RDW-HRVATSKA I SVJETSKA GOSPODARSKA KRIZA-10-10

NJEMAČKI RADIO - RDW 10. X. 1998. Hrvatska i svjetska gospodarska kriza "Hina javlja kako su slovenski stručnjaci razočarani jer na upravo završenoj godišnjoj skupštini MMF-a i Svjetske banke nisu pronađeni odgovori za izazove globalne krize. Guverner središnje slovenske banke France Arhar drži da će se kriza koja je već zahvatila i tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe, prije ili poslije odraziti i u Sloveniji. Arhar je posebno zabrinut da bi svjetske monetarne institucije ubuduće mogle povećati bankarske marže za kredite, bez obzira na različite indikatore koje pokazuju pojedine države u tranziciji. Kako bi se ovakav ishod godišnje skupštine MMF-a i Svjetske banke mogao odraziti na Hrvatsku raščlanjuje Željko Ivanković. Svjetska će gospodarska kriza u Hrvatskoj udariti na nekoliko točaka. To su: smanjena mogućnost zaduživanja u inozemstvu, konstruiranje proračuna sa suficitom, umjesto deficitom, nemogućnost značajnijeg rasterećenja gospodarstva, mogućnost daljnjeg klizanja tečaja kune, možda čak i inflacija više nego što se priželjkuje, te pad cijene hrvatskih dionica u inozemstvu. Tek što je izbila ruska kriza, iz hrvatske Vlade, od ministra financija Borislava Škegre, krenula su uvjeravanja kako to na hrvatsko gospodarstvo neće imati gotovo nikakva utjecaja. Rečeno je kako je hrvatska razmjena s Rusijom niska, a i hrvatske su financije, za razliku od ruskih - uredne. Samo mjesec dana poslije, nakon što se ruska kriza prelila na svjetsko gospodarstvo, ministar je morao demantirati sam sebe. Naravno, da će i Hrvatska osjetiti posljedice sve snažnije i dublje svjetske krize. Prvi je problem u mogućnosti zaduživanja u inozemstvu. Kao što poduzeća ne mogu bez kredita, tako ni države ne mogu bez inozemnog zaduživanja, osobito one koje su u fazi oporavka. No, budući da inozemno zaduživanje naglo poskupljuje, Hrvatska će sljedeće godine svoj razvitak nastojati financirati iz vlastih izvora. Zato je ministar financija za sljedeću godinu najavio proračunski suficit, jer će ostatak od potrošnje ići na otplatu dospjelih zajmova. Također, to znači da se porezi u sljedećoj godini neće smanjivati, što znači da ostaje vrlo uzak prostor za smanjivanje opterećenja gospodarstva. Ako će do inozemnih zajmova biti teže doći, onda to znači poskupljenje deviza i klizanje tečaja kune. Na tečajnim listama kretanje se već zapaža, što među poduzećima, građanima i bankama izaziva dodatnu nervozu. Kako su u Hrvatskoj sve cijene vezane uz njemačku marku, vrlo je logično očekivati i rast cijena mnoštva proizvoda. Scenarij uopće ne zvuči optimistično, iako se u Hrvatskoj još i za sljedeću godinu očekuje visoka, petpostotna stopa gospodarskog rasta. Ipak, ima i sasvim suprotnih znakova. Upravo ovih dana javnost je iz kabineta premijera Mateše saznala da je 'Agrokor' Ivice Todorića sklopio s 'Bankers Trustom' aranžman u visini 450 milijuna DEM - dijelom u obveznicama, dijelom u kreditima. To je upravo ono što vlada očekuje: da inozemni kreditori, nakon što se saberu i razvrstaju u koje su sve promašene projekte utukli svoj novac, otkriju Hrvatsku kao zemlju profitabilnog i sigurnog ulaganja". (RDW) 120254 MET oct 98