ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Jesenska će se sjetva, po planu koji je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložilo Vladi, obaviti na 294.120 hektara - 10.000 hektara više nego lani. Od toga pšenica zauzima 69,7 posto ili 205.000
hektara, a to je 20 posto manje nego prošle godine. Uljana repica zasijat će se na 18.000 hektara, izvijestio je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić.
ZAGREB, 2. listopada (Hina) - Jesenska će se sjetva, po planu koji
je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložilo Vladi,
obaviti na 294.120 hektara - 10.000 hektara više nego lani. Od toga
pšenica zauzima 69,7 posto ili 205.000 hektara, a to je 20 posto
manje nego prošle godine. Uljana repica zasijat će se na 18.000
hektara, izvijestio je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori
zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić.#L#
Članove Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i
šumarstvo HGK Đurkić je obavijestio i o novome načinu subvencija u
poljoprivredi.
Zajamčena cijena pšenice je 75 lipa po kilogramu, a poticaj za
pšenicu određen je na 1050 kuna po hektaru. Za durum (poboljšivač)
pšenicu poticaj će biti 1300 kuna po hektaru, jer je to rizičnija
žitarica. Ječam nema zajamčene cijene, a poticaj je 500 kuna po
hektaru. Za ozimu raž poticaj je 1300 kuna po hektaru. Zajamčena
cijena za uljanu repicu 1,70 kuna po kilogramu, a poticaj 1100 kuna
po hektaru.
Budući da će se poticajna sredstva izdvajati iz državnoga proračuna
za iduću godinu, proizvođačima će se doznačivati u dva puta -
polovica u ožujku ili travnju, a ostatak nakon žetve, rekao je
Đurkić.
Zamjenik ministra ističe da se s proizvođačima repromatrijala
pregovara da ga odmah daju poljoprivrednicima, koji će ga platiti
novcem od prvoga dijela poticajnih sredstava, dakle u ožujku ili
travnju.
Đurkić je istaknuo da će predložene subvencije možda izazvati i
nezadovoljstvo, ali da se za sada ne može ništa napraviti izvan tih
okvira. Dodao je da nikomu nije zabranjeno proizvesti koliko god
hoće pšenice, ali da će poticaji ostati u okviru plana.
Zvonimir Buntić iz HGK ističe kako subvencioniranje nije izlaz za
poljoprivrednu proizvodnju, već bi se trebao osnovati fond za
ulaganja, kako bi se kreditirala tekuća proizvodnja. Subvencije
jesu korak naprijed, ali se ne uklanjaju najveće teškoće, a to su
visoke kamate i pojava da polovicu izdataka za poljoprivrednu
proizvodnju tvore ulazni troškovi.
(Hina) bma ds
021525 MET oct 98