FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKUP "NORMIZACIJA I JEZIK - KAKO SE BOLJE RAZUMIJETI"

ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Norme su razvijene iz uočenih potreba činitelja u različitim područjima i na tome se temelji njihova korisnost i važnost za svakodnevni život svjetske, kao i svake pojedinačne zajednice. Odnos normizacije i jezika jedno je od tih područja djelovanja, pa je, zato, za Hrvatsku važna uporaba hrvatskih naziva u normizaciji. S tim u vezi, treba pri izradi novog hrvatskog rječnika posvetiti dodatnu pozornost hrvatskim nazivima u stručnom jeziku, istaknuo je dr. Nikola Ružinski, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, u pozdravnim riječima sudionicima skupa "Normizacija i jezik - kako se bolje razumijeti", održanom danas u Zagrebu.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Norme su razvijene iz uočenih potreba činitelja u različitim područjima i na tome se temelji njihova korisnost i važnost za svakodnevni život svjetske, kao i svake pojedinačne zajednice. Odnos normizacije i jezika jedno je od tih područja djelovanja, pa je, zato, za Hrvatsku važna uporaba hrvatskih naziva u normizaciji. S tim u vezi, treba pri izradi novog hrvatskog rječnika posvetiti dodatnu pozornost hrvatskim nazivima u stručnom jeziku, istaknuo je dr. Nikola Ružinski, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, u pozdravnim riječima sudionicima skupa "Normizacija i jezik - kako se bolje razumijeti", održanom danas u Zagrebu.#L# Skup je priredio Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo na Svjetski dan normi - 14. listopada. Taj se dan obilježava u svijetu već 29 put, a ove godine pod sloganom "Norme u svakodevnom životu". Svjetski dan normi u Hrvatskoj se organizirano obilježava peti put. Do sada je u Hrvatskoj objavljeno 30 rječnika hrvatskih normi, od čega deset samo na području zaštite okoliša i zdravlja, izvijestio je dr. Jakša Topić, ravnatelj Državnoga zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Izrada novih rječnika za različita područja djelovanja pridonijet će kvaliteti normizacije u Hrvatskoj, ustvrdio je Topić. Odnos prema tuđicama u hrvatskomu jeziku, a danas posebice prema aglizmima i srbizmima, katkad traži jezično čistunstvo i određeno "zatvaranje" jezika pred silama prisilja, rekao je dr. Miro Kačić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. O hrvatskim izdanjima međunarodnih klasifikacija i njihovu prinosu hrvatskom nazivlju govorio je Nikola Kopčić, ravnatelj Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo. Na posebnost normizacije jezika u statistici ukazao je Ivan Rusan, ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku. Podsjetio je na terminološke poteškoće u vezi te normizacije, a koje se, jednim dijelom, odnose na potrebu uvažavanja tradicije i iskustva, a s druge strane, na nove potrebe u zakonitosti jezika. Hrvatska je ostvarila veliki napredak u razvoju tehnologije i terminologije, priznanje je kojim je svoje današnje izlaganje počeo Christian Galinski, direktor INFOTERM-a, ustanove koje su zajednički osnovale austrijska Vlada i UNESCO i tajnik Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO). U predavanju naslovljenom "Terminology and quality of standards" (Terminologija i kvaliteta standarda), Galinski je, među ostalim, govorio o udruživanja zemalja istoga govornog područja u savjete, kojih je prethodnica savjet nordijskih zemalja - NORDTERM. Europska unija velika je zajednica jezika u kojoj ima samo 11 službenih radnih jezika i 30-tak manjinskih jezika. Ta činjenica, rekao je Galinski, oblikuje europsko tržište i standarde izlaska na to tržište. Tajnik ISO-a ponudio je kolegama iz Hrvatske suradnju na području terminologije u normizaciji. (Hina) ip mć 141706 MET oct 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙