BONN, 22. rujna (Hina) - Unutarnjopolitičke teme, posebice zapošljavanje i reforme socijalne države, najvažnija su pitanja koja će odlučiti o rezultatu općih izbora u Njemačkoj 27. rujna.
BONN, 22. rujna (Hina) - Unutarnjopolitičke teme, posebice
zapošljavanje i reforme socijalne države, najvažnija su pitanja
koja će odlučiti o rezultatu općih izbora u Njemačkoj 27. rujna.
#L#
Samo pet dana uoči općih izbora, ulazeći u završnicu predizborne
borbe sve njemačke stranke pozvale su birače da im daju i svoj drugi
glas.
Najnovija ispitivanja javnoga mišljenja pokazala su da je razlika
između glavnih takmaca kršćanskih demokrata (CDU/CSU) kancelara
Helmuta Kohla i socijaldemokrata (SPD) izazivača Gerharda
Schroedera (Šreder) pala samo na dva posto, došavši tako u okvire
moguće pogreške od tri posto koja je dopuštena za takva
ispitivanja.
Priznajući da će utrka biti tijesna, Kohl (68), koji se bori za
rekordni peti mandat kancelara, zatražio je za CDU oba glasa koja
imaju njemački birači, jedan kojim biraju lokalnog zastupnika i
drugi za stranačku listu.
"Borimo se za oba glasa. Ne poklanjamo ništa", rekao je on u
ponedjeljak u Bonnu.
Predsjednik SPD-a Oskar Lafontaine svojom predizbornom porukom
"Drugi glas je glas za Schroedera", poručio je biračima kako SPD
mora postati najjača stranka u njemačkom Bundestagu.
Glavni tajnik slobodnih demokrata (FDP) Guido Westerwelle zatražio
je za svoju stranku drugi glas birača ističući kako ovim glasom oni
određuju odnose snaga u parlamentu.
Instituti za ispitivanje javnoga mišljenja računaju kako pet dana
uoči izbora 27. rujna još oko 20 posto birača nije odlučilo kome će
dati svoj glas.
Borba za glasove njemačkih birača na ovim izborima u Njemačkoj
odlučuje se prvenstveno na pitanjima zapošljavanja i reformi
njemačke socijalne države, pitanjima unutarnje politike koja i u
Njemačkoj, kao i u drugim zemljama na izborima igraju odlučujući
ulogu.
Kohlova Unija nastojala je, kako se ocjenjuje, dosta oklijevajući,
u posljednje vrijeme provesti radikalne reforme kako bi ojačala
konkurentnost njemačkog gospodarstva u svjetskim razmjerima,
smanjila troškove proizvodnje i privukla kapital koji bi otvorio
nova radna mjesta i tako smanjio rekordan broj nezaposlenih.
Njegova nastojanja bila su samo djelomično uspješna a jačanje
konjukture njemačkog gospodarstva tek nedavno počelo je smanjivati
i broj nezaposlenih svodeći ga na 4,1 milijun ili oko 11 posto. Kohl
nije uspio smanjiti broj nezaposlenih ispod psihološke granice od
četiri milijuna, a SPD na najnovija kretanja na tržištu rada kaže:
"prekasno i nedovoljno".
Posebice je teško stanje na istoku Njemačke, gdje je nakon
ujedinjenja i provedenih strukturalnih izmjena gospodarstva i
gubitka tržišta bivšeg istočnog lagera bez posla čak 17 posto radno
sposobnog pučanstva, za što istočni Nijemci krive kancelara Kohla.
Birači na istoku, nakon početnog oduševljenja ujedinjenjem
udaljili su se od Kohla i dijelom se okrenuli SPD-u a dijelom i
reformiranim komunistima PDS-a.
Socijaldemokratski kandidat za kancelara Gerhard Schroeder (54)
ponudio je biračima savez za zapošljavanje kao središnji
instrument za rješenje problema nezaposlenosti u kojem bi
zajednički djelovali poslodavci, sindikati i vlada.
Schroeder je osim toga najavio da će, ako dobije vlast, u prvih
nekoliko mjeseci ukinuti nedavno donesene zakone koji olakšavaju
poslodavcima otpuštanje radnika, smanjuju plaćanje tijekom
bolesti i opozvati reformu mirovinskog osiguranja oko koje se
Kohlova vlada usuglasila, čime socijaldemokratski kandidat ide u
susret željama nezaposlenih i umirovljenika.
Te najave naišle su međutim na silovit odgovor njemačkih
poslodavaca koji odbijaju svaku pomisao na ulazak u Schroederov
savez za zapošljavanje ako bi se on temeljio na ukinuću već
postignutih olakšica njemačkom gospodarstvu.
CDU/CSU, zajedno sa svojim koalicijskim partnerom slobodnim
demokratima (SDP), hoće smanjiti miješanje države u gospodarstvo i
reformom poreznog, financijskog i mirovinskog sustava učiniti
Njemačku konkurentnijom.
SPD uglavnom dijeli uvjerenje kršćanskih demokrata kako su reforme
nužne ali u njihovoj provedbi ustraje na socijalnoj pravdi i
potpori najugroženijim dijelovima pučanstva kao što su nezaposleni
i umirovljenici. Zbog toga su socijaldemokrati u Gornjem domu
njemačkog parlamenta zaustavili reformu poreznog sustava koju je
predložila vladajuća koalicija.
Analize pokazuju da Nijemci ne mogu očekivati da će i dalje moći
živjeti dobro kao do sada uz visoke poreze, centralizirane
pregovore o plaćama, stalnu državnu pomoć tvrtkama s problemima u
situaciji kada američki radnik dobiva 18 dolara po satu, a njemački
28.
Politički analitičari drže da je teško očekivati da će Gerhard
Schroeder, posebice ako bude osnovao vladu sa svojim vjerojatnim
koalicijskim partnerom Zelenima, biti uopće u stanju pokrenuti
radikalne reforme nužne Njemačkoj.
Sve veća vjerojatnost velike koalicije između CDU/CSU i SPD-a, na
koju upućuju tijesni rezultati anketa, otvara međutim, drže neki
analitičari, mogućnost da se prekine zastoj u provedbi reformi.
Uz dostatnu spremnost na kompromis, smatraju oni, dvije strane bi
mogle provesti ili bar započeti provedbu značajnih reformi
njemačkog poreznog, financijskog i socijalnog sustava, a
modernizirana Njemačka socijalna država bila bi spremnija održati
ključno mjesto koje zauzima u svjetskoj ekonomiji i tako omogućila
održavanje visokog životnog standarda i rješavanje problema
nezaposlenosti.
Jačanje stranaka poput Njemačke narodne unije (DVU) koje su
zabilježile visok rast na regionalnim izborima u nekim saveznim
državama na parolama usmjerenim protiv stranaca navelo je CDU/CSU
da se u predizbornoj kampanji pojačano zauzmu za stroži odnos prema
strancima kriminalcima u Njemačkoj i da zatraže njihovo
protjerivanje iz zemlje kako bi time oduzele dio glasova desnim
strankama.
Pogledaju li se izborni programi kršćanskih demokrata,
socijaldemokrata, slobodnih demokrata i zelenih, vidi se da se samo
zeleni u nekim bitnim točkama međunarodne politike razlikuju kako
od vladajuće koalicije tako i od socijaldemokrata.
Sve stranke ističu značenje procesa europskog ujedinjenja. EU je za
SPD "najbolji jamac mira, sigurnosti i socijalne stabilnosti", a za
CDU/CSU pretpostavka za "trajni mir u slobodnoj i stabilnoj
Europi".
Različit odnos postoji samo prema europskoj politici zapošljavanja
jer socijaldemokrati traže europski savez za zapošljavanje, zeleni
govore o socijalno političkom i gospodarskom okviru za borbu protiv
masovne nezaposlenosti u Europi, dok Unija takav europski program
odbacuje zbog visokih troškova, a FDP načelno odbija prenošenje
odgovornosti za ta pitanja s nacionalnih na europske institucije.
Najveće razlike pokazuju se u ključnim pitanjima međunarodne
politike između zelenih i drugih, jer zeleni, naspram kršćanskih
demokrata, socijaldemokrata i SDP-a, odbijaju angažiranje
njemačkih postrojba izvan zemlje, traže ravnotežu različitih
dijelova svijeta u Vijeću sigurnosti UN, a ne stalno članstvo u
Vijeću za Njemačku i ukinuće prava veta u Vijeću sigurnosti a NATO
želi postupno zamijeniti OESS-om koji bi trebao izgraditi ukupni
europski sustav sigurnosti.
Slavoljub Leko
(Hina) sl rb
221755 MET sep 98