ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Od prvoga posjeta Svetog Oca do danas u Hrvatskoj su nastale velike promjene. Hrvatska je 1994. bila još dijelom pod okupacijom a danas je potpuno oslobođena i zaokupljena svojim unutarnjim, gospodarskim,
kulturnim razvojem, kazao je predsjednik RH dr. Franjo Tuđman u razgovoru s urednicima i novinarima Radija i TV Vatikan. Drugi posjet Svetog Oca ima posebno i povijesno značenje upravo zbog beatifikacije kardinala Stepinca, koji je bio mučenik komunističkoga režima, ali je bio isto tako nepoćudan za ustaški režim NDH. Prijetili su mu nacisti, Nijemci", rekao je Predsjednik.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Od prvoga posjeta Svetog Oca do danas
u Hrvatskoj su nastale velike promjene. Hrvatska je 1994. bila još
dijelom pod okupacijom a danas je potpuno oslobođena i zaokupljena
svojim unutarnjim, gospodarskim, kulturnim razvojem, kazao je
predsjednik RH dr. Franjo Tuđman u razgovoru s urednicima i
novinarima Radija i TV Vatikan.
Drugi posjet Svetog Oca ima posebno i povijesno značenje upravo
zbog beatifikacije kardinala Stepinca, koji je bio mučenik
komunističkoga režima, ali je bio isto tako nepoćudan za ustaški
režim NDH. Prijetili su mu nacisti, Nijemci", rekao je
Predsjednik.#L#
Na kraju jednosatna razgovora, u kojem je sudjelovalo i više
glavnih urednika hrvatskih medija, predsjednik Tuđman odgovorio i
na pitanja o aktualnome političkom trenutku.
"Što se tiče polemike dvojice, trojice dužnosnika HDZ-a, (...) to
sigurno neće izazvati nikakve dublje promjene u samu vodstvu HDZ-a.
Te je polemike (...) trebalo raspraviti unutar stranačkih tijela, a
sada se iznesenim optužbama bave i odgovorna stranačka i državna
tijela i bit će donesene odluke koje će sigurno biti u interesu i
većinske stranke,a i Hrvatske", istaknuo je.
"I Vlada je stabilna", kazao je predsjednik Tuđman u povodu
nagađanja o navodnim personalnim promjenama u Vladi.
Na upit o krizi u Bosni i Hercegovini (novinara Radio Vatikana Jure
Antunovića), predsjednik Tuđman je odgovorio da je Hrvatska
najzainteresiranija da se u Bosni i Hercegovini "uspostavi poredak
koji bi jamčio mir na ovome području, ali koji bi jamčio i
opstojnost hrvatskoga naroda u BiH, a samim time i strateške
interese hrvatske države s obzirom na granice Hrvatske... Provedba
washingtonskih i daytonskih sporazuma od velike je važnosti, a na
određen smo način suočeni s tihom revizijom tih sporazuma, s
pokušajem stvaranja jedne unitarne Bosne, što je povijest već
opovrgnula (...) Jedino je moguće rješenje da se provedu
washingtonski i daytonski sporazumi, osigura konstitutivnost svih
triju naroda i tako stvore uvjeti za suživot".
Što se tiče Kosova, to je isto tako više no stoljetni balkanski
problem, rekao je dr. Tuđman. Hrvatska Vlada, hrvatski narod je
odlučan da se više ne vraća ni u kakve balkanske ili jugoistočno-
europske integracije. Razumije se, mi želimo normalne odnose sa
susjedima i s tim područjima (...), naročito normalne gospodarske i
prometne odnose (...), ali ne želimo nikakve političke
integracije.
"Sama kriza, pa čak i današnja ratna zbivanja na Kosovu, veoma su
tragična. Svi možemo zaključiti da su međunarodni čimbenici
zapravo prepustili srbijanskoj i jugoslavenskoj vladi da to
pitanje rješava kao unutarnje pitanje. Što se nas tiče, željeli
bismo da ta kriza što prije završi, da se i to područje smiri i tamo
učvrsti neki međunarodni poredak. Iako, moram priznati ne samo kao
predsjednik Hrvatske nego i kao povjesničar, da baš nisam optimist
da se takvom politikom kakva se sada provodi to može postići".
Odgovarajući na pitanje (Sergio Centofanti - Radio Vatikan) do koje
točke je stigao Sporazum o gospodarskim odnosima između RH i Svete
Stolice, Predsjednik je kazao da su ovih dana uspješno završili
pregovori između predstavnika hrvatske Vlade i Vatikana o tom
sporazumu te da očekuje kako će on biti potpisan uskoro nakon
odlaska Svetog Oca iz Hrvatske.
"Čini mi se da sporazum u cjelini zadovoljava obje strane, iako i na
jednoj i na drugoj ima onih koji bi za sebe htjeli nešto povoljnije.
Međutim, svaki sporazum koji teži usklađivanju mora biti
kompromis. Smatram da je i to jedan dokaz dobre volje i hrvatske
Vlade i Vatikana da se sva pitanja riješe u obostranu interesu."
Na pitanje (vatikanskoga novinara Frantiseka Socufka) o ulozi
države u ispunjenju određene duhovne praznine predsjednik Tuđman
je procijenio da se upravo u Hrvatskoj očitovalo pozitivno
nastojanje demokratske hrvatske vlasti i Crkve u Hrvata u duhovnoj
obnovi hrvatskoga naroda. Ona je počela, ali još nije završila
nakon svega onoga što je narod proživio pod komunističkim režimom.
Osim što treba prevladati negativno naslijeđe iz komunističkoga
režima, svi narodi, pa i hrvatski, danas su suočeni s negativnim
tendencijama suvremene civilizacije, zločinima, drogama i uopće
mnogim kriminalnim i amoralnim pojavnostima. Drugi dolazak Svetoga
Oca usmjerit će napore Crkve i hrvatskoga društva na moralni odgoj i
moralnu obnovu ljudi i čitava naroda.
Na molbu vatikanskoga novinara (Janeza Srake) da se osvrne na
važnost proglašenja kardinala Stepinca blaženim za državu Hrvatsku
i za utvrđivanje hrvatske državnosti i demokracije u Hrvata dr.
Tuđman je odgovorio da drugi posjet Svetog Oca Hrvatskoj u kratku
vremenu upravo zbog toga i ima posebno i povijesno značenje.
"Kardinal Stepinac bio je mučenik komunističkoga režima, ali je bio
isto tako nepoćudan za ustaški režim NDH. Prijetili su mu nacisti
Nijemci. Međutim, kardinal Stepinac bio je jedan od najvećih ljudi
i hrvatske Crkve i hrvatskoga naroda u razdoblju Drugoga svjetskog
rata. Odlučno je osuđivao profašističke postupke i zločine
ustaškoga režima, primjenu nacističkih rasnih zakona, ali isto
tako odlučno je bio protiv komunističkih metoda koje su se
očitovale u Drugome svjetskom ratu, a osobito nakon njega.
Izjava kardinala Stepinca na suđenju da bi bio ništarija da nije čuo
i razumio bilo svoga naroda koji se plebiscitarno opredijelio za
svoju državu povijesna je izjava koja je bila na svoj način putokaz
i misao svih mislećih razboritih hrvatskih ljudi u razdoblju
Drugoga svjetskog rata, a na kraju se našla i u potki demokratskog
pokreta za stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske. Jer,
poznato je da je hrvatski narod želio izići, kao što je kardinal
Stepinac kazao, iz Jugoslavije koja je bila tamnica za hrvatski
narod. Ali isto tako je poznato da se hrvatski narod ni u kakvoj
većini nije opredijelio za profašistički nacistički kvislinški
režim u Hrvatskoj, ali isto tako nije prihvatio ni komunističku
ideologiju.
Budući da su hrvatski narod i kardinal Stepinac, pa prema tome i
Katolička crkva u Hrvata, bili izloženi neodmjerenim i neispravnim
optužbama, upravo je beatifikacija kardinala Stepinca odgovor na
te neosnovane optužbe i tobože povijesne prosudbe. Beatifikacija
kardinala Stepinca znači ujedno i priznanje svih žrtava iz toga
razdoblja, osobito žrtava komunističkoga režima", istaknuo je
predsjednik Tuđman.
Posjet Svetog Oca i beatifikacija Stepinca dolaze u razdoblju kad
su demokratska Hrvatska, hrvatski narod i Crkva u Hrvata ponovno
izloženi pritiscima, koji teže poistovjećivanju NDH i današnje
Hrvatske, upozorio je, dodavši: "Zato je sam čin beatifikacije i
dolazak Svetog Oca priznanje ne samo kardinalu Stepincu i hrvatskoj
Katoličkoj crkvi nego i hrvatskome narodu u cjelini." Predsjednik
Tuđman drži da to ima i svoje značenje i općenito za katoličanstvo u
Europi, koje je u Drugome svjetskom ratu bilo izvrgnuto fašističkim
a poslije i komunističkim pritiscima.
"Današnja demokratska vlast, kao i hrvatska Crkva i kardinal
Stepinac osudili su i osuđuju sve ustaške zločine, ali isto tako
upozoravamo da su to bili zločini pojedinaca ili manje skupine, a da
ih hrvatski narod u cjelini nije odobravao. Osim toga, mnogi ne
znaju ili zaboravljaju da je u isto vrijeme s NDH, u NDH postojao i
jači antifašistički pokret u Hrvatskoj negoli u bilo kojoj
jugoslavenskoj zemlji ili pak u bilo kojoj europskoj zemlji. Nije
to bilo zato što bi se hrvatski narod bio opredijelio za komunizam,
jer se taj antifašistički pokret razvijao pod vodstvom
komunističke stranke, nego zato što je htio svoju nacionalnu
slobodu, svoju državu i na jednoj i na drugoj strani", istaknuo je
dr. Tuđman.
(Hina - nastavlja se) mb ds
011950 MET oct 98