INTERVJU PREDSJEDNIKA TUĐMANA ZA RADIO I TV VATIKAN (3-KRAJ)

ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Pri završetku razgovora predsjednik Tuđman je odgovorio i na nekoliko pitanja nazočnih hrvatskih novinara. Na pitanje kako objašnjava potporu Svete Stolice hrvatskoj državi i narodu u kritičnim momentima novije hrvatske povijesti, kad se znade da je vatikanska diplomacija prilično suzdržana u međunarodnim odnosima (glavni urednik "Vjesnika" Nenad Ivanković), predsjednik Tuđman je odgovorio da je Sveta Stolica svjetska institucija s najdužim povijesnim iskustvom. "Pa, dopustite da kažem, (imamo) i najmudriju što se tiče međunarodnih odnosa i međunarodne politike. S toga stanovišta Vatikan je shvatio da je hrvatski narod u svojoj težnji za slobodom, u svom održanju na ovom tlu učinio mnogo, ne samo da bi opstao nego i za zapadnu kršćansku civilizaciju. Moglo bi se tumačiti da je hrvatski narod u većoj mjeri ostao katolički negoli mnogi drugi europski narodi. Zašto? Zato što je bio izložen imperijalističkim prohtjevima i nekih protestantskih europskih krugova, ali osobito najezdi Osmanlija." "Hrvatstvo se održalo u zajedništvu katoličke vjere i svojih nacionalnih tradicija. I u ovom momentu Vatikan je shvatio da su svi ti pritisci i napadaji na Katoličku crkvu, a to će reći i na hrvatski narod, također upereni i protiv katoličanstva uopće u Europi, a ne samo u Hrvatskoj. Prema tome, to je pitanje jednoga civilizacijskog kretanja i sučeljavanja u današnjem svijetu u kojem, da budemo malo i neskromni, Hrvatska zauzima pozitivno mjesto u Europi." Zamoljen da prokomentira sliku hrvatske političke scene, koja barem iz nekih medija izgleda otprilike ovako: oporba se povezuje i ujedinjuje a vladajuća stranka doživljuje potrese i raskole (glavni urednik HTV-a Danijel Bućan), Predsjednik je kazao kako se samo na prvi pogled čini da je to značajka sadašnjih prilika u Hrvatskoj. "Međutim, ta oporba nije bila kadra sačuvati ni jedinstvo unutar svojih stranaka i toliko je heterogena da to povezivanje ponekad izgleda veoma čudno. Većinska stranka je nastala kao široka općenarodna stranka s programom ujedinjavanja demokratskih elemenata od hrvatske desnice do hrvatske ljevice. I razumije se da je to samo po sebi od sama početka značilo stanovitu heterogenost i slabost. Ali ne samo slabost nego i jakost, jer je na tim osnovama Hrvatska demokratska zajednica zadobila većinu hrvatskoga naroda od prvih izbora pa nadalje. Prisjetite se izbora 1990. kad je Hrvatska demokratska zajednica bila osamljena nasuprot komunističkoj vlasti i svim oporbenim strankama, njih 30-ak. Komunističke su se vlasti bavile i mišlju da nas hapse, a oporbena koalicija je predviđala svoju pobjedu, pa su nam i vrlo ozbiljni ljudi koji su i danas na političkoj sceni prenosili: 'Vas će hapsiti, ali mi ćemo pobijediti pa ćemo vas pustiti iz zatvora.' Slični odnosi i situacije, na svoj način, traju i do danas. To što su pojedinci otpali od Hrvatske demokratske zajednice u prošlosti ili što će otpasti i sada pojedinci, to neće značiti slabljenje većinske stranke, jer ona je pobijedila i izlazi s programom, ne samo nacionalnim programom koji je prihvatljiv za najširi krug hrvatskoga naroda (od pravaške desnice do ljevice), nego ima i svoj socijalni program. Socijalni program rješavanja svih pitanja današnjega hrvatskog čovjeka, svih društvenih slojeva i staleža." Podsjetivši na "povijesne pobjede i čuda u uspostavi demokratske Hrvatske i stvaranju državne vlasti (...) te ostvarenju gospodarske stabilnosti i napretka", predsjednik Tuđman je zaključio: "Mi smo, dakle, spriječili unutarnji razdor, pa i sukobljavanje do tada zavađenoga hrvatstva, prema tome i građanski rat. Postigli smo i društveno-političku i gospodarsku stabilnost. I u tom smislu stanovito očitovanje nejedinstva unutar većinske stranke rezultat je i toga kako je ta stranka nastala, ali i međunarodnih utjecaja, htjeli to pojedinci ili ne. Sasvim sam siguran, a dobivam u tom pogledu i pisma i brzojave mnogih ljudi iz Hrvatske, da ćemo nastaviti svojom politikom i odlučno raščistiti sa slabostima. A ova vlast to i čini na svim primjerima gdje se pokažu zloporabe vlasti, gdje se pokaže neracionalno gospodarenje i td., tako da sam siguran da ćemo te tobožnje krizice koje pojedinci izazivaju uspješno riješiti." Predsjednik je upitan i hoće li biti promjena u Vladi, je li ona stabilna, te hoće li, vezano uz sadašnje sukobe u HDZ-u, biti promjena u Predsjedničkim dvorima? (Olga Ramljak, glavna urednica "Slobodne Dalmacije"). "Što se tiče polemike dvojice, trojice dužnosnika HDZ-a mogu vas uvjeriti da to sasvim sigurno neće izazvati nikakve dublje promjene u samu vodstvu HDZ-a, da su te polemike, što je rečeno i u priopćenju, trebalo raspraviti unutar stranačkih tijela. Sada se s iznesenim optužbama bave i odgovorna stranačka i državna tijela i bit će donesene odluke koje će sasvim sigurno biti u interesu većinske stranke, a i Hrvatske. Kad sam izašao s idejom Hrvatske demokratske zajednice i njezinim programom, nisam imao na umu da treba stvoriti stranku koja će vladati, ne, nego stvoriti stranku s kojom ćemo moći ostvariti hrvatsku slobodu, hrvatsku demokraciju, hrvatsku nezavisnost. Danas mogu reći da je nismo stvorili, ne bismo svega toga imali, od političko-diplomatskih, do ratnih pobjeda i td. do gospodarske i društveno-političke stabilnosti. Isto tako kažem, kad ne bismo uspjeli očuvati, a uvjeren sam da hoćemo, upravo takvu središnju narodnu stranku, da bi bila u pitanju i budućnost Hrvatske, s obzirom na to da gotovo i nema odgovorne međunarodne institucije koja bi podupirala hrvatsku nezavisnost i samo priključenje zapadnoeuropskim, atlantskim integracijama. Nasuprot, one se bave idejama regionalne integracije Hrvatske u zapadni Balkan gdje bi bila i Albanija, a ne i Slovenija, ili pak u neku jugoistočnu Europu. Prema tome, postavlja se pitanje zašto netko hoće jednu drugu Hrvatsku, a ne tu Hrvatsku koja je ostvarila sve ovo što smo ostvarili i koja je jamstvo i za gospodarski i kulturni napredak, i za slobodu i budućnost hrvatske države." Što se tiče pitanja o Vladi, ona je stabilna, kazao je predsjednik Tuđman i dodao: "Čitam o nekim promjenama u Vladi, a time se bave i domaći i strani prognozeri, i to oni koji uglavnom nisu ništa po svojim prosudbama doživjeli kao realno. Čitam tko će biti predsjednik Vlade, ministar, osobito su bili zainteresirani za Ministarstvo obrane, za Ministarstvo unutarnjih poslova i td. U odgovoru na vaše pitanje i hrvatskoj javnosti mogu kazati da je, po mojemu mišljenju, Vlada i sposobna rješavati pitanja koja stoje pred njom i da rezultatima, bez obzira na to što imamo problema, možemo biti zadovoljni. Nema nikakvih problema oko promjena u Vladi; hoće li neki ministar iz ovih ili onih razloga otići, može biti samo s ciljem da se poboljša rad." Na pitanje (glavnog urednika "Glasa Koncila" Ivana Miklenića) Predsjednik je odgovorio da tri do sada potpisana ugovora i četvrti koji je usklađen između Svete Stolice i Republike Hrvatske svjedoče o volji hrvatske demokratske vlade i Svete Stolice da međusobne odnose Katoličke crkve u Hrvatskoj (...) urede na načine koji će zadovoljiti i crkvene potrebe, ali i interese hrvatskog naroda i hrvatske države. Općenito, oni su na crti spoznaje i prosudaba da demokratska hrvatska vlast i Crkva imaju zajedničkih interesa u današnje vrijeme na očuvanju i njegovanju onih moralnih i etičkih načela koja su na dobrobit čovjeka kao pojedinca, obitelji i hrvatskog društva. Tonči Trstenjak, urednik HTV-a, kazao je kako je vrlo često u situaciji da komentira liturgijske svečanosti u kojim sudjeluje i predsjednik Tuđman pa su ga zanimali izvori njegove religioznosti. Predsjednik je odgovorio da je iz katoličke obitelji, te da je u najranijoj mladosti, dok je bio u pučkoj školi, ministrirao u crkvi, na latinskom. "A u kasnijem razdoblju i filozofskom spoznavanju i promišljanju svijeta došao sam do zaključka da Katolička crkva pronosi one moralne i etičke vrjednote koje u najširem obliku odgovaraju intresima čovjeka kao pojedinca, osobe i naroda kao cjeline, da su izbjegnuta mnoga zla i mnoge nevolje u svijetu onda kad se čovjek i kad su se narodi na svoj način držali onih načela za koje se zauzima Katolička crkva", kazao je na završetku razgovora predsjednik Tuđman. (Hina) mb ds 012121 MET oct 98