FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

INTERVJU PREDSJEDNIKA TUĐMANA ZA RADIO I TV VATIKAN (1)

ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Od prvoga posjeta Svetog Oca do danas u Hrvatskoj su nastale velike promjene. Hrvatska je 1994. bila još dijelom pod okupacijom a danas je potpuno oslobođena i zaokupljena svojim unutarnjim, gospodarskim, kulturnim razvojem, kazao je predsjednik RH dr. Franjo Tuđman u razgovoru s urednicima i novinarima Radija i TV Vatikan. Drugi posjet Svetog Oca ima posebno i povijesno značenje upravo zbog beatifikacije kardinala Stepinca, koji je bio mučenik komunističkoga režima, ali je bio isto tako nepoćudan za ustaški režim NDH. Prijetili su mu nacisti, Nijemci", rekao je Predsjednik.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Od prvoga posjeta Svetog Oca do danas u Hrvatskoj su nastale velike promjene. Hrvatska je 1994. bila još dijelom pod okupacijom a danas je potpuno oslobođena i zaokupljena svojim unutarnjim, gospodarskim, kulturnim razvojem, kazao je predsjednik RH dr. Franjo Tuđman u razgovoru s urednicima i novinarima Radija i TV Vatikan. Drugi posjet Svetog Oca ima posebno i povijesno značenje upravo zbog beatifikacije kardinala Stepinca, koji je bio mučenik komunističkoga režima, ali je bio isto tako nepoćudan za ustaški režim NDH. Prijetili su mu nacisti, Nijemci", rekao je Predsjednik.#L# Na kraju jednosatna razgovora, u kojem je sudjelovalo i više glavnih urednika hrvatskih medija, predsjednik Tuđman odgovorio i na pitanja o aktualnome političkom trenutku. "Što se tiče polemike dvojice, trojice dužnosnika HDZ-a, (...) to sigurno neće izazvati nikakve dublje promjene u samu vodstvu HDZ-a. Te je polemike (...) trebalo raspraviti unutar stranačkih tijela, a sada se iznesenim optužbama bave i odgovorna stranačka i državna tijela i bit će donesene odluke koje će sigurno biti u interesu i većinske stranke,a i Hrvatske", istaknuo je. "I Vlada je stabilna", kazao je predsjednik Tuđman u povodu nagađanja o navodnim personalnim promjenama u Vladi. Na upit o krizi u Bosni i Hercegovini (novinara Radio Vatikana Jure Antunovića), predsjednik Tuđman je odgovorio da je Hrvatska najzainteresiranija da se u Bosni i Hercegovini "uspostavi poredak koji bi jamčio mir na ovome području, ali koji bi jamčio i opstojnost hrvatskoga naroda u BiH, a samim time i strateške interese hrvatske države s obzirom na granice Hrvatske... Provedba washingtonskih i daytonskih sporazuma od velike je važnosti, a na određen smo način suočeni s tihom revizijom tih sporazuma, s pokušajem stvaranja jedne unitarne Bosne, što je povijest već opovrgnula (...) Jedino je moguće rješenje da se provedu washingtonski i daytonski sporazumi, osigura konstitutivnost svih triju naroda i tako stvore uvjeti za suživot". Što se tiče Kosova, to je isto tako više no stoljetni balkanski problem, rekao je dr. Tuđman. Hrvatska Vlada, hrvatski narod je odlučan da se više ne vraća ni u kakve balkanske ili jugoistočno- europske integracije. Razumije se, mi želimo normalne odnose sa susjedima i s tim područjima (...), naročito normalne gospodarske i prometne odnose (...), ali ne želimo nikakve političke integracije. "Sama kriza, pa čak i današnja ratna zbivanja na Kosovu, veoma su tragična. Svi možemo zaključiti da su međunarodni čimbenici zapravo prepustili srbijanskoj i jugoslavenskoj vladi da to pitanje rješava kao unutarnje pitanje. Što se nas tiče, željeli bismo da ta kriza što prije završi, da se i to područje smiri i tamo učvrsti neki međunarodni poredak. Iako, moram priznati ne samo kao predsjednik Hrvatske nego i kao povjesničar, da baš nisam optimist da se takvom politikom kakva se sada provodi to može postići". Odgovarajući na pitanje (Sergio Centofanti - Radio Vatikan) do koje točke je stigao Sporazum o gospodarskim odnosima između RH i Svete Stolice, Predsjednik je kazao da su ovih dana uspješno završili pregovori između predstavnika hrvatske Vlade i Vatikana o tom sporazumu te da očekuje kako će on biti potpisan uskoro nakon odlaska Svetog Oca iz Hrvatske. "Čini mi se da sporazum u cjelini zadovoljava obje strane, iako i na jednoj i na drugoj ima onih koji bi za sebe htjeli nešto povoljnije. Međutim, svaki sporazum koji teži usklađivanju mora biti kompromis. Smatram da je i to jedan dokaz dobre volje i hrvatske Vlade i Vatikana da se sva pitanja riješe u obostranu interesu." Na pitanje (vatikanskoga novinara Frantiseka Socufka) o ulozi države u ispunjenju određene duhovne praznine predsjednik Tuđman je procijenio da se upravo u Hrvatskoj očitovalo pozitivno nastojanje demokratske hrvatske vlasti i Crkve u Hrvata u duhovnoj obnovi hrvatskoga naroda. Ona je počela, ali još nije završila nakon svega onoga što je narod proživio pod komunističkim režimom. Osim što treba prevladati negativno naslijeđe iz komunističkoga režima, svi narodi, pa i hrvatski, danas su suočeni s negativnim tendencijama suvremene civilizacije, zločinima, drogama i uopće mnogim kriminalnim i amoralnim pojavnostima. Drugi dolazak Svetoga Oca usmjerit će napore Crkve i hrvatskoga društva na moralni odgoj i moralnu obnovu ljudi i čitava naroda. Na molbu vatikanskoga novinara (Janeza Srake) da se osvrne na važnost proglašenja kardinala Stepinca blaženim za državu Hrvatsku i za utvrđivanje hrvatske državnosti i demokracije u Hrvata dr. Tuđman je odgovorio da drugi posjet Svetog Oca Hrvatskoj u kratku vremenu upravo zbog toga i ima posebno i povijesno značenje. "Kardinal Stepinac bio je mučenik komunističkoga režima, ali je bio isto tako nepoćudan za ustaški režim NDH. Prijetili su mu nacisti Nijemci. Međutim, kardinal Stepinac bio je jedan od najvećih ljudi i hrvatske Crkve i hrvatskoga naroda u razdoblju Drugoga svjetskog rata. Odlučno je osuđivao profašističke postupke i zločine ustaškoga režima, primjenu nacističkih rasnih zakona, ali isto tako odlučno je bio protiv komunističkih metoda koje su se očitovale u Drugome svjetskom ratu, a osobito nakon njega. Izjava kardinala Stepinca na suđenju da bi bio ništarija da nije čuo i razumio bilo svoga naroda koji se plebiscitarno opredijelio za svoju državu povijesna je izjava koja je bila na svoj način putokaz i misao svih mislećih razboritih hrvatskih ljudi u razdoblju Drugoga svjetskog rata, a na kraju se našla i u potki demokratskog pokreta za stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske. Jer, poznato je da je hrvatski narod želio izići, kao što je kardinal Stepinac kazao, iz Jugoslavije koja je bila tamnica za hrvatski narod. Ali isto tako je poznato da se hrvatski narod ni u kakvoj većini nije opredijelio za profašistički nacistički kvislinški režim u Hrvatskoj, ali isto tako nije prihvatio ni komunističku ideologiju. Budući da su hrvatski narod i kardinal Stepinac, pa prema tome i Katolička crkva u Hrvata, bili izloženi neodmjerenim i neispravnim optužbama, upravo je beatifikacija kardinala Stepinca odgovor na te neosnovane optužbe i tobože povijesne prosudbe. Beatifikacija kardinala Stepinca znači ujedno i priznanje svih žrtava iz toga razdoblja, osobito žrtava komunističkoga režima", istaknuo je predsjednik Tuđman. Posjet Svetog Oca i beatifikacija Stepinca dolaze u razdoblju kad su demokratska Hrvatska, hrvatski narod i Crkva u Hrvata ponovno izloženi pritiscima, koji teže poistovjećivanju NDH i današnje Hrvatske, upozorio je, dodavši: "Zato je sam čin beatifikacije i dolazak Svetog Oca priznanje ne samo kardinalu Stepincu i hrvatskoj Katoličkoj crkvi nego i hrvatskome narodu u cjelini." Predsjednik Tuđman drži da to ima i svoje značenje i općenito za katoličanstvo u Europi, koje je u Drugome svjetskom ratu bilo izvrgnuto fašističkim a poslije i komunističkim pritiscima. "Današnja demokratska vlast, kao i hrvatska Crkva i kardinal Stepinac osudili su i osuđuju sve ustaške zločine, ali isto tako upozoravamo da su to bili zločini pojedinaca ili manje skupine, a da ih hrvatski narod u cjelini nije odobravao. Osim toga, mnogi ne znaju ili zaboravljaju da je u isto vrijeme s NDH, u NDH postojao i jači antifašistički pokret u Hrvatskoj negoli u bilo kojoj jugoslavenskoj zemlji ili pak u bilo kojoj europskoj zemlji. Nije to bilo zato što bi se hrvatski narod bio opredijelio za komunizam, jer se taj antifašistički pokret razvijao pod vodstvom komunističke stranke, nego zato što je htio svoju nacionalnu slobodu, svoju državu i na jednoj i na drugoj strani", istaknuo je dr. Tuđman. (Hina - nastavlja se) mb ds 011950 MET oct 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙