ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Norme su razvijene iz uočenih potreba činitelja u različitim područjima i na tome se temelji njihova korisnost i važnost za svakodnevni život svjetske, kao i svake pojedinačne zajednice. Odnos
normizacije i jezika jedno je od tih područja djelovanja, pa je, zato, za Hrvatsku važna uporaba hrvatskih naziva u normizaciji. S tim u vezi, treba pri izradi novog hrvatskog rječnika posvetiti dodatnu pozornost hrvatskim nazivima u stručnom jeziku, istaknuo je dr. Nikola Ružinski, zamjenik ministra znanosti i tehnologije, u pozdravnim riječima sudionicima skupa "Normizacija i jezik - kako se bolje razumijeti", održanom danas u Zagrebu.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Norme su razvijene iz uočenih
potreba činitelja u različitim područjima i na tome se temelji
njihova korisnost i važnost za svakodnevni život svjetske, kao i
svake pojedinačne zajednice. Odnos normizacije i jezika jedno je od
tih područja djelovanja, pa je, zato, za Hrvatsku važna uporaba
hrvatskih naziva u normizaciji. S tim u vezi, treba pri izradi novog
hrvatskog rječnika posvetiti dodatnu pozornost hrvatskim nazivima
u stručnom jeziku, istaknuo je dr. Nikola Ružinski, zamjenik
ministra znanosti i tehnologije, u pozdravnim riječima sudionicima
skupa "Normizacija i jezik - kako se bolje razumijeti", održanom
danas u Zagrebu.#L#
Skup je priredio Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo na
Svjetski dan normi - 14. listopada. Taj se dan obilježava u svijetu
već 29 put, a ove godine pod sloganom "Norme u svakodevnom životu".
Svjetski dan normi u Hrvatskoj se organizirano obilježava peti
put.
Do sada je u Hrvatskoj objavljeno 30 rječnika hrvatskih normi, od
čega deset samo na području zaštite okoliša i zdravlja, izvijestio
je dr. Jakša Topić, ravnatelj Državnoga zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo. Izrada novih rječnika za različita područja
djelovanja pridonijet će kvaliteti normizacije u Hrvatskoj,
ustvrdio je Topić.
Odnos prema tuđicama u hrvatskomu jeziku, a danas posebice prema
aglizmima i srbizmima, katkad traži jezično čistunstvo i određeno
"zatvaranje" jezika pred silama prisilja, rekao je dr. Miro Kačić,
ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
O hrvatskim izdanjima međunarodnih klasifikacija i njihovu prinosu
hrvatskom nazivlju govorio je Nikola Kopčić, ravnatelj Državnoga
zavoda za intelektualno vlasništvo.
Na posebnost normizacije jezika u statistici ukazao je Ivan Rusan,
ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku. Podsjetio je na
terminološke poteškoće u vezi te normizacije, a koje se, jednim
dijelom, odnose na potrebu uvažavanja tradicije i iskustva, a s
druge strane, na nove potrebe u zakonitosti jezika.
Hrvatska je ostvarila veliki napredak u razvoju tehnologije i
terminologije, priznanje je kojim je svoje današnje izlaganje
počeo Christian Galinski, direktor INFOTERM-a, ustanove koje su
zajednički osnovale austrijska Vlada i UNESCO i tajnik Međunarodne
organizacije za normizaciju (ISO).
U predavanju naslovljenom "Terminology and quality of standards"
(Terminologija i kvaliteta standarda), Galinski je, među ostalim,
govorio o udruživanja zemalja istoga govornog područja u savjete,
kojih je prethodnica savjet nordijskih zemalja - NORDTERM.
Europska unija velika je zajednica jezika u kojoj ima samo 11
službenih radnih jezika i 30-tak manjinskih jezika. Ta činjenica,
rekao je Galinski, oblikuje europsko tržište i standarde izlaska na
to tržište. Tajnik ISO-a ponudio je kolegama iz Hrvatske suradnju
na području terminologije u normizaciji.
(Hina) ip mć
141706 MET oct 98