ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Prvi dio provedbe Nacionalnog programa zapošljavanja je u tijeku, ali je kao takav nedostatan da bi zamijenio cjelovitu politiku na tržištu rada koja se odnosi na djelovanje Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje (HZZZ). Kako je na današnjoj sjednici Vlade RH ocijenila direktorica HZZZ-a Sanja Crnković-Pozajić, u sadašnjoj gospodarskoj situaciji neophodno je djelovati na nekoliko razina istodobno da bi se osjetili pozitivni učinci na zapošljavanje.
ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Prvi dio provedbe Nacionalnog
programa zapošljavanja je u tijeku, ali je kao takav nedostatan da
bi zamijenio cjelovitu politiku na tržištu rada koja se odnosi na
djelovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZZ). Kako je na
današnjoj sjednici Vlade RH ocijenila direktorica HZZZ-a Sanja
Crnković-Pozajić, u sadašnjoj gospodarskoj situaciji neophodno je
djelovati na nekoliko razina istodobno da bi se osjetili pozitivni
učinci na zapošljavanje. #L#
Stoga će Zavod proširiti program aktivne politike zapošljavanja i
svoje djelovanje.
Rezultati dosad provedenih mjera relativno su skromni. Zaprimljeno
je 149 zahtjeva za sufinanciranjem zapošljavanja i uvođenja u posao
te se na taj način zaposlilo 336 nezaposlenih s evidencije. Tijekom
rujna zaprimljeno je znatno više zahtjeva nego u ranijim mjesecima,
no, razina sufinanciranja preniska je da bi značajnije potakla novo
zapošljavanje, smatra Crnković-Pozajić.
U sklopu provedbe prvog paketa mjera Nacionalnog programa
zapošljavanja predlaže se uvođenje nove mjere koja će poticati
zapošljavanje nezaposlenih hrvatskih branitelja te nezaposlene
djece i supružnika poginulih i nestalih. Poslodavcu koji zaposli
pojedince iz navedene skupine u prvoj godini dat će se povrat 70
posto bruto plaće, u drugoj godini 50 posto, a ukoliko pojedinca
zadrži na neodređeno vrijeme dobit će jednokratnu stimulativnu
isplatu.
Drugi paket mjera obuhvaća zapošljavanje invalida i osoba s
faktorom otežane zapošljivosti i to subvencijama za zapošljavanje,
samozapošljavanje i otvaranjem zaštitnih radionica. Invalidima će
se također pružati krediti za samozapošljavanje u zanimanjima koja
su njima primjerena.
Problem zapošljavanja teško zaposljivih osoba, tj. nezaposlenih
starijih od 50 godina i osoba s ograničenom radnom sposobnošću,
pokušat će se riješiti i u sklopu Programa javnih radova.
Kao i u slučaju nezaposlenih invalida, poslodavci koji zaposle
takve osobe dobit će povoljni kredit u iznosu 70 posto bruto plaća
koje bi pojedincu isplatili u tijeku godine.
U programu poticanja samozapošljavanja u prvom je koraku neophodno
identificirati osobe koje imaju predispozicije za poduzetničke
aktivnosti, a potom ih upućivati dalje na program za obrazovanje
poduzetnika.
Nakon završenog prvog dijela obrazovanja pojedinci bi se slali na
tečajeve čija je svrha da pod stručnim vodstvom izrade poslovni
plan koji bi im ujedno bio i predložak za dobivanje kredita. Cijena
kredita bit će neznatno iznad eskontne stope Hrvatske narodne
banke, uz poček u otplati od jedne do dvije godine i obvezu vraćanja
kredita u roku od pet godina. U provedbi tog programa predviđa se
suradnja s Ministarstvom gospodarstva.
Jedan od elemenata Nacionalnog programa zapošljavanja je i
rješavanje problema viškova radnika radi zaustavljanja rasta
nezaposlenosti i pomoći osobama kojima prijeti nezaposlenost da
što prije nađu novi posao.
Neophodno je pritom definirati pristup sprečavanju daljnjeg rasta
nezaposlenosti i to kroz zadržavanje dijela radnika kod istog
poslodavca uz sufinanciranje njihovog dokvalificiranja i
prekvalificiranja. Potrebno je također identificirati osobe koje
bi se mogle uspješno samozaposliti te osposobiti dio radnika za
deficitarna zanimanja ili ih informirati o mogućnostima
zapošljavanja i procesima posredovanja za novi posao.
U Zavodu predlažu i kreditiranje tvrtki radi povećanja
zaposlenosti. U svezi s tim nastojat će se plasirati sredstva koja
su stvorena doprinosima po stopi od 0,82 posto iz dohotka u županije
te putem natječaja kreditirati perspektivne poslodavce uz klauzulu
da se kreditom unapređuje zapošljavanje.
Dosadašnja iskustva Zavoda ukazuju na relativno slabo korištenje
ponuđenih mjera od strane poslodavaca. Uzroci tome su ne samo u
visokim troškovima rada nego i u općim gospodarskim prilikama zbog
kojih poslodavci čak niti uz stimulativne mjere za zapošljavanje
nisu spremni poduzeti taj korak. Nakon brojnih konzultacija s
poslodavcima, u Zavodu su zaključili da su najveći problemi pritom
nesigurnost poslovanja, nedostatak obrtnih sredstava,
nelikvidnost, skupi novac i dr.
Nestašica jeftinog kapitala danas je glavna kočnica razvoja malog i
srednjeg poduzetništva, a upravo ono najviše doprinosi rastu
zaposlenosti. Samo uz višeslojni pristup i kreditiranje
poduzetnika u privatnom sektoru može se popraviti neravnoteža
ponude i potražnje na tržištu rada, zaključuju u Hrvatskom zavodu
za zapošljavanje.
(Hina) alt/tp sbo
081447 MET oct 98