ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Ekološki bonitet sve je važniji za izvozno orijentirane hrvatske tvrtke. Stoga je upravljanje okolišem u hrvatskom gospodarstvu ponajprije u ekonomskom interesu samih tvrtki, rekao je sudski vještak za
sporove ekoloških akcidenata i zaštite okoline dr. Josip Čiček na današnjem predavanju održanom u sklopu Iso forum Croatica, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Ekološki bonitet sve je važniji za
izvozno orijentirane hrvatske tvrtke. Stoga je upravljanje
okolišem u hrvatskom gospodarstvu ponajprije u ekonomskom interesu
samih tvrtki, rekao je sudski vještak za sporove ekoloških
akcidenata i zaštite okoline dr. Josip Čiček na današnjem
predavanju održanom u sklopu Iso forum Croatica, u organizaciji
Hrvatske gospodarske komore i Državnog zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo.#L#
Europska unija (EU) još od 1987. godine ima sustav izvoznih
olakšica za tvrtke koje imaju ISO certifikate. Uvođenje ekoloških
standarda sve je važnije i za banke koje će distribuirati kredite
međunarodnih bankarskih institucija, ali i za same tvrtke
tražitelje kredita.
Podizanje ugleda tvrtke na međunarodnome tržištu u Hrvatskoj je još
glavni motiv usvajanja ekoloških standarda, naglasio je Čiček.
Jednako važne su i uštede koje tvrtka postiže kod troškova
zbrinjavanja otpada, reduciranje rizika kod tehnoloških procesa,
stvaranje povjerenja kod poslovnih partnera i potrošača.
Prema njegovim riječima, države, članice EU-a, godišnje izdvajaju
za zaštitu okoliša između 4,5 i šest posto bruto nacionalnog
dohotka. To je, po ocjeni europskih stručnjaka, "minimum" da bi se
izbjegli potencijalni gubici. Tako se, primjerice, računa da su u
Njemačkoj prije sustavnog uvođenja ekoloških standarda, godišnji
financijski gubici nastali ugrožavanjem okoline dosezali i do
103,5 milijardi njemačkih maraka. Tu se ubrajaju i gubici
produktivnosti, uništenje bilja, tla, rijeka i jezera, ali i
oštećenja zdravlja ljudi.
Iako Hrvatska još nema Ministarstvo okoliša, razrađene ekonomske
instrumente stimuliranja onih koji provode mjere zaštite okoliša i
kažnjavanja onih koji ih ne provode, ni ekološke menadžere,
uvođenje ekoloških standarda u tvrtkama je u stalnom porastu,
naglasio je Čiček.
Tako je, prema podacima Državnog zavoda za normizaciju i
mjeriteljstvo, od 1. rujna ove godine ISO standarde 9001 i 9002
uvela 101 hrvatska tvrtka, od čega je 72 posto proizvodnih i 28
posto uslužnih. Uvođenje ISO standarda je, posebice u Hrvatskoj, u
porastu od 1996. godine, a riječ je o neobveznom, ali učinkovitom i
cijenjenom instrumentu zaštite okoliša.
(Hina) js vel
091454 MET oct 98