FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKI TISAK O PAPINOM POSJETU I STEPINCU

ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Francuski tisak opširno je uoči drugog Papina posjeta Hrvatskoj komentirao taj događaj i njegov središnji dio - beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca.
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Francuski tisak opširno je uoči drugog Papina posjeta Hrvatskoj komentirao taj događaj i njegov središnji dio - beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca. #L# Uz niz podataka o djelovanju zagrebačkog nadbiskupa tijekom Drugog svjetskog rata u nekim je napisima bila prisutna određena rezerva spram kardinalova odnosa prema ustaškom režimu. O tome svjedoče naslovi u socijalističkom "La Liberation" koji kardinala naziva mučenikom i kolaboratorom, listu "Le Monde" koji u papinoj počasti Stepincu vidi provokaciju spram srpskog javnog mnijenja i u konzervativnom "Le Figaro" koji je objavio inače pozitivno intoniran članak pod naslovom "Kontroverzan posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Katolički "La Croix" također je spomenuo "kritike zbog prelatova stava za vrijeme hrvatskog pronacističkog režima". U svom broju od četvrtka "Le Monde" je objavio opširan osvrt s podnaslovom "Bivši nadbiskup Zagreba bio je jedna od potpora ustaškog režima" iz pera Henri Tincqa, stručnjaka za vjeroispovijesti, a posebice pravoslavlje. Kao izvor o zločinima ustaškog režima spominje se i poznata knjiga-pamflet Viktora Novaka "Magnum Crimen" iz koje se kao primjere Stepinčeve kolaboracije navodi da je tadašnji nadbiskup već 12. travnja 1941. godine, "dok Kraljevina Jugoslavija još nije kapitulirala", bio u doticaju s ustašama i da je 16. travnja 1941. bio primljen od Pavelića i otpjevao Te Deum u zagrebačkoj katedrali. Tvrdi se, nadalje, da je kao vojni vikar nazvao fašistički režim "Božjim djelom", da je šutio o rasnim zakonima i stavljanju Srba izvan zakona što je prethodilo masakrima, da nije reagirao na linč pravoslavnog metropolita Zagreba i umorstva pravoslavnih svećenika i episkopa (Karlovac i Banja Luka), a niti na prisilna prekrštavanja nekatolika. Iako je točno, piše Tincq, da je poslijeratna komunistička promidžba napuhala te činjenice, istina je da je Stepinac spram ustaškog režima zauzeo stajalište oprečno onome kasnijem spram Titovog režima. Ali u Hrvatskoj cirkulira potpuno druga verzija povijesti, pa se u tom kontekstu spominju za Stepinca pozitivne činjenice kao što su da ga je Pavelić mrzio, da je pokazao hrabrost zahtjevom da posjeti logore i zagovaranjem poštivanja progonjenih skupina. Između ostaloga, Tincq donosi ključne navode iz poznatih propovijedi 25. listopada 1942. i 14. ožujka 1943. godine (..."da svaki narod i svaka rasa imade pravo na život dostojan čovjeka i na postupak dostojan čovjeka"...). Ipak, beatifikacija riskira da "uz Ivana Pavla II. poveže amputiranu viziju povijesti, opčinjenu komunističkim mučeništvom i restauracijom 'unijatskog' katolicizma u pravoslavnim zemljama", kaže Tincq na kraju svog članka. Pišući u "La Liberation", i Helene Despić-Popović analizira osobnost kardinala Stepinca pa ga između ostaloga spominje i kao solunskog dobrovoljca koji je tada kao mnogi katolički Hrvati vjerovao u jugoslavensku ideju. Poslije ubojstva Radića i "optužen zbog projugoslavenstva, Stepinac ističe svoje hrvatstvo da bi umirio crkvenu desnicu. Upravo će se ta desnica povezati s ustaškim političkim pokretom", tumači francuskoj novinarki Drago Pilsel i nastavlja kako "oduševljen stvaranjem hrvatske države kardinal Stepinac nije isprva shvatio fašističku narav ustaškog pokreta. Tek je 1942. uvidio da Ante Pavelić nije donio rasne zakone da bi udobrovoljio Himmlera nego zato što je to sam htio. Kardinal je najprije zarobljenik ustaških političkih struktura. Zatim osuđuje sve, a režim se osvećuje ubijajući mu brata". Među primjerima Stepinčeva zalaganja za progonjene dr. Jure Butelja spominje da je spasio 10 posto zagrebačkih Židova, pomogao mnogoj židovskoj djeci da dođu do Turske i Palestine i premjestio jedan starački dom s 80 osoba u svoju rezidenciju izvan Zagreba. Kao jedan od rijetkih koji izlaže suprotna mišljenja, bivši komunistički prvak Stipe Šuvar priznaje da je Stepinac spašavao Srbe i Židove, ali objašnjava činjenicu da ga Židovi nisu proglasili Pravednikom time što su mu "intervencije bile pojedinačne. Nije osudio pokolje Srba... Danas se kaže da je prihvatio prekrštenja pravoslavnih Srba samo da bi ih spasio. Trebao je Anti Paveliću reći da neće nikada pristati na prisilna prekrštenja. On je bio dobar učenik pape Pija XII koji je bio profašist opsjednut uništenjem komunizma." Povjesničar i teolog Jure Krišto u izjavi za "Liberation" kaže da su ratni ožiljci u današnjoj Hrvatskoj još tako svježi da je teško pobuditi suosjećanje sa srpskim žrtvama ustaša: "Pravoslavci su se (prilikom stvaranja NDH) opirali ideji hrvatske države jer su smatrali da im je budućnost u vezama sa Srbijom. Ustaše su htjeli promijeniti tu stvarnost", kazao je Krišto, i to, kako piše francuska novinarka, "bez da je trepnuo okom". Prema Krištovom mišljenju, "Stepinac se bojao da će dolazak na vlast komunista značiti kraj ne samo Katoličke Crkve, već i Hrvata. U svom činjeničnom okviru "La Liberation" opisuje ustašku diktaturu i raspre koje su se vodile o broju žrtava, posebice u Jasenovcu, te navodi prosudbu povjesničara Ive Goldsteina da se broj žrtava u tom logoru kreće između 80 i 100 tisuća. Novinar lista "Le Figaro" Joseph Vandrisse prenosi iz Vatikana dojmove o velikim simpatijama pape Ivana Pavla II. za Hrvate i za kardinala Stepinca. To je poštovanje ilustrirano izjavama i propovijedima tijekom prvog Papina posjeta Hrvatskoj. Posebno se ističe da je Papa, koji je imao 19 godina kada je njegova zemlja napadnuta i koji je postao biskup s 38 godina, u Stepincu vidio brata velikih biskupa srednje Europe - Tomašeka u Pragu, Wyszinskoga u Varšavi i Mindszentya u Budimpešti - koji su imali hrabrosti braniti slobodu savjesti pred napadima svake vlasti. Katolički "La Croix" koristi Papin posjet da upozna čitatelje i sa suvremenim životom Crkve i društva u Hrvatskoj, o njenoj socijalnoj djelatnosti, komunikacijama itd. Što se tiče kardinala Stepinca, dopisnica Christine Holzbauer-Madison je između ostalih razgovarala i s dr. Ilijom Živkovićem: "Suočeni s kampanjom dezinformacija, koja je trajala 50 godina, možemo se samo nadati da će se ljudi držati činjenica". Nakon završetka Domovinskog rata "stišali su se ekstremizmi. Ali sada treba dobiti bitku u glavama. I to sada radimo!". Jedini pravoslavni svećenik u Zagrebu Milenko Popović izjavio je da se od 219 pravoslavnih svećenika, koliko ih je prije rata bilo u Hrvatskoj, vratilo samo 23. Mitropolit Jovan, koji je, kao i svi drugi vjerski visokodostojanstvenici, pozvan da bude nazočan beatifikaciji, dao je diskretno na znanje da bi se radije pojavio prilikom Papina posjeta Splitu. (Hina) pp ii 031442 MET oct 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙