ZAGREB, 19. listopada (Hina) - U Zagrebu će se 22. i 23. listopada održati međunarodna konferencija o kontroli bjesnoće i oralnoj imunizaciji lisica protiv bjesnoće u središnjoj i istočnoj Europi. Na konferenciji se očekuju 60
sudionika iz 20 europskih zemalja, najavljeno je danas u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Predstavljen je i Program suzbijanja trihineloze, opasne nametničke bolesti ljudi i životinja.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - U Zagrebu će se 22. i 23. listopada
održati međunarodna konferencija o kontroli bjesnoće i oralnoj
imunizaciji lisica protiv bjesnoće u središnjoj i istočnoj Europi.
Na konferenciji se očekuju 60 sudionika iz 20 europskih zemalja,
najavljeno je danas u Upravi za veterinarstvo Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva. Predstavljen je i Program suzbijanja
trihineloze, opasne nametničke bolesti ljudi i životinja.#L#
Procjena trenutnog stanja bjesnoće te učinkovitosti različitih
cjepiva, analiza do sada provedenih akcija oralnog cijepljenja
lisica, ciljevi su konferencije o bjesnoći, kazao je Mate Brstilo,
ravnatelj Uprave za veterinarstvo.
Takve se konferencije, pojasnio je, održavaju svake dvije godine, a
ove je godine Svjetska zdravstvena organizacija organizaciju skupa
povjerila Hrvatskoj, odnosno njenoj Upravi za veterinarstvo.
Bjesnoća je opasna neizlječiva bolest ljudi i životinja. Još ni
jednoj državi nije "pošlo za rukom" potpuno je nadzirati. Osim
jadranskih otoka, silvatična je bjesnoća zabilježena na svim
područjima Hrvatske. Od nje oboljevaju lisice, ali i domaće
životinje, što predstavlja izravnu opasnost za čovjeka. Izuzmu li
se dva "uvezena slučaja", od sredine 60-ih godina, u Hrvatskoj nije
zabilježana bjesnoća kod ljudi, kazao je Brstilo.
Hrvatska se 1991. priključila akciji oralnog cijepljenja lisica,
postavljanjem posebno pripravljenih mamaca ispunjenih cijepivom.
Ove se jeseni na području Zagreba i Zagrebačke županije planira
postaviti oko 60.000 mamaca s cijepivom.
Program suzbijanja tihineloze provodit će se pet godina.
Uključivat će redovitu deratizaciju, ispitivanje krvi rasplodnih
svinja na područjima zaraženim tom opasnom bolešću, sanaciju
deponija i nelegalnih odlagališta, gradnju nekoliko kafilerija. Za
njegovo provođenje u 1999. treba osigurati 5,7 milijuna kuna.
Od trihineloze svake godine u Hrvatskoj oboli oko stotinu ljudi.
Područja na kojima je bolest prisutna su tri slavonske županije, a u
posljednje se vrijeme javlja i u Virovitičko-podravskoj županiji.
Brstilo je najavio da bi uskoro mogla biti ukinuta naredba o zabrani
prometa svinjama u dijelovima Hrvatske, s tim da će se obveza
trihineloskopskog pregleda uvesti za područje cijele Hrvatske.
(Hina) bm ds
191306 MET oct 98