
Štajerska, Salzburg i Beč omiljena su odredišta hrvatskih
turista.
Uz vrlo dobru zimsku ponudu, Austrijanci žele unaprijediti i ljetni
turizam, koji je posebice usmjeren na obiteljski turizam.
Zahvaljujući jasnijem ustrojavanju i sve boljoj ponudi, austrijski
je turizam postao osjetno konkurentniji, a tamošnji su ugostitelji
potvrdili čvrstu opredijeljenost za povećanje kvalitete usluga. O
tome govore i podaci o tripostotnom povećanju broja noćenja
austrijskih turista, koji se poglavito odlučuju za boravak u
Štajerskoj.
TURIZAM NAJVAŽNIJA KUBANSKA GOSPODARSKA GRANA
Turizam je na Kubi postao najvažnija privredna grana. Broj turista
koji su u prošlih sedam godina posjetili Kubu povećavao se 20 posto,
a ove se godine očekuje 26 postotni porast, izjavio je Mario Sori,
podpredsjednik Cubanacan grupe, koja sa 17 tvrtki kontrolira
polovinu kubanskog turizma.
Broj bi dolazaka ove godine trebao dosegnuti 1,56 milijuna što će
Kubi donijeti devizni prihod od 1,75 milijardi USD. to potvrđuje i
podatak kako je milijunti dolazak ove je godine zabilježen 18.
rujna, a prošle godine 12. studenog.
U Havani će se ovaj mjesec svečano otvoriti Hotel Parque Central,
hotel s 281 sobom i 30 apartmana. Riječ je o hotelu s pet zvjezdica
koji pripada grupi Golden Tulip i ima pet konferencijskih prostora
kapaciteta do 450 osoba. Krajem rujna otvoren je Meli-Havana, hotel
s pet zvjezdica i 402 sobe.
KARIBI NUDE 34 TURISTIČKA ODREDIŠTA
Karipski prostor sa svojih više od 30 otočnih država je podijeljen
na jeftinija i skuplja odredišta Turističke agencije, koje
najbolje poznaju situaciju na tržištu, objašnjavaju je vrlo
slikovito: putnici koji putuju na Karibe mogu se podijeliti u dvije
skupine. Prvu skupinu čine oni koji nemaju velikih zahtjeva - koji u
zimi za relativno malo novaca traže sunce, i one koji mogu dublje
posegnuti u svoj novčanik ili ispisati ček s dosta nula, a koji na
odmoru traže visokokvalitetan proizvod.
Većina putnika putuje tako u Dominikansku Republiku ili na Kubu, a
djelomice i na Jamajku, dok se ostali podijele po preostalim
otocima. Sve je pitanje cijene. A cijena, kao i za sve odmore,
obuhvaća troškove prijevoza u oba smjera (prema i iz odredišta) te
troškove boravka. Glede cijena zrakoplovnih karata, postoji velika
razlika između charter i redovnih letova. Zato je vrlo bitno znati
da su aranžmani koji uključuju charter letove znatno jeftiniji od
aranžmana koji obuhvaćaju redovne letove. Charter letovi
organiziraju se za odredišta u koja dolazi mnogo turista pa su
charteri i mogući.
Ponuda na Karibima odgovora takvoj shemi. Najpovoljnije cijene
imaju Dominikanska Republika i Kuba, za koje se zna da imaju jako
povoljan omjer cijena i usluga. Slijede zatim Francuski i
Nizozemski Antili, te konačno Anguilla i Barbados koji zbog svoje
luksuzne ponude primaju samo turiste s dubokim džepom.
Karibi kao turističko tržište već dugo imaju važnu ulogu. Prema
podacima europskog ureda Turističke zajednice Kariba u Londonu
prošle je godine na karipsko otočje doputovalo 2,2 milijuna
europskih turista, što je 10,3 posto više nego 1996. godine.
Najtraženija je bila Dominikanska Republika, koju je posjetilo
milijun turista, a slijede Kuba, Barbados i Jamajka.
SANDALS ULAŽE U TURKS & CAICOS
Karipska ultra-inclusive skupina Sandals Resortsu u svoj
obiteljski resort Beaches Turks & Caicos ulaže 100 milijuna USD. U
dvije će se etape sagradit 168 novih soba za goste, casino i dječji
klub.
Do prosinca ove godine bit će dovršene 72 sobe i dva dodatna
whirlpools, kao i dječji centar Robinson Crusoe. Druga faza
izgradnje slijedi u veljači sljedeće godine. Pored novih 96 soba
gostima bi do ljeta na raspolaganju trebao biti i novi casino.
Nakon otvaranja Beaches Veradero u studonom ove grupa Sandals na
Karibima rapolagat će s tri obiteljska resorta - treći se nalazi u
Negrilu, na Jamajki.
EASTERN & ORIENTAL I NA RIJECI KWAI
Od početka ove godine putnici Eastern & Oriental Expressa na liniji
između Bangkoka i Singapura mogu uživati u novim detaljima. Vlak se
sada zaustavlja i na rijeci Kwai, gdje postoji mogućnost vožnje
rijekom s obilaskom poznatog mosta i vojničkog groblja. Novost je i
veza između Bangkoka i Chiang Maia, no za sada ta veza postoji tek
deset puta godišnje.
Eastern & Oriental Express godišnje ima otprilike 11.000 putnika i
to uglavnom iz Europe, SAD-a i Japana. No, ne prolaze svi cijelu
rutu Bangkok-Singapur, već samo njen dio, primjerice za ili iz
Penanga ili Kuala Lumpura. To omogućuje kombinaciju putovanja
vlakom i provođenja odmora u nekom ljetovalištu.
Osim toga, moguće je unajmiti cijeli vlak za organizaciju
cjelodnevnog izleta u okolini Bangkoka i Singapura.
Financijska kriza u Aziji s jedne strane i zagađenje zraka (dim) s
druge strane razlog su manjeg broja putnika u prvoj polovini ove
godine. Većina putovanja organizirana je s manjim brojem vagona, a
četiri su putovanja morala biti otkazana. Iako vlak u Aziji po
minuti košta približno 65 rupija, vožnja se isplati tek ako
kompozicija ima 12 vagona i između 70 i 80 putnika. Tek na vožnji od
5. do 7. lipnja vlak je činilo 20 od maksimalno 22 vagona.
No, nedavno je Yann Guezennec, direktor prodaje Eastern & Oriental
Expressa za Francusku, Belgiju i južnu Europu, izjavio da skupina
uskoro namjerava proširiti liniju na Laos, Vijetnam i Myanmar.
ALL NIPON AIRWAYS ZA OSOBE NARUŠENA ZDRAVLJA
Zrakoplovna tvrtka All Nippon Airways izgrađuje spektar usluga
namijenjenih osobama s određenim zdravstvenim problemima kojima
želi što je više moguće olakšati putovanje.
Starijim putnicima kao i putnicima s različitim nedostacima
japanski prijevoznik besplatno pruža različite oblike pomoći: od
invalidskih kolica s pomičnim naslonom za leđa, magnetske pisaće
ploče za osobe oštećena sluha ili osobe koje imaju probleme s
jezikom, te tzv. Scantalks namijenjene osobama koje imaju oštećen
vid kako bi mogli čuti sigurnosne mjere.
6. POD POVEĆALOM: MADRID
Ukratko o Madridu
Pri prvoj posjeti glavnom španjolskom gradu turistima se nameće
pitanje kada tamo uopće netko radi. Naime, čini se kako
Madrilenosi, kako se stanovnici Madrida nazivaju, svoje vrijeme
provode isključivo u jelu, piću i zabavi. Diljem su svijeta poznati
njihovi dugi ručkovi, dok su noći ponajviše rezervirane za
neprekidno obilaženje brojnih tapas barova.
Cinični Španjolci na ovo imaju odgovor. Živahan pristup životu
uvelike je povezan s vodećom španjolskom "industrijom" -
upravljanja državom.
Ipak španjolska se zaigranost ne smije poistovjećivati s
birokratskom usporenošću i površnošću. Oni su strasni štovaoci
umjetnosti i to u rasponu od El Grecovih mističnih likovnih djela do
žalobne ljepote flamenca ili napetih dvoboja matadora i bika.
Stoga ukoliko tijekom obilaska nekog dvorca zastanete da bi
poslušali trubadure ili promatrate kako se muškarac naklonio kako
bi istodobno dami poljubio ruku, otkrit ćete istinsku dušu
Španjolske i njezinog naroda.
U toj se zemlji govori španjolski ili kako ga oni nazivaju
Castellano, dok su engleski i francuski najčešći strani jezici,
poglavito među mladima.
Službena je valuta španjolska pezeta, koju ćete u slućaju zamjene
za jednu njemačku marku dobiti u iznosu od otprilike 84,90 pezeta.
Na površini od 1942 četvorna kilometra na kojoj se prostire Madrid
bez svojih prigradskih područja, živi više od 4,5 milijuna ljudi.
Gdje odsjesti?
Većina je madridskih hotela smještena u samom središtu grada.
Poslovnim se ljudima, koji u Madridu žele biti što bliže cilju svoje
posjete, preporuča unaprijed rezervirati sobu zbog velike
bukiranosti koja traje gotovo cijele godine.
Za jednokrevetnu će sobu u tome gradu biti potrebno izdvojiti od
8000 do 15.000 peseta u hotelu niže kvalitete. Istodobno, smještaj
u hotelu srednje kvalitete stajat će između 15.000 do 25.000
peseta, dok će za jednodnevni boravak u luksuznom hotelu morati
platiti i više od toga.
Gdje jesti?
Madrid je prepun velikih restorana s "atmosferom", ali i manjih
ugostiteljskih objekata koji gostu također pružaju raznolikost i
kvalitetu.
Zanimljivo je kako Madrilenosi, stranim specijalitetima smatraju i
jela iz španjolskih pokrajina Valencije, Galicije i Baskije.
Naime, drže kako uz obilje jela podrijetlom iz Madrida nema potrebe
turistima nuditi "inozemnu hranu". Iako u trenutačno u glavnom
španjolskom gradu ima više restorana koji služe strane
specijalitete, koncept međunarodne kuhinje još je uvijek rijedak.
Doručak se za Madrižane vrlo često sastoji od churrosa s čokoladom,
a u gradu je najpopularnije mjesto za takav objed Chocolateria San
Gines. Između ručka i večere, pak, posegnut će za tapasima, odnosno
za kanapeima koji su u specijaliziranim barovima raspoređeni na
šanku i služe za poticanje apetita prije večere. Mogu se sastojati
od gotovo svega, a raspon seže od omleta do različitih jela od
lignji. Najpoznatiji tapas barovi su smješteni u starodm dijelu
Madrida,. a riječ je o Las Bravasu, La Truchi i Cervecceriji Santa
Barbara. Uobičajeno piće Madrižana je Sangria, svojevrsni punč od
vina i voća.
Većina kafeterija i restorana na ulazu ima istaknutu kategoriju.
Prema tom modelu, koji je utvrdila španjolska vlada, najvišu
kategoriju ima restoran na čijem je ulazu istaknuto pet vilica.
Osim kvalitete hrane, visinu kategorizacije određuju unutarnje
uređenje, broj jela na meniju te broj jezika na kojima se ona
napisana, cijene te jezici na kojima govori osoblje restorana,
poglavito glavni konobar.
Inače, kao i svaka druga metropola, i u Madridu je moguće dobiti
specijalitete najpoznatijih kuhinja svijeta, od francuskih i
talijanskih do azijskih.
Rezervacija za ručak ili večeru dobra je ideja u gotovo svim
restoranima, poglavito tijekom vikenda. Pritom se mora istaknuti
da će najluksuzniji restorani od muških posjetitelja zahtjevati
odjelo i kravatu.
Cijena objeda za jednu osobu, u što nisu uključeni troškovi pića,
poreza i napojnice, u restoranu niže kvalitete stajat će manje od
1500 pezeta, dok će za takav objed u kvalitetnijem restoranu
dosegnuti od 1500 do 3000 pezeta. Istodobno, za obrok u
ugostiteljskom objektu visoke kvalitete gost će morati izdvojiti
između 3000 i 6500 pezeta, a u luksuznijem i više do toga.
Što vidjeti?
Pri posjeti Madridu turisti ne bi smjetli zaobići razgledavanje
mjesta poput Puerta del Sol, palače Real, te Grand Vie i Plaze
Mayor. Mape s ucrtanim rutama za samostalno istraživanje grada
besplatne su i moguće ih je nabaviti u gotovo svakom hotelu.
Puerta del Sol predstavlja samo srce Madrida, a time i cijele
Španjolske pa je stoga nezaobilazni početak svakog turističkog
razgledavanja. To potvrđuje i činjenika kako se na jednom od
njegovih pločnika nalazi i kamena ploča "Kilometro Zero". U
neposrednoj je blizini i kip medvjeda koji šapom trga grm, što je
simbol grada i omiljeno mjesto sastajališta Madrižana.
Istodobno, palača Real poznata je po tome što ima najviše soba u
odnosu na druge europske kraljevske dvorce, jednu od najvećih
europskih biblioteka te zbirku oružja čiji primjerci potječu još od
1400 godine. Ta je palača tijekom stoljeća bila dom kraljevske
obitelji, tj. do 1931. godine kada je Alfonso XIII morao napustiti
Španjolsku.
Grand Via najpoznatija je madridska ulica, koja taj grad dijeli na
sjeverni, stari dio i na južni, novi dio. Izgrađena je početkom
ovoga stoljeća, a unatoč prometnosti svakodnevna je meta kupaca i
turista.
Najprepoznatljivije je, pak, mjesto u gradu trg Plaza Mayor.
Okružen je prekrasnim zgradama s neponovljivim arhitekturnim
zahvatima iz 17. stoljeća.
Osim spomenutog, za turiste je zanimljiv i posjet muzeju Prado. U
njemu su izložena jedna od najstarijih i najkompletnijih likovnih
djela, koja je tijekom stoljeća prikupljalo španjolsko plemstvo.
Tako se u postavi mogu naći djela El Greca, Velazqueza, Murilla,
Goye, Raffaela, Van Dyckea te Rembrandta.
Gdje kupovati?
U Madridu ima više od 50.000 dućana i zbog ponude predstavlja raj za
kupce, što je iznimno važno ukoliko se zna da je ona prije nepunih
deset godina bila ograničena. Cijene su prilično visoke i u potrazi
za povoljnom kupnjom, poput primjerice onih iz 70-tih godina ovoga
stoljeća, može se izgubiti i cijeli dan.
Turistima se nudi velik broj mogućnosti, od kupovina na tržnicama
do dućana u kojima je izložena najeksluzivnija i najskuplja roba.
Prodavaonice rade dvokratno i to od 9,30 do 14 sati, a poslijepodne
od 17 do 20 sati. Takvo radno vrijeme nije slučajno jer se
Španjolcima mora ostaviti dovoljno vremena za siestu. No, u novije
vrijeme velik broj dućana, poglavito robnih kuća, radi cijeloga
dana.
Kamo navečer?
Madrid je "noćni grad" i stoga nije neuobičajeno u četiri sata
ujutro upasti u prometnu gužvu. Zanimljivo je kako pojedini klubovi
rade i nakon vremena uobičajenog za doručak.
Najpopularnija su kafe-kazališta. Tamo se izvodi velik broj
različitih predstava i turist može odmah pronaći mjesto na kojem se
izvodi karakteristična španjolska "živa" glazba" i to u rasponu od
flamenca do salse. Inače, flamenco je iznimno popularan u Madridu,
a u tom se stilu izvodi čak 60 klasičnih pjesama i plesova i tu
pojedinačno ili u skupinama.
221516 MET oct 98
NBA: Zubac vrlo dobar u rekordnoj pobjedi LA Clippersa
Britanski premijer doputovao u Kijev, sastaje se sa Zelenskijem
Australian Open: Swiatek ekspresno
AO: Pavić i Dodig prošli prvo kolo, Mektić ispao
NBA: Rezultati
NHL: Rezultati
Nastavljena potraga za djetetom u Savi
Netanyahu zahvalio Trumpu i Bidenu na pomoći u jamčenju primirja i dogovoru o taocima
SKV: Svijet uz kavu
Borba protiv požara u Los Angelesu napreduje, jaki vjetrovi jenjavaju