US 7. X. NYT: JAČA GOSP.SAMOSVIJEST E.

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 7. X. 1998. Europljani izazivaju SAD u okružju ekonomske krize "Nakon što su više od godinu dana promatrale zbivanja iz pozadine, europske vlade odlučile su izazvati Sjedinjene Države u pitanju rješavanja svjetske financijske krize. Time su Europljani nagovijestili da tvrdokorna kriza i postojan otpor američkog Kongresa odmrzavanju novih sredstava za Međunarodni monetarni fond zahtijevaju nove ideje i novo vodstvo. Na neki način suptilni i otvoreni istodobno, europski su dužnosnici iskoristili ovotjedni sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka u New Yorku kako bi podsjetili Sjedinjene Države da predstavljaju ekonomsku silu s kojom treba računati, ali i autoritet kojemu valja pokloniti pozornost na svjetskoj pozornici. Europljani pokazuju snagu i odbacuju tradicionalnu poslušnost u odnosu prema Sjedinjenim Državama na području svjetske financijske politike, pripremajući se za novo doba, u kojem će većina Europe zajedničkom valutom biti vezana u jedinstvenu gospodarsku jedinicu. Zaokupljene velikom nezaposlenošću i ostalim domaćim ekonomskim problemima, te nesklone povjerovati tvrdnjama da kriza, koja je prošle godine počela u Aziji, može utjecati i na njih, europske su se zemlje prošle godine uglavnom držale u pozadini dok su Sjedinjene Države tijesno surađivale s MMF-om kako bi nadzirale previranja na svjetskim fnancijskim tržištima. No, proteklih nekoliko tjedana i za vrijeme sastanaka, održanih u New Yorku proteklih nekoliko dana, Europljani su predložili premještanje većih ovlasti na odbor u sastavu MMF-a, a taj je potez mogao ograničiti mogućnost Sjedinjenih Država da izravno utječu na upravu te međunarodne institucije. Europske države daleko su pozitivnije od SAD ocijenile nastojanja Svjetske banke da prebaci fokus s programa strogog nadzora na suzbijanje siromaštva te da ublaži čvrsto uvjerenje da je ideja o nadzoru međunarodnog tijeka kapitala oduvijek bila loša. Budući da njihove nacionalne ekonomije bilježe rast nakon godina stagnacije, europski dužnosnici odvažili su se čak na kritiku unutarnje i gospodarske politike Sjedinjenih Država, koje se proteklih pet godina nisu ustezale poučavati ostatak svijeta kako ostvariti blagostanje i stabilnost. Na vrhu europskog popisa prigovora bila je nespremnost Kongresa pod nadzorom republikanaca da odobri punih 18 milijarda dolara novih sredstava za MMF, što je zatražio predsjednik Clinton. Dominique Strauss-Kahn, francuski ministar financija, jezgrovito je naznačio da zemlje koje su spremne poduprijeti financijsku snagu MMF-a djeluju na svoju ruku, ne čekajući poteze Sjedinjenih Država. (...) Pojačani europski angažman u Aziji - nakon što je Europa dosad navodno pokazivala pasivnost i neodlučnost u angažiranju novca ili političkog kapitala u procesu rješavanja krize koja je milijune ljudi gurnula u siromaštvo - ocijenjen je odavno potrebnim potezom. 'Trebali bi bar shvatiti da izolirane zemlje jednostavno ne postoje', kazao je sir Donald Tsang, hongkoški ministar financija, upozoravajući da će neobuzdano širenje gospodarskog potresa nužno nanijeti štetu europskoj ekonomiji. Kreatori američke politike odbacili su pomisao o udaljavanju odnosno sukobu s Europom, tvrdeći da mnoge iznesene zamisli zaslužuju podrobnije razmatranje. No, jedan američki dužnosnik, angažiran u kreiranju politike prema Aziji, kazao je da su neuspješna nastojanja zaustavljanja krize, na čijem su čelu bili Amerikanci, 'dodatno ohrabrila naše europske prijatelje' da 'još usklađenije ospore naše gospodarsko-političke upute'. Francuska, Velika Britanija i Njemačka počinju na određeni način ispunjavati vakuum, proizveden nedostatkom novih ideja o mogućem rješenju krize. Naime, ta se kriza očito pokazala imunom na tradicionalne protržišne lijekove koje preferiraju MMF i američki političari pod vodstvom ministra financija Roberta Rubina. 'Amerikanci su dosad očito imali odriješene ruke u definiranju ciljeva gospodarske politike i globalne investicijske agende', kazao je Stephan-Gotz Richter, predsjednik TransAtlantic Futures, washingtonske savjetničke tvrtke koja obilježava europsko- američke odnose. 'Neke su tvrđave američke moći uzdrmane, a Europljani danas mogu preuzeti ulogu kontrolora i protuteže američkom utjecaju', kazao je Richter. 'Posrijedi nije usklađen napor, usmjeren na istiskivanje Amerikanaca, već natjecanje najboljih ideja', tumači on. No, neki bankari i vladini dužnosnici, nazočni na sastancima i neslužbenim raspravama u New Yorku, ocijenili su da je europska samosvijest sastavni dio opće želje Francuske i Njemačke da nametnu ideju, po kojoj je ekonomija Europske unije velika poput one Sjedinjenih Država te bi stoga trebala dobiti ravnopravan položaj u globalnoj ekonomskoj politici. Po njihovu je mišljenju planirani početak prve faze europske monetarne unije 1. siječnja sljedeće godine potkrijepio mišljenje Europljana da bi Sjedinjene Države i ostatak svijeta trebali poštovati njihov utjecaj. 'Zaista držim da je posrijedi rađanje nove europske samosvijesti, iako mislim da ta pojava kod nas budi laganu nelagodu te da ne znamo što bismo zapravo s njom započeli', kazao je Klaus Friedrich, glavni ekonomist Dresdenske banke, druge po veličini njemačke financijske institucije. Uistinu je teško definirati europski pristup tekućim svjetskim problemima. Budući da Velika Britanija, Francuska i Njemačka danas redom imaju lijevo orijentirane vlade, postoji veća spremnost na intervenciju na tržištima, iako ne i odgovarajući konsenzus. Iako nije bila predstavljena na ovotjednim sastancima, nova njemačka vlada posebno je naglasila da kontrole tijeka kapitala smatra predmetom koji zaslužuje ozbiljno razmatranje. Designirani njemački kancelar Gerhard Schröder trebao bi se u petak u New Yorku sastati s predsjednikom Clintonom. Hans Tietmeyer, šef moćne njemačke središnje banke, naznačio je u New Yorku da je Bundesbank možda spremna smanjiti kamatne stope kako bi pomogla spriječiti globalni pad tečajnih vrijednosti, čime je najavio otklon od dosadašnjih ustrajnih tvrdnji da je njemačko smanjenje kamatnih stopa neopravdano. Britanski premijer Tony Blair poticao je najveće industrijske nacije da ponovno razmotre strukturu i ciljeve međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a i Svjetske banke. Gordon Brown, britanski ministar financija, predložio je redovite sastanke MMF-a, Svjetske banke i međunarodnih bankovnih supervizora radi koordinacije globalnih financijskih propisa. Cilj novog koordiniranog pokušaja 'nije samo isticanje već i pravilno imenovanje slabosti i identifikacija sistemskih rizika kojima je izložena globalna financijska struktura', kazao je Brown. Strauss-Kahn kazao je da je Francuska došla na sastanak s pripremljenih 12 točaka koje bi po njezinoj želji međunarodne institucije trebale razmotriti - u rasponu od zahtjeva da komercijalne banke i investicijski fondovi ubuduće dostavljaju više informacija o svojim međunarodnim poslovima, do poticaja za stvaranje tijela unutar MMF-a koje bi bilo zaduženo za donošenje odluka i raspolagalo bi istinskim političkim autoritetom. (...)", piše Richard W. Stevenson. 080233 MET oct 98