ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Ukupni prihodi državnog proračuna u
prvih osam ovogodišnjih mjeseci dosegnuli su gotovo 29,60
milijardi kuna, što je 38,94 posto više nego u istom razdoblju
prošle godine. Ukupni su rashodi i posudbe umanjene za otplate
istodobno povećani za 23,88 posto na 28,22 milijarde kuna, podaci
su Ministarstva financija RH.
Najveći su prihodi u državnom proračunu ostvareni od poreza i to
34,35 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju u ukupnom iznosu od
26,65 milijardi kuna ili 66,52 posto planiranih proračunskih
sredstava. Prema planiranom udjelu u ukupnom proračunu i dalje
prednjače prihodi od poreza na dodanu vrijednost od kojeg je
prikupljeno 13,28 milijardi kuna ili 66,04 posto planiranih
sredstava te od poreza na dobit od kojeg je do kraja kolovoza
prikupljeno 89,81 posto prikupljenih sredstava, tj. 1,72 milijarde
kuna.
Najmanje je planiranih poreznih prihoda ostvareno od trošarina,
59,42 posto ili 3,74 milijardi kuna, te od poreza na međunarodnu
trgovinu u koje su uključene i trošarine na uvoz automobila, a od
kojih je ostvareno 57,40 posto ili 2,81 milijardu kuna. Smanjenje
prihoda od trošarina je, po ocjeni Ministarstva financija,
posljedica izjednačavanja poreznog tretmana domaćih i voznih
proizvoda, dok je kod carina riječ o smanjenju obujma uvoza, te
liberalizaciji robne razmjene sa Slovenijom, Makedonijom i Bosnom
i Hercegovinom, te povećanom uvozu vozila uz carinsku povlasticu.
Naime, uvoz vozila u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci povećan je za
13,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
U strukturi rashoda prednjače plaće i doprinosi poslodavaca na ime,
kojih je isplaćeno do kraja kolovoza ove godine 8,14 milijardi kuna
ili 11,52 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. No, u
usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem najviše su povećani
troškovi subvencija i ostali tekući transferi, za 30,8 posto na
6,50 milijardi kuna. U njihovoj strukturi najviše nose porasti
subvencija Hrvatskim željeznicama, za 27,56 posto, te poticaji i
naknade poljoprivredi, za 52,92 posto. Slijede ostale kupovine
dobara i usluga koje su porasle za 20,4 posto na 7,19 milijardi
kuna. U sklopu tih izdataka, pojašnjavaju stručnjaci Ministarstva
financija, najveći porast bilježe tekući izdaci za obranu u iznosu
od 1,04 milijarde kuna, što je posljedica plaćanja dugovanja iz
prethodnih godina. Povećanje je zabilježeno i u izdacima za
održavanje cesta i to za 42,75 posto.
Do kraja kolovoza je isplaćeno 1,67 milijardi kuna duga prema
domaćem sektoru, što je veličinu unutarnjeg duga smanjilo na
približnu razinu od 13,5 milijardi kuna, što je, po procjeni
Ministarstva, osam posto bruto domaćeg proizvoda.
Iako je otplaćeno 446,9 milijuna kuna prema inozemnim kreditorima,
otplata inozemnog javnog duga zahtijeva racionalno upravljanje
državnim rashodima.
Ministarstvo procjenjuje da je ostvareni višak od 1,38 milijardi
kuna potrebno zadržati do kraja godine.
(Hina) js vel
131013 MET oct 98
Biden: Oligarhija koja se stvara u SAD-u opasna je za demokraciju
SVJETSKA TRŽIŠTA: Popuštanje inflacije potaknulo skok Wall Streeta
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
SKV: Svijet u 4,30 sati
Trudeau: Ništa nije isključeno kada se radi o odgovoru na američke carine
Kuba počela puštati zatvorenike uhićene nakon prosvjeda 2021.
Najava - gospodarstvo - za četvrtak, 16. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za četvrtak, 16. siječnja
Najava događaja - kultura - za četvrtak, 16. siječnja
Najava događaja - svijet - za četvrtak, 16. siječnja