SAD 4. X. NYT:BEATIFIKACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 4. X. 1998. Papina beatifikacija hrvatskoga kardinala potpiruje stara neprijateljstva "Papa Ivan Pavao II. beatificirao je u subotu nadbiskupa zagrebačkog iz vremena Drugoga svjetskog rata, proglašavajući ga mučenikom 'zlodjela komunističkog sustava'. Beatifikacija je zadnji stupanj prije svetosti. No, iskazivanjem takve počasti kardinalu Alojziju Stepincu, kojega je Titova vlada zatvorila zbog kolaboracije s nacistima, Papa se istodobno umiješao u jednu od najžučnijih hrvatsko-srpskih rasprava na čitavom području bivše Jugoslavije. Stepinac je nacionalni junak milijuna hrvatskih rimokatolika kao i hrvatskog nacionalističkog predsjednika Franje Tuđmana. Pravoslavni Srbi, koji su stoljećima bili manjina u Hrvatskoj, ali je velik broj njih dragovoljno ili prisilno napustio Tuđmanovu državu, drže pak Stepinčevu beatifikaciju političkom provokacijom. Dugo su Stepinca smatrali ratnim simpatizerom nacističkog marionetskog režima koji je poubijao desetke, možda i stotine tisuća Srba, Židova i Cigana. Režima, kojega mnogi na tim prostorima smatraju pretečom današnje nezavisne hrvatske države. No, čini se da tijekom pastoralnog posjeta Hrvatskoj bolesni 78- godišnji Papa - koji će ovog mjeseca obilježiti 20 godina svog pontifikata - promatra povijest kroz drukčiju prizmu nego ljudi koje po vlastitim riječima želi pomiriti. Možda ne iznenađuje što rođeni Poljak Ivan Pavao II., koji se svojom propovjedaonicom koristio za pružanje pomoći pri svrgavanju sovjetskog totalitarizma, ukazuje počast crkvenom velikodostojniku - žrtvi komunističkih progona, umrlom u kućnom zatvoru 1960. No, u postkomunističkoj Hrvatskoj vjera je dugo smatrana bedemom protiv ateističkog tlačitelja. Proteklih deset godina vjera je kao jedna od malobrojnih opipljivih razlika između Srba, Hrvata i Muslimana bila glavni sastojak nacionalističke mržnje koja je potpirivala njihove međusobne ratove. Više od 350 tisuća vjernika, zbijenih na strmom brežuljku ispred Papina oltara, smještenog na otvorenom prostoru, očitovalo je ponos zbog beatifikacije i prkos kritici. 'Dobro je imati vlastitog sveca, nekoga tko će nas zagovarati pred Bogom', kazao je 20- godišnji Kruno Cabraka, student iz Zagreba, doputovavši nešto sjevernije, u Mariju Bistricu, već u dva sata ujutro kako bi vidio Papu. Slegnuo je ramenima na prigovor glede manjina: 'Ne marimo za njihove svece. Zašto bi oni marili za naše?' Papa Ivan Pavao II. nije posjetio pravoslavnu Srbiju, ali nekoliko je puta posjetio Balkan, uvijek propovijedajući mir i jedinstvo na tom području, podijeljenom etničkim i vjerskim razlikama. G. 1994. prvi je puta posjetio Hrvatsku, u kojoj katolici čine više od 75 posto stanovništva (...) Pravoslavna crkva ne oprašta ono što smatra sudioništvom Katoličke crkve u sustavnom ubijanju, protjerivanju i prisilnom pokatoličavanju Srba za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Štoviše, pod Tuđmanovom vlašću, mnogi Hrvati prekrajaju pronacističke ustaše pod vodstvom Ante Pavelića u domoljube i utemeljitelje suvremene hrvatske države. Beatifikacija Stepinca pogađa bolnu točku u samom središtu spomenute priče. Nakon njemačke invazije na Jugoslaviju 1941. Pavelić je bio na čelu pronacističke diktature koja je nadzirala netom stvorenu nezavisnu Hrvatsku. Zagrebački nadbiskup, gorljivi antikomunist, prigrlio je u početku Pavelićevu vlast kao 'Božju ruku'. No, sve brojniji dokazi zločina nad Srbima, Židovima i ostalim manjinama potaknuli su nadbiskupa da režimu uskrati svoju potporu. G. 1942. počeo je osuđivati ustaške zločine - u pismu Paveliću i 1943. u crkvenim homilijama i pismima svećenicima. Nakon što su ga Titove snage uhitile 1946., nadbiskupu je priređeno montirano suđenje, a potom je odveden u istražni, a 1951. i u kućni zatvor. Kasnije ga je Papa Pio XII. proglasio kardinalom. Vatikan i brojni povjesničari tvrde da je zaslužan za spašavanje stotina Židova i Srba, ali kritičari tvrde da je nedovoljnim izjašnjavanjem u javnosti zapravo podupirao ustaški režim. Srbi su ga dugo smatrali simbolom suradnje katoličkih svećenika s ustašama. Tjedan dana prije Papina odlaska iz Rima, Centar Simona Wiesenthala u Parizu zatražio je od Vatikana odgodu beatifikacije dok povjesničari dodatno ne prouče slučaj kardinala Stepinca. Taj je zahtjev razbjesnio i hrvatske dužnosnike i Vatikan. Hrvatski su Židovi očitovali rezignaciju. 'Nema sumnje da je spasio stotine Židova i ostalih ljudi', kazao je Slavko Goldstein, čelnik oko 2000 hrvatskih Židova. Goldstein je kardinalovo djelovanje opisao miješanim. 'Pokušao je ispraviti neke od najgorih aspekata, ali nikada nije osudio režim kao takav', kazao je Goldstein. Izrazio je žaljenje što beatifikacija - u potpunosti povezana s kardinalovim otporom komunizmu - najvjerojatnije neće potaknuti Hrvate da ispitaju ratnu prošlost, zaodjevenu u mit. 'To neće razjasniti razdoblje Drugoga svjetskog rata', dodao je Goldstein, napomenuvši da se 'hrvatsko društvo mora tek suočiti s onim s čime su se Nijemci uspješno suočili'", prenosi Alessandra Stanley. 050317 MET oct 98