VLADA: O NOVOM SUSTAVU POTICAJA POLJOPRIVREDE

Vlada: O novom sustavu poticaja poljoprivrede U domaću bi poljoprivredu uskoro trebao biti uveden novi sustav poticaja koji, uz ostalo, podrazumijeva plaćanje po proizvodnoj jedinici (hektaru), jednokratnu pomoć za podizanje dugogodišnjih nasada u voćarstvu i vinogradarstvu te u stočarstvu plaćanje po grlu stoke. To je istaknuto na današnjoj sjednici hrvatske Vlade u raspravi o stanju u poljoprivredi. Plaćanje po proizvodnim površinama uvest će se za pšenicu, kukuruz, ječam, pivarski ječam, raž, uljarice, šećernu repu, kazao je ministar poljoprivrede Zlatko Dominiković. Jednokratnom pomoći za podizanje dugogodišnjih nasada bit će, uz ostalo, obuhvaćena i proizvodnja jabuka, krušaka, maslina, vinogradi. Novi poticaji u stočarstvu odnosit će se na plaćanje po grlu stoke, a takvim pristupom, drži ministar Dominiković, posebno bi se moglo pomoći razvoju stočarstva u demografski siromašnim područjima kakva je primjerice Lika. Podnoseći opširno izvješće o dosadašnjim mjerama u poljoprivredi, Dominiković je podsjetio i na dosadašnji sustav poticaja i naknada. Sredstva za tu namjenu svake su godine sve veća. U 1996. bilo je osigurano 510 milijuna kuna, godinu poslije 570, a ove godine 727 milijuna kuna. U programe obnove poljoprivredne mehanizacije u prošloj i ovoj godini utrošeno je oko 921 milijun kuna, rekao je Dominiković ističući da se putem tih programa uspjelo sanirati i nekoliko domaćih proizvođača mehanizacije. Značajni su pomaci učinjeni i u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Tako su, primjerice, sa 101 braniteljem sklopljeni ugovori o darovanju zemljišta. Darovano je gotovo 850 hektara površina čija je vrijednost oko 11 milijuna kuna. Podaci o uvozu i izvozu u prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da je stanje robne razmjene poljoprivrednih proizvoda poboljšano u odnosu na prošlu godinu. Uvoz je smanjen za više od 12 posto, a ukupna pozitivna promjena robne bilance bila je veća od 78 milijuna dolara, navodi se uz ostalo u izvješću o stanju u poljoprivredi. Osvrćući se na kritike vezane za uvoz poljoprivrednih proizvoda upućivane Vladi, Dominiković je kazao da su ponajčešće dolazile iz tvrtki koji su značajni uvoznici. Dajući potporu mjerama Ministarstva poljoprivrede, ministar gospodarstva Nenad Porges posebno se osvrnuo na događaje oko ovogodišnje žetve pšenice. Pritom je uz ostalo naveo da je proračunska pričuva istpražnjena dijelom i zbog intervencija oko otkupa. Ukazujući na odnos zajamčene i cijene po kojoj se pšenica može izvesti, rekao je da pšenicu možemo izvesti uz golemi gubitak koji može dosegnuti oko 250 milijuna kuna. Ističući podatak po kojem je u posljednje dvije proizvodne godine u poljoprivredu uloženo oko 2,5 milijarde kuna, premijer Zlatko Mateša rekao je kako samo netko zlonamjeran može tvrditi da se seljaku i poljoprivredi ne posvećuje dovoljna pozornost. Premijer je istaknuo da i u novom sustavu poticanja vladina politika mora koristiti seljaku i obiteljskom gospodarstvu, koji subvencije i kredite moraju dobivati izravno. Vlada ne želi posrednike i neće se dati ucjenjivati od onih koji u Hrvatsku najviše uvoze, kazao je Mateša poručujući da hrvatska javnost ima pravo znati popis najvećih uvoznika poljoprivrednih proizvoda. Nakon rasprave, u kojoj je sudjelovalo desetak ministara, zaduženi su Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo poljoprivrede da predlože mogućnosti okrupnjavanja poljoprivrednih posjeda. Od Ministarstva turizma je zatraženo da se kod rasprave o kreditiranju za pripremu turističke sezone ustraje na tome da se za izdvojeni novac kupuju domaći proizvodi. O obnovi i inim temama Vlada je Saboru uputila nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima i prijedlog da se potvrdi Ugovor o zajmu za projekt obnove istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, vrijedan 111 milijuna njemačkih maraka. Sredstva zajma iznose 74 milijuna maraka, dok bi Hrvatska sudjelovala sa 37 milijuna maraka. Spomenuti ugovor sklopljen je između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Saboru je upućen i Konačan prijedlog zakona o određivanju zastupljenosti udruga sindikata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Pritom je istaknuto da se mora razmotriti i pitanje da li Hrvatska udruga poslodavaca adekvatno reprezentira poslodavce s obzirom da postoje i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Vlada je prihvatila izvješće o restrukturiranju istarskih ugljenokopa Tupljak te do daljnjega produžila rok za prestanak proizvodnje u tom ugljenokopu. Prvobitni je rok za prestanak proizvodnje u Tupljaku bio konac listopada. 241617 MET sep 98