FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAPOŠLJAVANJE I REFORME, SREDIŠNJE TEME NJEMAČKIH IZBORA

BONN, 22. rujna (Hina) - Unutarnjopolitičke teme, posebice zapošljavanje i reforme socijalne države, najvažnija su pitanja koja će odlučiti o rezultatu općih izbora u Njemačkoj 27. rujna.
BONN, 22. rujna (Hina) - Unutarnjopolitičke teme, posebice zapošljavanje i reforme socijalne države, najvažnija su pitanja koja će odlučiti o rezultatu općih izbora u Njemačkoj 27. rujna. #L# Samo pet dana uoči općih izbora, ulazeći u završnicu predizborne borbe sve njemačke stranke pozvale su birače da im daju i svoj drugi glas. Najnovija ispitivanja javnoga mišljenja pokazala su da je razlika između glavnih takmaca kršćanskih demokrata (CDU/CSU) kancelara Helmuta Kohla i socijaldemokrata (SPD) izazivača Gerharda Schroedera (Šreder) pala samo na dva posto, došavši tako u okvire moguće pogreške od tri posto koja je dopuštena za takva ispitivanja. Priznajući da će utrka biti tijesna, Kohl (68), koji se bori za rekordni peti mandat kancelara, zatražio je za CDU oba glasa koja imaju njemački birači, jedan kojim biraju lokalnog zastupnika i drugi za stranačku listu. "Borimo se za oba glasa. Ne poklanjamo ništa", rekao je on u ponedjeljak u Bonnu. Predsjednik SPD-a Oskar Lafontaine svojom predizbornom porukom "Drugi glas je glas za Schroedera", poručio je biračima kako SPD mora postati najjača stranka u njemačkom Bundestagu. Glavni tajnik slobodnih demokrata (FDP) Guido Westerwelle zatražio je za svoju stranku drugi glas birača ističući kako ovim glasom oni određuju odnose snaga u parlamentu. Instituti za ispitivanje javnoga mišljenja računaju kako pet dana uoči izbora 27. rujna još oko 20 posto birača nije odlučilo kome će dati svoj glas. Borba za glasove njemačkih birača na ovim izborima u Njemačkoj odlučuje se prvenstveno na pitanjima zapošljavanja i reformi njemačke socijalne države, pitanjima unutarnje politike koja i u Njemačkoj, kao i u drugim zemljama na izborima igraju odlučujući ulogu. Kohlova Unija nastojala je, kako se ocjenjuje, dosta oklijevajući, u posljednje vrijeme provesti radikalne reforme kako bi ojačala konkurentnost njemačkog gospodarstva u svjetskim razmjerima, smanjila troškove proizvodnje i privukla kapital koji bi otvorio nova radna mjesta i tako smanjio rekordan broj nezaposlenih. Njegova nastojanja bila su samo djelomično uspješna a jačanje konjukture njemačkog gospodarstva tek nedavno počelo je smanjivati i broj nezaposlenih svodeći ga na 4,1 milijun ili oko 11 posto. Kohl nije uspio smanjiti broj nezaposlenih ispod psihološke granice od četiri milijuna, a SPD na najnovija kretanja na tržištu rada kaže: "prekasno i nedovoljno". Posebice je teško stanje na istoku Njemačke, gdje je nakon ujedinjenja i provedenih strukturalnih izmjena gospodarstva i gubitka tržišta bivšeg istočnog lagera bez posla čak 17 posto radno sposobnog pučanstva, za što istočni Nijemci krive kancelara Kohla. Birači na istoku, nakon početnog oduševljenja ujedinjenjem udaljili su se od Kohla i dijelom se okrenuli SPD-u a dijelom i reformiranim komunistima PDS-a. Socijaldemokratski kandidat za kancelara Gerhard Schroeder (54) ponudio je biračima savez za zapošljavanje kao središnji instrument za rješenje problema nezaposlenosti u kojem bi zajednički djelovali poslodavci, sindikati i vlada. Schroeder je osim toga najavio da će, ako dobije vlast, u prvih nekoliko mjeseci ukinuti nedavno donesene zakone koji olakšavaju poslodavcima otpuštanje radnika, smanjuju plaćanje tijekom bolesti i opozvati reformu mirovinskog osiguranja oko koje se Kohlova vlada usuglasila, čime socijaldemokratski kandidat ide u susret željama nezaposlenih i umirovljenika. Te najave naišle su međutim na silovit odgovor njemačkih poslodavaca koji odbijaju svaku pomisao na ulazak u Schroederov savez za zapošljavanje ako bi se on temeljio na ukinuću već postignutih olakšica njemačkom gospodarstvu. CDU/CSU, zajedno sa svojim koalicijskim partnerom slobodnim demokratima (SDP), hoće smanjiti miješanje države u gospodarstvo i reformom poreznog, financijskog i mirovinskog sustava učiniti Njemačku konkurentnijom. SPD uglavnom dijeli uvjerenje kršćanskih demokrata kako su reforme nužne ali u njihovoj provedbi ustraje na socijalnoj pravdi i potpori najugroženijim dijelovima pučanstva kao što su nezaposleni i umirovljenici. Zbog toga su socijaldemokrati u Gornjem domu njemačkog parlamenta zaustavili reformu poreznog sustava koju je predložila vladajuća koalicija. Analize pokazuju da Nijemci ne mogu očekivati da će i dalje moći živjeti dobro kao do sada uz visoke poreze, centralizirane pregovore o plaćama, stalnu državnu pomoć tvrtkama s problemima u situaciji kada američki radnik dobiva 18 dolara po satu, a njemački 28. Politički analitičari drže da je teško očekivati da će Gerhard Schroeder, posebice ako bude osnovao vladu sa svojim vjerojatnim koalicijskim partnerom Zelenima, biti uopće u stanju pokrenuti radikalne reforme nužne Njemačkoj. Sve veća vjerojatnost velike koalicije između CDU/CSU i SPD-a, na koju upućuju tijesni rezultati anketa, otvara međutim, drže neki analitičari, mogućnost da se prekine zastoj u provedbi reformi. Uz dostatnu spremnost na kompromis, smatraju oni, dvije strane bi mogle provesti ili bar započeti provedbu značajnih reformi njemačkog poreznog, financijskog i socijalnog sustava, a modernizirana Njemačka socijalna država bila bi spremnija održati ključno mjesto koje zauzima u svjetskoj ekonomiji i tako omogućila održavanje visokog životnog standarda i rješavanje problema nezaposlenosti. Jačanje stranaka poput Njemačke narodne unije (DVU) koje su zabilježile visok rast na regionalnim izborima u nekim saveznim državama na parolama usmjerenim protiv stranaca navelo je CDU/CSU da se u predizbornoj kampanji pojačano zauzmu za stroži odnos prema strancima kriminalcima u Njemačkoj i da zatraže njihovo protjerivanje iz zemlje kako bi time oduzele dio glasova desnim strankama. Pogledaju li se izborni programi kršćanskih demokrata, socijaldemokrata, slobodnih demokrata i zelenih, vidi se da se samo zeleni u nekim bitnim točkama međunarodne politike razlikuju kako od vladajuće koalicije tako i od socijaldemokrata. Sve stranke ističu značenje procesa europskog ujedinjenja. EU je za SPD "najbolji jamac mira, sigurnosti i socijalne stabilnosti", a za CDU/CSU pretpostavka za "trajni mir u slobodnoj i stabilnoj Europi". Različit odnos postoji samo prema europskoj politici zapošljavanja jer socijaldemokrati traže europski savez za zapošljavanje, zeleni govore o socijalno političkom i gospodarskom okviru za borbu protiv masovne nezaposlenosti u Europi, dok Unija takav europski program odbacuje zbog visokih troškova, a FDP načelno odbija prenošenje odgovornosti za ta pitanja s nacionalnih na europske institucije. Najveće razlike pokazuju se u ključnim pitanjima međunarodne politike između zelenih i drugih, jer zeleni, naspram kršćanskih demokrata, socijaldemokrata i SDP-a, odbijaju angažiranje njemačkih postrojba izvan zemlje, traže ravnotežu različitih dijelova svijeta u Vijeću sigurnosti UN, a ne stalno članstvo u Vijeću za Njemačku i ukinuće prava veta u Vijeću sigurnosti a NATO želi postupno zamijeniti OESS-om koji bi trebao izgraditi ukupni europski sustav sigurnosti. Slavoljub Leko (Hina) sl rb 221755 MET sep 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙