FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TURISTIČKI BILTEN, BROJ 254

TURISTIČKI BILTEN 16. - 22. listopada 1998. SADRŽAJ: · VLADA DALA KONCESIJE POMORSKOG DOBRA NAUTIČKIM LUKAMA 2 · ZA RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA KREDITI ZA 400 MALIH PODUZETNIKA 2 · PO PRVI PUTA ZAJEDNIČKA SURADNJA HTZ I HGK ZA TURISTIČKU 1999. 3 · NA PLITVICAMA TURISTIČKI PROMET VEĆI 12 POSTO 3 · RIVIERA HOLDING ULAŽE U DOPUNU TURISTIČKIH SADRŽAJA 3 · OBILJEŽENO 130 GODINA HVARSKOG TURIZMA 3 · U OREBIĆU IDUĆE GODINE PRVI PRIVATNI RONILAČKI CENTAR 4 · IZGRADNJA KORČULANSKE ZRAČNE LUKE NA PROLJEĆE 4 · HERTZ DOBIO PRIZNANJE ZA NAJBOLJU SVJETSKU "RENT A CAR" KOMPANIJU 4 · TVRTKE IZ BADEN-WUERTEMBERGA MOGLE BI U RH GRADITI AUTOCESTE 4 · KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI 5 · USKORO KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA 5 · MAĐARSKI FILM POBJEDNIK FESTIVALA TURISTIČKOGA FILMA 6 · TRODNEVNO SAVJETOVANJE "ZDRAVLJE I TURIZAM" 6 · JAVNOST PROTIV SEKS-TURIZMA 6 · AUSTRIJA LANI U TURIZMU OSTVARILA PRIHOD OD 93 MILIJARDE ATS 7 · TURIZAM NAJVAŽNIJA KUBANSKA GOSPODARSKA GRANA 7 · KARIBI NUDE 34 TURISTIČKA ODREDIŠTA 8 · SANDALS ULAŽE U TURKS & CAICOS 8 · EASTERN & ORIENTAL I NA RIJECI KWAI 8 · ALL NIPON AIRWAYS ZA OSOBE NARUŠENA ZDRAVLJA 8 · POD POVEĆALOM: MADRID 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRV. DRŽAVNOG SABORA I TURISTIČKIH INSTITUCIJA VLADA DALA KONCESIJE POMORSKOG DOBRA NAUTIČKIM LUKAMA Hrvatska je Vlada na svojoj prošlotjednoj sjednici donijela odluku o davanju koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra lukama od posebne namjene - lukama nautičkog turizma. Koncesiju je dobilo deset luka nautičkog turizma iz sastava ACI-ja i to luke Umag, Pomer, Rovinj, Opatija, Supetarska Draga, Cres, Jezera, Vodice, Split i Dubrovnik, te Zlatna Luka iz sastava zadarske tvrtke SAS. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza RH provelo je cjelokupan postupak predviđen Zakonom o morskim lukama te predložilo da se koncesijske naknade utvrđuju kao stalne i promjenjive. Stalni dio plaćat će se 0,70 kuna po četvornom metru lučkog područja i kopnenog i morskog dijela zauzetog pomorskog dobra. Promjenjivi dio te nadoknade plaćat će se prema prihodima luke posebne namjene u iznosu od 2,5 posto od ukupnog godišnjeg prometa, osim za Zlatnu luku, koja će plaćati dva posto. Koncesiju na 32 godine dobile su luke Pomer, Split, Cres, Supetarska Draga, Opatija, Dubrovnik i Zlatna luka, dok je luka Umag dobila do 31. listopada 2013. godine, kao i luka Vodice i Jezera, dok je luka Rovinj korištenje pomorskoga dobra dobila do 31. prosinca 2000. godine. ZA RAZVITAK SEOSKOG TURIZMA KREDITI ZA 400 MALIH PODUZETNIKA Ministarstvo turizma RH nedavno je pokrenulo program pod nazivom "Razvitak turizma na ruralnom području", čiji je osnovni cilj izgradnja sustava potpore za pokretanje i razvitak privatnog, malog poduzetništva u turizmu na seoskim područjima. Program obuhvaća seoska gospodarstva, vinske ceste te turističke kontinentalne i otočne destinacije, a poticajna bi sredstva putem njega u idućoj godini moglo dobiti 400 malih poduzetnika s ukupno 2400 smještajnih jedinica. Seoski je turizam bitna sastavnica ukupnog održivog razvitka, a u sklopu je i obnove sela i razvitka ruralnog prostora. Pritom značajno mjesto imaju lovni i ribolovni turizam, rekla je doministrica turizma Vinka Cetinski. Hrvatska je tek posljednjih nekoliko godina počela prihvaćati i razvijati koncept seoskog turizma. Trenutačno kod nas postoji samo 35 turističkih seoskih gospodarstava, izletničkih naselja i kušaonica vina u sedam županija. Iako dijelom osiromašenom u ratu, Hrvatska raspolaže s bogatom lovnom i ribolovnom resursnom osnovom pa tako gotovo svaka županija razvitak turizma djelomično temelji na lovnom i ribolovnom turizmu. Tim vidovima turizma potrebna je pomoć države, kazao je Eduard Kušen sa zagrebačkog Instituta za turizam, kako bi se unaprijedio ukupan turistički proizvod i dao poticaj poduzetnicima za bolje iskorištenje postojećih resursa. Njihovim bi se razvojem značajno unaprijedio i turistički proizvod obalnih županija. Hrvatska raspolaže s otprilike pet milijuna hektara lovnih površina, u kojima obitava gotovo sva europska krupna i sitna divljač. Postojeći smještajni i drugi turistički objekti namijenjeni lovu po svojoj su kvaliteti pri samom vrhu među zemljama u tranziciji. Lovni je turizam u Hrvatskoj dosegnuo svoj vrhunac 1985. godine, nakon čega se suočio s oštrom konkurencijom iz zemalja u tranziciji. Uz to, u ratnim je godinama nastao najveći gubitak jelenske divljači, koja je svedena na tek deset do 15 posto predratnog broja te srneće divljači, koje sada ima između 20 i 30 posto od predratnog broja. Uzgoj divljači smanjen je na 20 posto predratnog. U ribolovnom je turizmu također došlo do smanjenja resursne osnove, ponajprije u slatkovodnom ribarstvu, u odnosu na prijeratne godine. Razlozi koji dodatno otežavaju stanje u toj grani turizma su neodgovarajuća zakonska regulativa, neorganiziranost postojećih turističkih i ribolovnih organizacija i udruga na promicanju i unaprjeđenju ribolovnog turizma. Suradnja turističkih zajednica, turističkog gospodarstva i lovačkog i ribolovnog saveza, uz već pokrenuti program razvoja seoskog turizma Ministarstva turizma, te državnu pomoć i poticaje, trebala bi stvoriti turistički proizvod koji bi privukao optimalno kvalitetnu klijentelu s obzirom na raspoložive lovne ili ribolovne resurse, i koji bi goste u turističkoj destinaciji zadržao i nakon što se iscrpi njihov uski lovni ili ribolovni interes, smatra Kušen. PO PRVI PUTA ZAJEDNIČKA SURADNJA HTZ I HGK ZA TURISTIČKU 1999. Suradnjom turističkih stručnjaka iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), od županijskih razina do središnjica u Zagrebu te će dvije vodeće gospodarsko-turističke institucije u Hrvatskoj po prvi puta zajednički krenuti u pripremu promocije domaće turističke ponude za 1999. godinu, dogovoreno je na sastanku predsjednika HGK Nadana Vidoševića, direktora Sektora za turizam i ugostiteljstvo HGK Adalberta Humskog te direktora Glavnog ureda HTZ-a Marijana Bulata u srijedu u zagrebu. Suradnja će se temeljiti na zajedničkom radu strukovnih udruženja i grupacija - Udruženja hotelijera i ugostitelja, Udruženja putničkih agencija, Udruženja nautičkog turizma, Zajednice zdravstvenog turizma te Zajednice turističkih seljačkih gospodarstava, koje okuplja Sektor za turizam i ugostiteljstvo. Zajednice i udruge koje djeluju pri HGK zajednički će nastupati na sajmovima i izložbama u inozemstvu, posebnim prezentacijama, sudjelovati u obrazovanju, unapređenju selektivnih oblika ponude i struke te na stručnim skupovima, uz financijsku suradnju HTZ-a. Detaljni dogovori o pripremi promocije turističke ponude za iduću turističku sezonu uslijedit će u studenome. 2. DOMAĆE TURISTIČKE AKTIVNOSTI NA PLITVICAMA TURISTIČKI PROMET VEĆI 12 POSTO Unatoč tome što se veći dio hotela još obnavlja, plan turističkoga prometa u Nacionalnome parku Plitvička jezera uglavnom se ostvaruje, rekao je ravnatelj javne ustanove NP Plitvička jezera Stjepan Dujmović. U prvih devet mjeseci turistički se promet povećao za 12 posto, a Plitvička jezera posjetilo je 330.000 turista. Od 35.000 hotelskih i 33.000 noćenja u autokampu Korana, 80 posto su ostvarili strani gosti. Obnova smještajnoga dijela najvećega plitvičkoga hotela Jezero već je gotova i uskoro će sobe biti opremljene namještajem. Treba još obnoviti gospodarski dio hotela, pa se može očekivati kako će Jezero biti otvoreno za početak iduće turističke sezone. K tomu, kaže Dujmović, obnavlja se i motel Grabovac, koji bi trebao biti gotov do početka lipnja iduće godine. RIVIERA HOLDING ULAŽE U DOPUNU TURISTIČKIH SADRŽAJA U porečkoj turističkoj tvrtki Riviera holding od 1997. do 2000. godine na snazi je investicijski plan težak 290 milijuna kuna. On sadrži ulaganje u rekonstrukciju, kategorizaciju i standardizaciju hotelskih objekata, parceliranje kampova te dopunu ostalih turističkih sadržaja. Tim se investicijskim planom želi podignuti razina kvalitete turističke ponude. Do 2000. godine u planu su dva programa obnove turističkih objekata - na otočiću Sv. Nikoli i hotelu Riviera. Uskoro će Rivierino poslovodstvo raspisati međunarodni natječaj na koji će se moći javiti svi inozemni partneri koji žele obaviti dokapitalizaciju u tim objektima. Na Sv. Nikoli obnovit će se dva hotela, od kojih je jedan u funkciji, potom bungalovi te gastronomski i sportski sadržaji. Namjera je Rivierinog poslovodstva da se ti objekti podignu na razinu od četiri zvjezdice. OBILJEŽENO 130 GODINA HVARSKOG TURIZMA Prošloga je tjedna u Hvaru, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, obilježena 130. obljetnica organiziranog turizma na tom otoku, kojeg je ugledni američki turistički časopis "Travel Magazin" lani uvrstio u deset najljepših otoka na svijetu. Središnje je obilježavanje počelo otkrivanjem spomen-ploče na zgradi prvog hvarskog hotela. Istodobno, otvorena je i izložba posvećena povijesti hvarskog turizma. U nazočnosti ministra turizma Sergeja Morsana i direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Marijana Bulata, održana je svečana sjednica Turističke zajednice grada Hvara na kojoj je njezin predsjednik Nikola Zaninović govorio o povijesti hvarskog turizma. Tamošnji se turizam, kako je rečeno, organizirano počeo razvijati 1868., na inicijativu austrijskog liječnika Franca Ungera koju je na Hvaru zdušno podupro i ondašnji hvarski biskup Juraj Biskupović. Polovinom l9. stoljeća Dalmacija je pobuđivala veliko zanimanje europskih znanstvenika različitih profila, a posebice otok Hvar, za koji se pročulo da ima iznimne klimatske uvjete za liječenje raznih bolesti, posebice TBC-a. Zdravstveni je turizam bio temelj razvoja turističkog Hvara jer je 1868. utemeljeno "Higijeničko društvo", koje je organiziralo boravak turista, uglavnom plućnih bolesnika, u obiteljskim kućama na Hvaru. Nedugo je zatim u Hvaru izgrađen i prvi hotel (današnji hotel Palace), nakon toga prvi je hotel izgrađen u Jelsi, a zatim i u Starom Gradu. U OREBIĆU IDUĆE GODINE PRVI PRIVATNI RONILAČKI CENTAR Za iduću će se turističku sezonu u Orebiću, na poluotoku Pelješcu, otvoriti prvi privatni ronilački centar s vlastitim heliodromom i beach clubom. Taj će centar zauzimati prostor od 1000 četvornih metara, a njegov će vlasnik - Kisik d.o.o., nizozemska tvrtka za turizam, ugostiteljstvo i sportske usluge, u njegovu izradu uložiti nekoliko milijuna USD. Uskoro se otvara prvi dio toga centra - fitnnes klub, dok će se beach club, koji će imati sve ponude na plaži, po uzoru na istovjetne europske centre, otvoriti početkom iduće turističke sezone. Ove je godine u Orebiću ostvareno 200.000 noćenja, što je na razini 1997. godine. Zbog velikog požara, koji je harao na našem najvećem poluotoku, neka su mjesta, primjerice Kućište i Viganj, podbacili s turističkim rezultatima. U strukturi gostiju ove su godine prednjačili Česi i domaći gosti, a potom turisti iz BiH, Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije. IZGRADNJA KORČULANSKE ZRAČNE LUKE NA PROLJEĆE Uprava korčulanske Zračne luke planira do siječnja iduće godine prikupiti svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju luke, a u rano proljeće započeti s izvedbom radova. Upravo se dovršava Studija za zaštitu okoliša, kazao je pomoćnik ministra za civilni zračni promet pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza RH Zvonimir Vedriš. Izgradnja Zračne luke Korčula stajat će otprilike 20 milijuna DEM. Infrastrukturni radovi financirati će se iz državnog proračuna, dok će prateće objekte financirati lokalna uprava putem međunarodnih kredita. Izgradnja Zračne luke Korčula u sklopu je Nacionalnog programa razvitka otoka. Njime je predviđena izgradnja zračnih luka i na otoku Hvaru, Lastovu i Visu, a uključuje i dogradnju putničke zgrade i infrastrukture Zračne luke na Braču te produženje piste na Malome Lošinju. Za hvarsku Zračnu luku u završnoj je fazi izrada Prethodne studije za zaštitu okoliša. HERTZ DOBIO PRIZNANJE ZA NAJBOLJU SVJETSKU "RENT A CAR" KOMPANIJU Svjetska rent a car kompanija Hertz International ovih je dana, šestu godinu zaredom, dobila nagradu za najbolju svjetsku "rent a car" kompaniju u 1998. godini. Nekoliko stotina čitatelja - poslovnih putnika odabralo je Herz najboljom "rent a car" tvrtkom u anketi britanskog mjesečnog turističkog časopisa "Business Traveller". Hertz je najveća i najstarija "rent a car" kompanija na svijetu, a posjeduje 500.000 vozila na više od 5000 lokacija u 140 zemalja. U Hrvatskoj Hertz svojim korisnicima nudi i mogućnost novih usluga, primjerice, vozila s vozačem, nepušačka vozila, posebne ponude ženama, poslovnim putnicima i drugo. TVRTKE IZ BADEN-WUERTEMBERGA MOGLE BI U RH GRADITI AUTOCESTE Hrvatska i Baden-Wuerttemberg vrlo su blizu sporazuma da tvrtke iz te njemačke savezne zemlje sudjeluju u izgradnji autocesta Zagreb- Rijeka i Zagreb-Split, izjavio je u srijedu hrvatski premijer Zlatko Mateša nakon susreta s predsjednikom vlade Baden- Wuerttemberga Erwinom Teufelom. Prema njegovim riječima, postoji veliki interes i smatra da se dvije strane nalaze vrlo blizu sporazuma po kojem bi tvrtke iz Baden-Wuerttemberga sudjelovale u izgradnji autoceste Zagreb- Rijeka i autoceste Zagreb-Split, točnije dionice od Bosiljeva do tunela Sveti Rok, za koju će biti raspisan međunarodni natječaj. Tijekom sastanka, razmotrena je i mogućnost tješnje suradnje u automobilskoj industriji. Predsjednik hrvatske vlade je rekao da je sa svojim sugovornikom razgovarao o i mogućnosti suradnje na nekoliko područja - o obnovi tehnološke podloge hrvatskog gospodarstva, investicijama u infrastrukturu, turizam i na području transfera tehnologije. Premijer Baden-Wuerttemberga Erwin Teufel je istaknuo da se razgovaralo o gospodarskoj suradnji na partnerskim osnovama, što osigurava dugoročnost suradnje. 3.KOTACIJE DIONICA TURISTIČKIH TVRTKI ZAGREBAČKA BURZA, 13. - 16. listopada 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 221 -18,15% 125.805 208,72% 2. Sunčani Hvar 20 - 33.980 - 3. Istraturist 31,50 -10,00% 27.960 -12,08% 4. Riviera Holding 37 -5,13% 10.178 - 5. Arenaturist 40 - 4.800 - VARAŽDINSKO TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA, 12. - 16. listopada 1998. Br. Dionice Zaključna cijena (kn) Tjedna promjena Promet (kn) Tjedna promjena 1. Plava laguna 220 3,77% 38.450 15,75% 2. Jadran hoteli Crikv. 213 21,71% 29.307 -43,23% 3. Istraturist 24 - 14.610 - 4. Sunčani Hvar 20 - 11.320 - 5. Riviera Holding 37 - 5.624 - 4. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI USKORO KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA Odnos ugostitelja i turističkih djelatnika obrtnika s državnim institucijama, nadležnim ministarstvima i inspekcijskim službama te visina inputa kroz PDV i trošarine u usporedbi s troškovima inozemnih ugostitelja, problem radnog vremena te sive ekonomije bit će neke od tema Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske. On će se održati u Čakovcu od 5. do 7. studenoga u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK), a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH i Međimurske županije. Hrvatski su ugostitelji, obrtnici i turistički djelatnici uputili premijeru Zlatku Mateši zamolbu da se na ovaj kongres odazovu sva resorna ministarstva. Naime, na njemu će se kroz više od 20 tema dati presjek svih aktualnih problema, ali i prijedlozi za njihova moguća rješenja, rekao je na tiskovnoj konferenciji predsjednik Saveza strukovno-cehovskih grupa za ugostiteljstvo i turizam Darko Belušić. Zaključci Kongresa bit će proslijeđeni Vladi RH, a obrtnici će osnovati Povjerenstvo koje će pratiti rješavanje njihovih problema. Belušić je naglasio da je nevjerojatno da je hrvatska roba dvostruko, pa i više jeftinija u susjednim zemljama, BiH i Sloveniji, nego u našoj zemlji. Jedna od glavnih tema bit će i odnos inspekcijskih službi i obrtnika ugostitelja. "Naš rad sada kontrolira i sankcionira 27 inspekcijskih službi. Mi im želimo maksimalno olakšati posao, ali tražimo od njih da pri svom radu poštuju naše goste, naše radno vrijeme te nas kao vlasnike", naglasio je Belušić. Vlada RH nije, prema njegovim riječima, dosad reagirala niti na obvezu obrtnika da polažu svaki dan novac na banku ili Zavod za platni promet, a koja vrijedi od početka ove godine i za fizičke osobe temeljem Odluke Hrvatske narodne banke. Ta odluka je, smatraju obrtnici, u koliziji sa Zakonom o porezu na dohodak, jer sprečava slobodno raspolaganje obrtnicima-fizičkim osobama svojom imovinom. Govoreći o sporosti rješavanja sudskih sporova i "okorjelosti" birokratskih službi, Belušić je naveo primjer u kojem je jedna kazna od 25 kuna narasla na 50.000 DEm, a spor još uvijek nije riješen. Ugostitelji obrtnici žele upoznati i nadležna ministarstva s problemima školovanja i edukacije ugostiteljskih kadrova, te zatražiti od Ministarstva turizma zajedničko predstavljanje hrvatske ugostiteljske ponude kao nerazdvojnog dijela hrvatskog turističkog proizvoda. Ugostitelji također traže brže provedbu kategorizacije ugostiteljskih objekata i lokala uz jednaki odnos inspekcijskih službi prema pravnim i fizičkim osobama. Kao popratne priredbe Kongresa, 11. po redu, održat će se i izložba ugostiteljske opreme suorganizatora Kongresa časopisa UT, izložba vina Udruge vinara, vinogradara i poduzetnika Hrvatske "Vinum Croatica", kao i gastronomska izložba ugostitelja međimurske županije. Inače, Savez ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a okuplja 16.000 obrtnika Hrvatske. MAĐARSKI FILM POBJEDNIK FESTIVALA TURISTIČKOGA FILMA Promotivni film "Budimpešta" redatelja Janosa Vecsernyesa pobjednik je Prvoga međunarodnog festivala turističkoga filma, koji je trajao do nedjelje u Splitu. U subotu je tijekom proglašenja pobjednika dodijeljeno i petnaestak drugih nagrada te posebne diplome. Nagradu Europske novinske turističke federacije dobilo je djelo "...i palača rodi grad" Mladena Mateljana. Taj film o gradu Splitu osvojio je ukupno četiri nagrade, najviše na festivalu. Uz nagradu Europske novinske turističke federacije nagrađen je za tekst, za najbolji film do 60 minuta te za najbolji snimateljski rad. U natjecateljskoj konkurenciji prikazano je 56 turističkih filmova. Stručni je žiri ocijenio kako "hrvatska produkcija turističkoga filma odražava odsustvo zajedničkog nazivnika, orijentacije i identiteta u nastupu prema svijetu". Primijetio je također kako je "inozemna produkcija gotovo u cijelosti financirana na državnoj razini, što se odrazilo na bogatstvo, profesionalizam i kreativnu slobodu". Prvi međunarodni festival turističkoga filma okupio je predstavnike 18 zemalja koji su prikazali oko 80 različitih turističkih filmova. Cilj je festivala doprinijeti integracijskim procesima suvremenoga međunarodnog turizma. Uz projekcije, na festivalu su upriličene i brojne popratne manifestacije. TRODNEVNO SAVJETOVANJE "ZDRAVLJE I TURIZAM" U okviru obilježavanja 130. obljetnice organiziranog, zdravstvenog turizma, čiji se počeci vežu baš za Hvar, ovoga se vikenda u gradu Hvaru održalo trodnevno savjetovanje "Zdravlje i turizam" predstavljanjem knjige istomenog naziva. Autori knjige su kardiolog Dinko Mirić i turistički stručnjak Darko Vlahović, a predstavio ju je ministar turizma Sergej Morsan. U radu savjetovanja sudjelovalo je stotinjak liječnika, turističkih djelatnika i meteorologa iz cijele Hrvatske, a nakana je bila da se kroz suvremeno poimanje zdravstvenog turizma rasvijetle pitanja koja se tiču postizanja više kvalitete turističkih usluga u hrvatskom turizmu. 5. MEĐUNARODNE TURISTIČKE AKTIVNOSTI JAVNOST PROTIV SEKS-TURIZMA Europska je javnost upoznata s problemima "seks-turizma", a Europska komisija predlaže načine za borbu protiv te prakse, piše Eurofocus, glasilo Europske komisije. U pojedinim turističkim programima za putovanja, "putovanje" ide ruku pod ruku s pedofilijom, a najčešće se radi o putovanjima u udaljene zemlje. To se ponekad naziva "seks-turizmom", a 92 posto anketiranih na području Europske unije takav turizam oštro osuđuje. Anketu je proveo Eurobarometre, a prema njegovim rezultatima, više od devet desetina anketiranih drže da je turizam čiji je glavni cilj održavanje spolnih odnosa s djecom, kriminalno djelo, ali samo tri četvrtine anketiranih ostaje pri tom mišljenju ako se sve to odvija u državama izvan Europske unije. Velika većina anketiranih vjeruje da je pedofilski turizam najrazvijeniji u Aziji, Latinskoj Americi, istočnoj Europi i Africi. Anketirani u tome uglavnom vide pojavu povezanu sa siromaštvom i, u manjoj mjeri, s ilegalnim krijumčarenjem djece preko granica. Više od 80 posto anketiranih kaže da je upoznato s tim problemom, većina njih vjeruje da je ta pojava dosta raširena te da se sve više širi u svijetu. Čak njih 4 posto kaže da su i sami bili suočeni s time za vrijeme godišnjeg odmora. Šezdeset posto anketiranih kaže da bi se ta pojava mogla spriječiti. Kako? Suzbijanjem, prevencijom i pomaganjem djeci koja su postala žrtve. Većina anketiranih kaže da nisu zadovoljni mjerama poduzetima na razini države, a velika većina drži da bi kod toga trebala intervenirati i Europska unija. Prije dvije godine Europska komisija je predvidjela strategiju suzbijanja koja se sastoji u smanjivanju udovoljavanja potražnji tih turista posebne vrste tako da je na to upozorila turističke agencije i, s druge strane, upozoravanju država-odredišta tih putovanja uz pomoć veza koje Europska unija održava s tim državama. Europska komisija podupire i upoznavanje javnosti s tim problemom, pa od rujna ove godine europske zrakoplovne tvrtke na svojim međukontinentalnim letovima prikazuju informativni spot koji je načinila humanitarna udruga "Terre des hommes", a organizira se i podjela prospekata putnicima iz Belgije, Njemačke, Francuske i Nizozemske. AUSTRIJA LANI U TURIZMU OSTVARILA PRIHOD OD 93 MILIJARDE ATS U protekloj je zimskoj turističkoj sezoni u Austriji ostvareno 49 milijuna noćenja, 1,3 posto više nego preklani, a devizni priljev iznosio je 93 milijarde ATS, 2,3 posto više. S takvim je povoljnim kretanjima nastavljeno i ljetos kada se samo u kolovozu broj noćenja povećao šest posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, rečeno je na nedavnoj tiskovnoj konferenciji Austrijskog promidžbenog ureda. Tom je prigodom rečeno kako je hrvatsko tržište iznimno zanimljivo za Austrijance. Gosti iz Hrvatske su u prvih osam ovogodišnjih mjeseci zabilježili 200.000 noćenja ili 12 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Sudeći prema stanju trenutačnog bukinga za austrijske zimske aranžmane, predviđa se da će u ovogodišnjoj zimskoj turističkoj sezoni rezultati biti bolji za tri posto. Uz Hrvatsku, najvažnija turistička tržišta za Austrijance su Poljska, Mađarska, Češka i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Austrija je jedan od najvažnijih hrvatskih trgovačkih partnera. Po uvozu se nalazi na četvrtom mjestu, dok je po izvozu na petom mjestu. Po ulaganjima u našu zemlju, Austrija je treća zemlja iza Njemačke i Italije, dok je po financijskim sredstvima koje ulaže na drugome mjestu. Početkom ove godine omogućeno je i ulaganje u hrvatski turistički sektor. Prema riječima predstavnika Austrijskog promidžbenog ureda, sve više hrvatskih gostiju u Austriji traži hotelski smještaj visoke kategorije, dok su se proteklih godina tražili apartmani. Koruška, Štajerska, Salzburg i Beč omiljena su odredišta hrvatskih turista. Uz vrlo dobru zimsku ponudu, Austrijanci žele unaprijediti i ljetni turizam, koji je posebice usmjeren na obiteljski turizam. Zahvaljujući jasnijem ustrojavanju i sve boljoj ponudi, austrijski je turizam postao osjetno konkurentniji, a tamošnji su ugostitelji potvrdili čvrstu opredijeljenost za povećanje kvalitete usluga. O tome govore i podaci o tripostotnom povećanju broja noćenja austrijskih turista, koji se poglavito odlučuju za boravak u Štajerskoj. TURIZAM NAJVAŽNIJA KUBANSKA GOSPODARSKA GRANA Turizam je na Kubi postao najvažnija privredna grana. Broj turista koji su u prošlih sedam godina posjetili Kubu povećavao se 20 posto, a ove se godine očekuje 26 postotni porast, izjavio je Mario Sori, podpredsjednik Cubanacan grupe, koja sa 17 tvrtki kontrolira polovinu kubanskog turizma. Broj bi dolazaka ove godine trebao dosegnuti 1,56 milijuna što će Kubi donijeti devizni prihod od 1,75 milijardi USD. to potvrđuje i podatak kako je milijunti dolazak ove je godine zabilježen 18. rujna, a prošle godine 12. studenog. U Havani će se ovaj mjesec svečano otvoriti Hotel Parque Central, hotel s 281 sobom i 30 apartmana. Riječ je o hotelu s pet zvjezdica koji pripada grupi Golden Tulip i ima pet konferencijskih prostora kapaciteta do 450 osoba. Krajem rujna otvoren je Meli-Havana, hotel s pet zvjezdica i 402 sobe. KARIBI NUDE 34 TURISTIČKA ODREDIŠTA Karipski prostor sa svojih više od 30 otočnih država je podijeljen na jeftinija i skuplja odredišta Turističke agencije, koje najbolje poznaju situaciju na tržištu, objašnjavaju je vrlo slikovito: putnici koji putuju na Karibe mogu se podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu čine oni koji nemaju velikih zahtjeva - koji u zimi za relativno malo novaca traže sunce, i one koji mogu dublje posegnuti u svoj novčanik ili ispisati ček s dosta nula, a koji na odmoru traže visokokvalitetan proizvod. Većina putnika putuje tako u Dominikansku Republiku ili na Kubu, a djelomice i na Jamajku, dok se ostali podijele po preostalim otocima. Sve je pitanje cijene. A cijena, kao i za sve odmore, obuhvaća troškove prijevoza u oba smjera (prema i iz odredišta) te troškove boravka. Glede cijena zrakoplovnih karata, postoji velika razlika između charter i redovnih letova. Zato je vrlo bitno znati da su aranžmani koji uključuju charter letove znatno jeftiniji od aranžmana koji obuhvaćaju redovne letove. Charter letovi organiziraju se za odredišta u koja dolazi mnogo turista pa su charteri i mogući. Ponuda na Karibima odgovora takvoj shemi. Najpovoljnije cijene imaju Dominikanska Republika i Kuba, za koje se zna da imaju jako povoljan omjer cijena i usluga. Slijede zatim Francuski i Nizozemski Antili, te konačno Anguilla i Barbados koji zbog svoje luksuzne ponude primaju samo turiste s dubokim džepom. Karibi kao turističko tržište već dugo imaju važnu ulogu. Prema podacima europskog ureda Turističke zajednice Kariba u Londonu prošle je godine na karipsko otočje doputovalo 2,2 milijuna europskih turista, što je 10,3 posto više nego 1996. godine. Najtraženija je bila Dominikanska Republika, koju je posjetilo milijun turista, a slijede Kuba, Barbados i Jamajka. SANDALS ULAŽE U TURKS & CAICOS Karipska ultra-inclusive skupina Sandals Resortsu u svoj obiteljski resort Beaches Turks & Caicos ulaže 100 milijuna USD. U dvije će se etape sagradit 168 novih soba za goste, casino i dječji klub. Do prosinca ove godine bit će dovršene 72 sobe i dva dodatna whirlpools, kao i dječji centar Robinson Crusoe. Druga faza izgradnje slijedi u veljači sljedeće godine. Pored novih 96 soba gostima bi do ljeta na raspolaganju trebao biti i novi casino. Nakon otvaranja Beaches Veradero u studonom ove grupa Sandals na Karibima rapolagat će s tri obiteljska resorta - treći se nalazi u Negrilu, na Jamajki. EASTERN & ORIENTAL I NA RIJECI KWAI Od početka ove godine putnici Eastern & Oriental Expressa na liniji između Bangkoka i Singapura mogu uživati u novim detaljima. Vlak se sada zaustavlja i na rijeci Kwai, gdje postoji mogućnost vožnje rijekom s obilaskom poznatog mosta i vojničkog groblja. Novost je i veza između Bangkoka i Chiang Maia, no za sada ta veza postoji tek deset puta godišnje. Eastern & Oriental Express godišnje ima otprilike 11.000 putnika i to uglavnom iz Europe, SAD-a i Japana. No, ne prolaze svi cijelu rutu Bangkok-Singapur, već samo njen dio, primjerice za ili iz Penanga ili Kuala Lumpura. To omogućuje kombinaciju putovanja vlakom i provođenja odmora u nekom ljetovalištu. Osim toga, moguće je unajmiti cijeli vlak za organizaciju cjelodnevnog izleta u okolini Bangkoka i Singapura. Financijska kriza u Aziji s jedne strane i zagađenje zraka (dim) s druge strane razlog su manjeg broja putnika u prvoj polovini ove godine. Većina putovanja organizirana je s manjim brojem vagona, a četiri su putovanja morala biti otkazana. Iako vlak u Aziji po minuti košta približno 65 rupija, vožnja se isplati tek ako kompozicija ima 12 vagona i između 70 i 80 putnika. Tek na vožnji od 5. do 7. lipnja vlak je činilo 20 od maksimalno 22 vagona. No, nedavno je Yann Guezennec, direktor prodaje Eastern & Oriental Expressa za Francusku, Belgiju i južnu Europu, izjavio da skupina uskoro namjerava proširiti liniju na Laos, Vijetnam i Myanmar. ALL NIPON AIRWAYS ZA OSOBE NARUŠENA ZDRAVLJA Zrakoplovna tvrtka All Nippon Airways izgrađuje spektar usluga namijenjenih osobama s određenim zdravstvenim problemima kojima želi što je više moguće olakšati putovanje. Starijim putnicima kao i putnicima s različitim nedostacima japanski prijevoznik besplatno pruža različite oblike pomoći: od invalidskih kolica s pomičnim naslonom za leđa, magnetske pisaće ploče za osobe oštećena sluha ili osobe koje imaju probleme s jezikom, te tzv. Scantalks namijenjene osobama koje imaju oštećen vid kako bi mogli čuti sigurnosne mjere. 6. POD POVEĆALOM: MADRID Ukratko o Madridu Pri prvoj posjeti glavnom španjolskom gradu turistima se nameće pitanje kada tamo uopće netko radi. Naime, čini se kako Madrilenosi, kako se stanovnici Madrida nazivaju, svoje vrijeme provode isključivo u jelu, piću i zabavi. Diljem su svijeta poznati njihovi dugi ručkovi, dok su noći ponajviše rezervirane za neprekidno obilaženje brojnih tapas barova. Cinični Španjolci na ovo imaju odgovor. Živahan pristup životu uvelike je povezan s vodećom španjolskom "industrijom" - upravljanja državom. Ipak španjolska se zaigranost ne smije poistovjećivati s birokratskom usporenošću i površnošću. Oni su strasni štovaoci umjetnosti i to u rasponu od El Grecovih mističnih likovnih djela do žalobne ljepote flamenca ili napetih dvoboja matadora i bika. Stoga ukoliko tijekom obilaska nekog dvorca zastanete da bi poslušali trubadure ili promatrate kako se muškarac naklonio kako bi istodobno dami poljubio ruku, otkrit ćete istinsku dušu Španjolske i njezinog naroda. U toj se zemlji govori španjolski ili kako ga oni nazivaju Castellano, dok su engleski i francuski najčešći strani jezici, poglavito među mladima. Službena je valuta španjolska pezeta, koju ćete u slućaju zamjene za jednu njemačku marku dobiti u iznosu od otprilike 84,90 pezeta. Na površini od 1942 četvorna kilometra na kojoj se prostire Madrid bez svojih prigradskih područja, živi više od 4,5 milijuna ljudi. Gdje odsjesti? Većina je madridskih hotela smještena u samom središtu grada. Poslovnim se ljudima, koji u Madridu žele biti što bliže cilju svoje posjete, preporuča unaprijed rezervirati sobu zbog velike bukiranosti koja traje gotovo cijele godine. Za jednokrevetnu će sobu u tome gradu biti potrebno izdvojiti od 8000 do 15.000 peseta u hotelu niže kvalitete. Istodobno, smještaj u hotelu srednje kvalitete stajat će između 15.000 do 25.000 peseta, dok će za jednodnevni boravak u luksuznom hotelu morati platiti i više od toga. Gdje jesti? Madrid je prepun velikih restorana s "atmosferom", ali i manjih ugostiteljskih objekata koji gostu također pružaju raznolikost i kvalitetu. Zanimljivo je kako Madrilenosi, stranim specijalitetima smatraju i jela iz španjolskih pokrajina Valencije, Galicije i Baskije. Naime, drže kako uz obilje jela podrijetlom iz Madrida nema potrebe turistima nuditi "inozemnu hranu". Iako u trenutačno u glavnom španjolskom gradu ima više restorana koji služe strane specijalitete, koncept međunarodne kuhinje još je uvijek rijedak. Doručak se za Madrižane vrlo često sastoji od churrosa s čokoladom, a u gradu je najpopularnije mjesto za takav objed Chocolateria San Gines. Između ručka i večere, pak, posegnut će za tapasima, odnosno za kanapeima koji su u specijaliziranim barovima raspoređeni na šanku i služe za poticanje apetita prije večere. Mogu se sastojati od gotovo svega, a raspon seže od omleta do različitih jela od lignji. Najpoznatiji tapas barovi su smješteni u starodm dijelu Madrida,. a riječ je o Las Bravasu, La Truchi i Cervecceriji Santa Barbara. Uobičajeno piće Madrižana je Sangria, svojevrsni punč od vina i voća. Većina kafeterija i restorana na ulazu ima istaknutu kategoriju. Prema tom modelu, koji je utvrdila španjolska vlada, najvišu kategoriju ima restoran na čijem je ulazu istaknuto pet vilica. Osim kvalitete hrane, visinu kategorizacije određuju unutarnje uređenje, broj jela na meniju te broj jezika na kojima se ona napisana, cijene te jezici na kojima govori osoblje restorana, poglavito glavni konobar. Inače, kao i svaka druga metropola, i u Madridu je moguće dobiti specijalitete najpoznatijih kuhinja svijeta, od francuskih i talijanskih do azijskih. Rezervacija za ručak ili večeru dobra je ideja u gotovo svim restoranima, poglavito tijekom vikenda. Pritom se mora istaknuti da će najluksuzniji restorani od muških posjetitelja zahtjevati odjelo i kravatu. Cijena objeda za jednu osobu, u što nisu uključeni troškovi pića, poreza i napojnice, u restoranu niže kvalitete stajat će manje od 1500 pezeta, dok će za takav objed u kvalitetnijem restoranu dosegnuti od 1500 do 3000 pezeta. Istodobno, za obrok u ugostiteljskom objektu visoke kvalitete gost će morati izdvojiti između 3000 i 6500 pezeta, a u luksuznijem i više do toga. Što vidjeti? Pri posjeti Madridu turisti ne bi smjetli zaobići razgledavanje mjesta poput Puerta del Sol, palače Real, te Grand Vie i Plaze Mayor. Mape s ucrtanim rutama za samostalno istraživanje grada besplatne su i moguće ih je nabaviti u gotovo svakom hotelu. Puerta del Sol predstavlja samo srce Madrida, a time i cijele Španjolske pa je stoga nezaobilazni početak svakog turističkog razgledavanja. To potvrđuje i činjenika kako se na jednom od njegovih pločnika nalazi i kamena ploča "Kilometro Zero". U neposrednoj je blizini i kip medvjeda koji šapom trga grm, što je simbol grada i omiljeno mjesto sastajališta Madrižana. Istodobno, palača Real poznata je po tome što ima najviše soba u odnosu na druge europske kraljevske dvorce, jednu od najvećih europskih biblioteka te zbirku oružja čiji primjerci potječu još od 1400 godine. Ta je palača tijekom stoljeća bila dom kraljevske obitelji, tj. do 1931. godine kada je Alfonso XIII morao napustiti Španjolsku. Grand Via najpoznatija je madridska ulica, koja taj grad dijeli na sjeverni, stari dio i na južni, novi dio. Izgrađena je početkom ovoga stoljeća, a unatoč prometnosti svakodnevna je meta kupaca i turista. Najprepoznatljivije je, pak, mjesto u gradu trg Plaza Mayor. Okružen je prekrasnim zgradama s neponovljivim arhitekturnim zahvatima iz 17. stoljeća. Osim spomenutog, za turiste je zanimljiv i posjet muzeju Prado. U njemu su izložena jedna od najstarijih i najkompletnijih likovnih djela, koja je tijekom stoljeća prikupljalo španjolsko plemstvo. Tako se u postavi mogu naći djela El Greca, Velazqueza, Murilla, Goye, Raffaela, Van Dyckea te Rembrandta. Gdje kupovati? U Madridu ima više od 50.000 dućana i zbog ponude predstavlja raj za kupce, što je iznimno važno ukoliko se zna da je ona prije nepunih deset godina bila ograničena. Cijene su prilično visoke i u potrazi za povoljnom kupnjom, poput primjerice onih iz 70-tih godina ovoga stoljeća, može se izgubiti i cijeli dan. Turistima se nudi velik broj mogućnosti, od kupovina na tržnicama do dućana u kojima je izložena najeksluzivnija i najskuplja roba. Prodavaonice rade dvokratno i to od 9,30 do 14 sati, a poslijepodne od 17 do 20 sati. Takvo radno vrijeme nije slučajno jer se Španjolcima mora ostaviti dovoljno vremena za siestu. No, u novije vrijeme velik broj dućana, poglavito robnih kuća, radi cijeloga dana. Kamo navečer? Madrid je "noćni grad" i stoga nije neuobičajeno u četiri sata ujutro upasti u prometnu gužvu. Zanimljivo je kako pojedini klubovi rade i nakon vremena uobičajenog za doručak. Najpopularnija su kafe-kazališta. Tamo se izvodi velik broj različitih predstava i turist može odmah pronaći mjesto na kojem se izvodi karakteristična španjolska "živa" glazba" i to u rasponu od flamenca do salse. Inače, flamenco je iznimno popularan u Madridu, a u tom se stilu izvodi čak 60 klasičnih pjesama i plesova i tu pojedinačno ili u skupinama. 221516 MET oct 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙