ĐURKIĆ: DRŽAVA SE NE POVLAČI IZ JESENSKE SJETVE

ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Država se ne povlači iz jesenske sjetve, nego joj pristupa na nov način, izjavio je za Hinu zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić. Komentirajući različite, pa i vrlo oštre ocjene planirane jesenske sjetve i novoga sustava poticaja u poljoprivredi, Đurkić kaže kako do sada iskazano zanimanje proizvođača pokazuje da vladine mjere "i nisu tako katastrofične kako ih dio javnosti želi prikazati". #L# Iako joj gospodarska poduzeća duguju oko 350 milijuna kuna za zajmove za organiziranje prošlojesenske i proljetne sjetve, država se ne povlači iz toga posla i pristupa mu na nov način. Da bi pomirila interese proizvođača i prerađivača, država se odlučila uvesti nov sustav poticaja kako bi dohodovno zaštitila poljoprivrednoga proizvođača i omogućila da cijena pšenice bude niža od ljetošnje. Zato je razrađen pristup s dvjema sastavnicama - zaštitnom cijenom od 75 lipa po kilogramu i poticajem po hektaru. Nova zaštitna cijena je za oko 27 posto niža od dosadašnje, pa će se, da bi se razlika nadoknadila, proizvođačima po hektaru nepovratno isplaćivati i 1050 kuna. Polovicu te svote proizvođači bi trebali dobiti u razdoblju ožujak-travanj 1999., a ostatak nakon žetve. Novac za te poticaje, oko 240 milijuna kuna, treba osigurati u državnome proračunu za iduću godinu, i nije ga moguće isplaćivati ove jeseni. Da bi se premostilo prijelazno razdoblje, pregovara se s proizvođačima repromaterijala (sjemena, mineralnoga gnojiva, goriva) da poljoprivrednicima daju jedan od potrebnih materijala u vrijednosti od 525 kuna, što je polovica poticaja po hektaru. Govoreći o ostalim razlozima za uvođenje novoga sustava poticaja, Đurkić je dodao da Ministarstvo poljoprivrede povezuje različita proizvodna područja i djelatnosti koje treba "pomiriti" - od primarne proizvodnje do prehrambeno-prerađivačke industrije. Najbolje se, kaže Đurkić, to vidi na primjeru pšenice. Na jednoj su strani interesi ratara, proizvođača, a na drugoj prerađivača. I dok prvi drže da bi cijena pšenice trebala biti viša od ovogodišnje (zajamčena je bila 1,10 kuna po kilogramu), prerađivači kažu da je naša pšenica najskuplja i da je ne mogu kupiti u vrijeme žetve i čuvati je godinu dana. S jesenskom se sjetvom kani dublje "dirnuti" i u sastav usjeva, kako bi se izbjegnuo višak jednih, a manjak drugih proizvoda. Posebice se to odnosi na pšenicu i uljarice. Na oko 250.000 hektara ljetošnji je rod bio veći od milijun tona najvažnije krušarice, što bitno nadmašuje domaće potrebe za otprilike 700.000 tona. No proizvodnjom uljarica podmirujemo samo polovicu potreba pa se ove jeseni pšenicom planira zasijati 205.000 hektara, od toga na 5000 hektara pšenice poboljšivača. Jesenas su već znatno povećani usjevi uljane repice. Umjesto nešto više od 8000 zasijano je više od 18.000 hektara. Na proljeće će se poticati proizvodnja soje i suncokreta. S planom jesenske sjetve Vlada je odredila i proizvodne kvote po županijama, a prigovora se da su neke dobile previše, neke premalo. Pritužbe da su kvote premalene i da proizvođači žele i mogu zasijati više pšenice pokazuju da vladine mjere za jesensku sjetvu nisu tako porazne kako se u dijelu javnosti žele prikazati, ističe Đurkić. Upitan za isplatu ljetos otkupljene pšenice, potvrdio je da je 12. listopada poslovnim bankama doznačeno zadnjih 80 milijuna kuna, a proizvođači taj novac mogu uzimati od jučer. Time je ljetos otkupljena pšenica potpuno plaćena, kazao je Đurkić. Podsjećamo, država je otkupila oko 420.000 tona te žitarice. (Hina) bm 140937 MET oct 98