LJUBLJANA, 23. rujna (Hina) - Slovenska vlada započela je u srijedu na zatvorenoj sjednici, koja će potrajati nekoliko dana, s usklađivanjem proračuna za sljedeću godinu koji mora predložiti parlamentu do kraja mjeseca.
LJUBLJANA, 23. rujna (Hina) - Slovenska vlada započela je u srijedu
na zatvorenoj sjednici, koja će potrajati nekoliko dana, s
usklađivanjem proračuna za sljedeću godinu koji mora predložiti
parlamentu do kraja mjeseca.#L#
Središnja je banka upozorila da bi proračun zbog očekivane recesije
i valutnih promjena koje se mogu očekivati zbog globalne ekonomske
krize morao biti na razini prošlogodišnjeg i bez deficitarnog
financiranja javne potrošnje, a vladi preporučila stvaranje
rezervi i smanjenje rizika.
Kako je izjavio ministar financija Mitja Gaspari proračun za
sljedeću godinu trebao bi se svesti na 935 milijardi tolara.
Planirani prihodi iznose 900 milijardi tolara.
Zbog kašnjenja parlamentarnog postupka još međutim nije sasvim
sigurno koliki će biti porez na dodanu vrijednost koji bi se trebao
uvesti polovicom iduće godine i zamijeniti porez na promet koji je
do sada bio glavni izvor proračunskog prihoda.
Mnogi ekonomisti sumnjaju da će 19-postotna stopa, koju je
planirala vlada, biti dovoljna da nadoknadi ispad prihoda iz carina
do kojega je proteklih godina došlo zbog liberalizacije uvoza.
Ekonomisti upozoravaju vladu i na činjenicu da u ovoj godini još
nije sa sigurnošću izbjegnuta opasnost rebalansa ovogodišnjeg
proračuna koji bi deficit doveo znatno iznad razine planiranih
jedan posto bruto društvenog proizvoda.
Nastavak intenzivnog javnog zaduživanja u javni sektor
(energetika, cestogradnja), te eventualno uključivanje dugova
Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo u domaći
javni dug mogli bi deficit javnog sektora povećati i na četiri posto
bruto društvenog proizvoda, a rizik proračunskih kalkulacija za
iduću godinu je pretpostavka o daljnjoj apreciaciji domaće valute u
odnosu na njemačku marku i dolar.
Premijer Janez Drnovšek izjavio je kako u idućoj godini računa da će
se inflacija smanjiti sa sadašnjih devet na 6,5 posto i da očekuje
4-postotni rast društvenog proizvoda unatoč smanjenju potražnje na
tržištima zapadne Europe koja je zadnjih godina omogućavala takav
rast.
(Hina) fl rb
231811 MET sep 98